Transkripcija i transliteracija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Transliteracija)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Transkripcija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru. Također, transkribiraju se i imena s istog pisma, točnije u našem slučaju, latinice, kad posuđenice prolaze kroz fonološku, morfološku i značenjsku prilagodbu.

Transliteracija (ili preslovljavanje) je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se ne vodi računa o izgovoru, odnosno, prenosi se znak za znak.

Kinesko pismo se kao morfemografsko (znamopis) ne može transliterirati, jer nema slova niti sa slovima usporedivih pismena, ali u transkripciji se mora svaki slog razlikovati od drukčijeg sloga.

U srpskohrvatskom jeziku (zapadna varijanta)[uredi - уреди | uredi kôd]

Transkripcija japanskih i kineskih imena[uredi - уреди | uredi kôd]

Pravopis određuje pisanje vlastitih imenica (osobna i zemljopisna imena) prema latiničnom zapisu prihvaćenome u dotičnoj zemlji, osim nekih malobrojnih takvih imenica koje su se udomaćile. Primjeri: Matsuo Basho, Sunzi, Laozi, Qin Shi Huangdi, Kongzi ili Kongfuzi, ali i Konfucije, Beijing, ali i Peking.

Udomaćene obične riječi se fonetiziraju. Primjeri: cunami, džudo i džiju-džicu (ustaljeno je sa ), ninđa, samuraj, jakuza.

Osnovna su pravila fonetiziranja japanskih riječi sljedeća:

  • ch > ć
  • j > đ
  • sh > š
  • ts > c
  • w > v
  • y > y
  • z > c
  • q > č (najčešće, može i u kv)

Kineski pomoćni latinični alfabet pinyin i hrvatska transkripcija[uredi - уреди | uredi kôd]

(osnovno, abecednim redom)

  • ch > č
  • j > đ
  • q > ć
  • r > ž
  • sh > š
  • w > v
  • x > meko š, sj
  • y > j
  • z > dz (sliveno)
  • zh > dž
  • slog yan i nastavak sloga -ian > jen
  • nastavak sloga -ong > -ung


Napomena: U zapadnim zemljama često se još rabi Wade-Gilesova transkripcija kineskih riječi (prepoznaje se po brojnim apostrofima). Na internetu je lako naći usporedne tablice s pinyinom.

Transkripcija i transliteracija arapskih imena[uredi - уреди | uredi kôd]

Postoji više propisanih standarda za transliteraciju arapskih imena, kao DIN 31635 ili ISO 233. Ipak u većini slučajeva, npr. u novinama ili knjigama, može se naći transkribirana inačica naziva, npr. sura aš-Šams / ash-shams (engleski) / asch-Schams (njemački) / asj-Sjams (nizozemski) / ach-chams (francuski).

Budući da je velik broj današnjih arapskih zemalja bio kolonijalni posjed nekih europskih zemalja, mnoge u transliteraciji arapskih imena koriste jezična pravila svojih bivših kolonizatora. Primjerice: Hicham El Guerrouj (francuska transliteracija) ili Omar Sharif (engleska transliteracija).

U srpskohrvatskoj je jezičnoj praksi fonetiziranje arapskih imena.

Transkripcija ćirilićnih imena[uredi - уреди | uredi kôd]

Također se fonetiziraju, a za ruska, bjeloruska i ukrajinska posebna slova vrijede ova pravila:

  • rus. Ё > e
  • bjelorus. Ё > jo
  • rus. Ы > y
  • rus. i ukr. Щ > šč
  • bjelorus. ў > ǔ
  • rus. i bjelorus. Э > ė
  • ukr. Ъ > ` (akut)
  • rus. Ю > ju
  • rus. Я > ja
  • ukr. И > y, i
  • ukr. ï > i, ji
  • bjelorus. i ukr. 1 > i
  • rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ


Za ruski jezik[uredi - уреди | uredi kôd]

Аа Aa Бб Bb Вв Vv Гг Gg Дд Dd Ее (1) Ёё Ee Жж Žž Зз Zz Ии Ii Йй Jj
Кк Kk Лл Ll Мм Mm Нн Nn Оо Oo Пп Pp Рр Rr Сс Ss Тт t Уу Uu Фф Ff
Хх Hh Цц Cc Чч Čč Шш Šš Щщ Ščšč Ъъ (2) Ыы Yy Ьь (3) Ээ Ee Юю Ju ju Яя Ja ja

1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.


Za bugarski jezik[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavni članak: Engleska transliteracija bugarskog pisma

Primjena[uredi - уреди | uredi kôd]

U praksi, transliteracija je do nedavno bila ograničena, uglavnom u području formalne obrade podataka (na primjer, u jednom pisanju knjižničnog kataloga iz knjiga na različitim jezicima). Za reprodukciju u ruskom tekstu stranih imena i imena, prednost se u većini slučajeva daje takozvanoj praktičnoj transkripciji, uzimajući u obzir ne samo pisani oblik izvornih riječi, već i njihov izgovor, kao i povijesna razmatranja. U čistom obliku, transliteracija se koristi za nekoliko jezika: takvi su, na primjer, sustavi prijenosa ćirilica kineskih i japanskih riječi[1].

Trenutačno se transliteracija često koristi pri pisanju web adresa, na primjer, vesti.ru. uvođenje sustava višejezičnih naziva domena započelo je u lipnju 2003. s domenama zemalja Istočne Azije-Kine — Japana, Tajvana. Prve adrese pomoću nacionalnih pisama bile su neugodno jer je domena najviše razine ( ". cn",. com i drugi) trebala biti upisana latinicom, prebacujući raspored tipkovnice; stoga, na većini mjesta do sada, domena, a ostatak adrese napisan je latinicom. Nacionalna vršna domena s podrškom za ćirilice -. RF-pojavila se u 2009 godini. U testnom načinu rada, imena domena s znakovima ćirilica počela su se registrirati u domenama". net" i". com" 2001. godine.

Transliteracija je korištena u mobilnim telefonima koji nisu podržavali ruski jezik. Osim toga, mobilni operateri su dugo vremena radije poslati SMS poruke svojim pretplatnicima pomoću transliteracije ("u transliteru"), jer s jedne strane to je omogućilo čitljivost poruke na svim telefonima, uključujući i zastarjele, s druge strane — SMS poruke na ćirilici zauzimaju dvostruko više prostora nego na "transliteraciji" (prilikom tipkanja latinicom na svaki znak daje jedan bajt, a ćirilica-dva bajta). Od 2007, slanje SMS-a u sličnom obliku smatra se kršenjem. U isto vrijeme, operatori su bili prisiljeni uvesti naredbe ruskog govornog područja za SMS-usluge.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Matica hrvatska - Vijenac Babyn Jar – stari i novi prijepori (o ukrajinskim imenima i preslovljavanju na latinicu u hrvatskom jeziku)

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Transliteracija: gdje se primjenjuju i primjeri uporabe