Kortizol

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kortizol
(IUPAC) ime
(11β)-​11,​17,​21-​trihydroxypregn-​4-​ene-​3,​20-​dione
Klinički podaci
Identifikatori
CAS broj 50-23-7
ATC kod H02AB09 (i drugi)
PubChem[1][2] 5754
ChemSpider[3] 5551
Hemijski podaci
Formula C21H30O5 
Mol. masa 362.460
SMILES eMolekuli & PubHem
Farmakoinformacioni podaci
Trudnoća  ?
Pravni status Rx Only (U.S.) (izuzev 1-2% jačine topikalno)
Način primene Oralno, intravenozno, topikalno

Kortizol (ili hidrokortizon) je steroidni hormon, kore nadbubrežne žlijezde, koji sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina, ima ulogu pri stresu i upali, te u različitoj mjeri djeluje na brojne sustave u tijelu čovjeka. Kortizol i ostali hormoni kore nadbubrežne žlijezde koji imaju značajan učinak na povećanje koncentracije glukoze u krvi nazivaju se glukokortikoidi. Protuupalni učinak kortizola koristi se u liječenju brojnih bolesti, te su sintetizirani brojni kemijski spojevi koji služe kao protuupalni lijekovi, a nazivamo ih kortikosteroidima.

Glavni učinci kortizola na metabolizam su: kortizol u jetri povećava glukoneogenezu (stvaranje glukoze iz aminokiselina i drugih spojeva); uzrokuje smanjenje količine proteina u svim stanicama osim u jetrenim; povećava iskorištavanja masnih kiselina za dobivanje energije u stanici, te smanjuje iskorištavanje glukoze u stanicama. Svi ti učinci dovode do povećane količine glukoze u krvi i čuvanja zaliha glukoze (sintezom glikogena - glikogeneza).

Kortizol se izlučuje kao odgovor na lučenje adrenokortikotropnog hormona (ACTH), te na psihički ili fizički stres.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). "PubChem as a public resource for drug discovery.". Drug Discov Today 15 (23-24): 1052–7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). "Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities". Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217–241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). "Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining". J Cheminform 2 (1): 3. PMID 20331846. doi:10.1186/1758-2946-2-3.  edit

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]