Gustav IV Adolf od Švedske – razlika između verzija
n / č |
m dopuna |
||
Red 49: | Red 49: | ||
| vjera =[[luteranizam|luteran]] |
| vjera =[[luteranizam|luteran]] |
||
}} |
}} |
||
'''Gustav IV Adolf ''' ([[Stockholm]], [[1. novembar]] [[1778]]. - [[St. Gallen|Sankt Gallen]], [[7. februar]] [[1837]].), bio je [[Švedska| |
'''Gustav IV Adolf ''' ([[Stockholm]], [[1. novembar]] [[1778]]. - [[St. Gallen|Sankt Gallen]], [[7. februar]] [[1837]].), bio je [[Švedska|švedski]] [[kralj]] od [[1792]]. do [[1809]].<ref name=brit/> |
||
Gustav Adolf bio je [[monarh]] koji je provodio lošu [[vanjska politika|vanjsku politiku]], što je rezultiralo gubitkom istočnih dijelova Švedske i |
Gustav Adolf bio je [[monarh]] koji je provodio lošu [[vanjska politika|vanjsku politiku]], što je rezultiralo gubitkom istočnih dijelova Švedske i [[Finska|Finske]]. Zbog tog je skinut s [[tron]]a nakon [[državni udar|državnog udara]] - [[1809]].<ref name=brit> {{cite web |
||
[[Finska|Finske]]. Zbog tog je skinut s [[tron]]a nakon [[državni udar|državnog udara]] - [[1809]].<ref name=brit> {{cite web |
|||
|url=http://www.britannica.com/biography/Gustav-IV-Adolf |
|url=http://www.britannica.com/biography/Gustav-IV-Adolf |
||
|title = ''Gustav IV Adolf'' |
|title = ''Gustav IV Adolf'' |
||
Red 62: | Red 61: | ||
Kao sin ubijenog [[Gustav III od Švedske|Gustava III]] - Gustav Adolf uspeo se na [[tron]] [[1792]]. u vrijeme dok je kao [[regent]] vladao njegov ujak |
Kao sin ubijenog [[Gustav III od Švedske|Gustava III]] - Gustav Adolf uspeo se na [[tron]] [[1792]]. u vrijeme dok je kao [[regent]] vladao njegov ujak |
||
Karl vojvoda od |
Karl [[vojvoda]] od [[Södermanland]]a.<ref name=brit/> |
||
Vladavinu Gustava Adolfa obilježili su [[Napoleonski ratovi]], pa se i on [[1805]]. pridružio [[Rat Treće koalicije|anti-napoleonskoj koaliciji]] |
|||
Kad je [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] postala saveznik [[Prvo Francusko Carstvo|Francuske]] sklopivši sa njom [[Tilsitski mir]] - [[1807]]., |
|||
ruski [[car]] [[Aleksandar I od Rusije|Aleksandar]] pokušao je nagovoriti Gustava da se pridruži |
|||
[[Prvo_Francusko_Carstvo#Kontinentalna_blokada_i_Iberijska_kampanja|kontinentalnoj blokadi]] protiv |
|||
[[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velike Britanije]].<ref name=brit/> |
|||
Situacija je postala daleko ozbiljnija kad su tad ujedinjene [[Danska]] i [[Norveška]] - objavile [[rat]] Švedskoj [[1807]]. i tako je potpuno izolirale. I |
|||
pored tog Gustav je odbio postati rusko - francuski saveznik, pa je Rusija napala Švedsku [[1808]]. Taj [[Finski rat|rat]] je završio [[1809]]. švedskim |
|||
porazom, i predajom [[Finska|Finske]] Rusiji.<ref name=brit/> |
|||
U takvim prilikama određene skupine [[liberalizam|liberalnih]] vladinih funkcionera i [[oficir]]a švedske zapadne armije organizirale su [[državni udar]] - |
|||
[[13. mart]]a [[1809]]. u kojem je Gustav svrgnut. Njegovoj djeci uskraćeno je pravo da ga nasljede na [[tron]]u, pa su on i njegova porodica napustili |
|||
Švedsku i otišli u [[egzil]].<ref name=brit/> |
|||
Nakon dosta lutanja Gustav se konačno skrasio i naselio u [[Švicarska|Švicarskoj]] pod imenom [[pukovnik]] Gustafsson.<ref name=brit/> |
|||
Historičari su dugo opisivali Gustava kao nesposobnog, tvrdoglavog, a ponekad i kao mentalno retardiranog čovjeka - kreatora katastrofalne vanjske politike. Novija analiza njegove vladavine, prikazuje ga u drugom svijetlu, uz sugestiju da je njegov anti-francuski stav bio uzrokovan zbog velike švedske ovisnosti u [[trgovina|trgovini]] sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velikom Britanijom]].<ref name=brit/> |
|||
Uz to Gustav je za svoje vladavine uspio provesti i važne [[ekonomija|ekonomsko]] - zemljišne [[reforma|reforme]], donošenjem Zakona o zemljištu - [[1807]].<ref name=brit/> |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
Verzija na datum 30 august 2015 u 00:13
Gustav IV Adolf | |
---|---|
Portret Gustava Adolfa | |
Kralj Švedske | |
Vladavina | 29. mart 1792. - 29. mart 1809. |
Krunidba | 3. april 1800. |
Prethodnik | Gustav III |
Nasljednik | Karl XIII |
Vladavina | . |
Supruge | Frederica od Badena |
Djeca | Gustav Sofia Wilhelmina Cecilia Amalia |
Dinastija | Holstein-Gottorp |
Otac | Gustav III |
Majka | Sophia Magdalena Danska |
Rođenje | 1. novembar 1778. Stockholm |
Smrt | 7. februar 1837 Sankt Gallen (Švicarska) |
Vjera | luteran |
Gustav IV Adolf (Stockholm, 1. novembar 1778. - Sankt Gallen, 7. februar 1837.), bio je švedski kralj od 1792. do 1809.[1]
Gustav Adolf bio je monarh koji je provodio lošu vanjsku politiku, što je rezultiralo gubitkom istočnih dijelova Švedske i Finske. Zbog tog je skinut s trona nakon državnog udara - 1809.[1]
Biografija
Kao sin ubijenog Gustava III - Gustav Adolf uspeo se na tron 1792. u vrijeme dok je kao regent vladao njegov ujak Karl vojvoda od Södermanlanda.[1]
Vladavinu Gustava Adolfa obilježili su Napoleonski ratovi, pa se i on 1805. pridružio anti-napoleonskoj koaliciji Kad je Carska Rusija postala saveznik Francuske sklopivši sa njom Tilsitski mir - 1807., ruski car Aleksandar pokušao je nagovoriti Gustava da se pridruži kontinentalnoj blokadi protiv Velike Britanije.[1]
Situacija je postala daleko ozbiljnija kad su tad ujedinjene Danska i Norveška - objavile rat Švedskoj 1807. i tako je potpuno izolirale. I pored tog Gustav je odbio postati rusko - francuski saveznik, pa je Rusija napala Švedsku 1808. Taj rat je završio 1809. švedskim porazom, i predajom Finske Rusiji.[1]
U takvim prilikama određene skupine liberalnih vladinih funkcionera i oficira švedske zapadne armije organizirale su državni udar - 13. marta 1809. u kojem je Gustav svrgnut. Njegovoj djeci uskraćeno je pravo da ga nasljede na tronu, pa su on i njegova porodica napustili Švedsku i otišli u egzil.[1]
Nakon dosta lutanja Gustav se konačno skrasio i naselio u Švicarskoj pod imenom pukovnik Gustafsson.[1]
Historičari su dugo opisivali Gustava kao nesposobnog, tvrdoglavog, a ponekad i kao mentalno retardiranog čovjeka - kreatora katastrofalne vanjske politike. Novija analiza njegove vladavine, prikazuje ga u drugom svijetlu, uz sugestiju da je njegov anti-francuski stav bio uzrokovan zbog velike švedske ovisnosti u trgovini sa Velikom Britanijom.[1]
Uz to Gustav je za svoje vladavine uspio provesti i važne ekonomsko - zemljišne reforme, donošenjem Zakona o zemljištu - 1807.[1]
Izvori
Vanjske veze
Prethodnik: | Kralj Švedske | Nasljednik: |
Gustav III | Karl XIII |