CAS registarski broj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

CAS registarski broj je jedinstveni identifikacioni broj neke hemijske supstance (elementa, jedinjenja, DNK sekvence i sl.) koji je uvela CAS (Chemical Abstract Service) u svrhu jednoznačnog klasificiranja i sortiranja mnogobrojnih hemijskih supstanci. Svaki CAS broj je jedinstven i označava samo jednu supstancu. Sam broj nema nikakvo hemijsko značenje u smislu označavanja https://zh.wikipedia.org/wiki/%E4%B8%AD%E6%96%87 osobina.[1]

Chemical Abstracts Service (odatle i potiče skraćenica CAS), kao deo Američkog hemijskog društva (American Chemical Society), dodeljuje ove numeričke identifikatore svakom jedinjenju koje je objavljeno u literaturi. Namera je bila da se stvori jedinstvena baza podataka i da se pretraga olakša, s obzirom da mnoga jedinjenja imaju po nekoliko imena. Skoro svaka hemijska baza podataka danas dozvoljava pretragu preko CAS broja.

CAS takođe vodi i prodaje bazu podataka svih supstanci, poznatu kao CAS registar.

31. marta 2006. godine, u CAS registru se nalazilo 27.631.785 supstanci. Oko 50.000 novih jedinjenja se doda skoro svake nedelje.

Historija[uredi | uredi kod]

CAS broj je uvela Chemical Abstract Service (Služba hemijskih koncepta), kao odjeljenje Američkog hemijskog društva. Ona je locirana u gradu Columbus, Ohio (SAD). CAS registarski broj je uveden zbog poteškoća kojih se susreću hemičari u nomenklaturi, klasifikaciji i evidentiranju raznih hemijskih supstanci. Danas se u CAS bazi podataka nalazi oko 33 miliona organskih i neorganskih supstanci i oko 59 miliona DNK sekvenci.[2], a dnevno se u bazu podataka doda novih 4000 supstanci.

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Svaki CAS broj je identifikacijska oznaka za neku hemijsku supstancu u numeričkom formatu. Može biti dužine do 10 cifara, podijeljenih crticama u tri dijela. Posljednja cifra u CAS broju predstavlja kontrolnu cifru da bi se svaki registarski broj mogao validirati, te tako isključiti mogućnost zamjene. Na primjer, CAS registarski broj kafeina je 58-08-2, gdje broj 2 predstavlja kontrolnu cifru, dobivenu pomoću matematičke funkcije mod 10.

Format[uredi | uredi kod]

CAS registarski broj je razdvojen crticama u tri dela; prvi deo sadrži do šest cifara, drugi dve, a treći jednu cifru koja služi kao proverna cifra (check digit) koja je jednaka binarnom provernom zbiru (checksum). Brojevi se dodeljuju u rastućem poretku, i nemaju nikakvom bitnog značenja.

Proverni zbir se računa množenjem poslednje cifre sa 1, sledeće cifre sa 2, naredne sa 3 itd., sabiranjem dobijenih brojeva i određivanjem dobijenoj sumi modulo 10. Kao primer, CAS broj kokaina je 50-36-2; proverni zbir se računa na sledeći način: (6×1 + 3×2 + 0×3 + 5×4) = 32; 32 mod 10 = 2.

Izomeri, enzimi i smeše[uredi | uredi kod]

Različitim izomerima istog molekula se dodeljuju različiti CAS brojevi: D-glukoza ima 50-99-7, L-glukoza ima 921-60-8, α-D-glukoza ima 26655-34-5 itd. Ponekad cela klasa jedinjenja dobije jedinstven CAS broj: cela grupa alkohola dehidrogenaza (koji spadaju u enzime) ima 9031-72-5. Kao primer smeše može da posluži CAS broj slačičnog ulja 8007-40-7.

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]