Gustav IV Adolf od Švedske – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
n / č
 
m dopuna
Red 49: Red 49:
| vjera =[[luteranizam|luteran]]
| vjera =[[luteranizam|luteran]]
}}
}}
'''Gustav IV Adolf ''' ([[Stockholm]], [[1. novembar]] [[1778]]. - [[St. Gallen|Sankt Gallen]], [[7. februar]] [[1837]].), bio je [[Švedska|Švedski]] [[kralj]] od [[1792]]. do [[1809]].<ref name=brit/>
'''Gustav IV Adolf ''' ([[Stockholm]], [[1. novembar]] [[1778]]. - [[St. Gallen|Sankt Gallen]], [[7. februar]] [[1837]].), bio je [[Švedska|švedski]] [[kralj]] od [[1792]]. do [[1809]].<ref name=brit/>


Gustav Adolf bio je [[monarh]] koji je provodio lošu [[vanjska politika|vanjsku politiku]], što je rezultiralo gubitkom istočnih dijelova Švedske i
Gustav Adolf bio je [[monarh]] koji je provodio lošu [[vanjska politika|vanjsku politiku]], što je rezultiralo gubitkom istočnih dijelova Švedske i [[Finska|Finske]]. Zbog tog je skinut s [[tron]]a nakon [[državni udar|državnog udara]] - [[1809]].<ref name=brit> {{cite web
[[Finska|Finske]]. Zbog tog je skinut s [[tron]]a nakon [[državni udar|državnog udara]] - [[1809]].<ref name=brit> {{cite web
|url=http://www.britannica.com/biography/Gustav-IV-Adolf
|url=http://www.britannica.com/biography/Gustav-IV-Adolf
|title = ''Gustav IV Adolf''
|title = ''Gustav IV Adolf''
Red 62: Red 61:


Kao sin ubijenog [[Gustav III od Švedske|Gustava III]] - Gustav Adolf uspeo se na [[tron]] [[1792]]. u vrijeme dok je kao [[regent]] vladao njegov ujak
Kao sin ubijenog [[Gustav III od Švedske|Gustava III]] - Gustav Adolf uspeo se na [[tron]] [[1792]]. u vrijeme dok je kao [[regent]] vladao njegov ujak
Karl vojvoda od Södermanlanda.<ref name=brit/>
Karl [[vojvoda]] od [[Södermanland]]a.<ref name=brit/>

Vladavinu Gustava Adolfa obilježili su [[Napoleonski ratovi]], pa se i on [[1805]]. pridružio [[Rat Treće koalicije|anti-napoleonskoj koaliciji]]
Kad je [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] postala saveznik [[Prvo Francusko Carstvo|Francuske]] sklopivši sa njom [[Tilsitski mir]] - [[1807]].,
ruski [[car]] [[Aleksandar I od Rusije|Aleksandar]] pokušao je nagovoriti Gustava da se pridruži
[[Prvo_Francusko_Carstvo#Kontinentalna_blokada_i_Iberijska_kampanja|kontinentalnoj blokadi]] protiv
[[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velike Britanije]].<ref name=brit/>

Situacija je postala daleko ozbiljnija kad su tad ujedinjene [[Danska]] i [[Norveška]] - objavile [[rat]] Švedskoj [[1807]]. i tako je potpuno izolirale. I
pored tog Gustav je odbio postati rusko - francuski saveznik, pa je Rusija napala Švedsku [[1808]]. Taj [[Finski rat|rat]] je završio [[1809]]. švedskim
porazom, i predajom [[Finska|Finske]] Rusiji.<ref name=brit/>

U takvim prilikama određene skupine [[liberalizam|liberalnih]] vladinih funkcionera i [[oficir]]a švedske zapadne armije organizirale su [[državni udar]] -
[[13. mart]]a [[1809]]. u kojem je Gustav svrgnut. Njegovoj djeci uskraćeno je pravo da ga nasljede na [[tron]]u, pa su on i njegova porodica napustili
Švedsku i otišli u [[egzil]].<ref name=brit/>

Nakon dosta lutanja Gustav se konačno skrasio i naselio u [[Švicarska|Švicarskoj]] pod imenom [[pukovnik]] Gustafsson.<ref name=brit/>

Historičari su dugo opisivali Gustava kao nesposobnog, tvrdoglavog, a ponekad i kao mentalno retardiranog čovjeka - kreatora katastrofalne vanjske politike. Novija analiza njegove vladavine, prikazuje ga u drugom svijetlu, uz sugestiju da je njegov anti-francuski stav bio uzrokovan zbog velike švedske ovisnosti u [[trgovina|trgovini]] sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velikom Britanijom]].<ref name=brit/>

Uz to Gustav je za svoje vladavine uspio provesti i važne [[ekonomija|ekonomsko]] - zemljišne [[reforma|reforme]], donošenjem Zakona o zemljištu - [[1807]].<ref name=brit/>
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}

Verzija na datum 30 august 2015 u 00:13

Gustav IV Adolf
Portret Gustava Adolfa
Kralj Švedske
Vladavina 29. mart 1792. - 29. mart 1809.
Krunidba 3. april 1800.
Prethodnik Gustav III
Nasljednik Karl XIII
Vladavina .
Supruge Frederica od Badena
Djeca Gustav
Sofia Wilhelmina
Cecilia
Amalia
Dinastija Holstein-Gottorp
Otac Gustav III
Majka Sophia Magdalena Danska
Rođenje 1. novembar 1778.
Stockholm
Smrt 7. februar 1837
Sankt Gallen (Švicarska)
Vjera luteran

Gustav IV Adolf (Stockholm, 1. novembar 1778. - Sankt Gallen, 7. februar 1837.), bio je švedski kralj od 1792. do 1809.[1]

Gustav Adolf bio je monarh koji je provodio lošu vanjsku politiku, što je rezultiralo gubitkom istočnih dijelova Švedske i Finske. Zbog tog je skinut s trona nakon državnog udara - 1809.[1]

Biografija

Kao sin ubijenog Gustava III - Gustav Adolf uspeo se na tron 1792. u vrijeme dok je kao regent vladao njegov ujak Karl vojvoda od Södermanlanda.[1]

Vladavinu Gustava Adolfa obilježili su Napoleonski ratovi, pa se i on 1805. pridružio anti-napoleonskoj koaliciji Kad je Carska Rusija postala saveznik Francuske sklopivši sa njom Tilsitski mir - 1807., ruski car Aleksandar pokušao je nagovoriti Gustava da se pridruži kontinentalnoj blokadi protiv Velike Britanije.[1]

Situacija je postala daleko ozbiljnija kad su tad ujedinjene Danska i Norveška - objavile rat Švedskoj 1807. i tako je potpuno izolirale. I pored tog Gustav je odbio postati rusko - francuski saveznik, pa je Rusija napala Švedsku 1808. Taj rat je završio 1809. švedskim porazom, i predajom Finske Rusiji.[1]

U takvim prilikama određene skupine liberalnih vladinih funkcionera i oficira švedske zapadne armije organizirale su državni udar - 13. marta 1809. u kojem je Gustav svrgnut. Njegovoj djeci uskraćeno je pravo da ga nasljede na tronu, pa su on i njegova porodica napustili Švedsku i otišli u egzil.[1]

Nakon dosta lutanja Gustav se konačno skrasio i naselio u Švicarskoj pod imenom pukovnik Gustafsson.[1]

Historičari su dugo opisivali Gustava kao nesposobnog, tvrdoglavog, a ponekad i kao mentalno retardiranog čovjeka - kreatora katastrofalne vanjske politike. Novija analiza njegove vladavine, prikazuje ga u drugom svijetlu, uz sugestiju da je njegov anti-francuski stav bio uzrokovan zbog velike švedske ovisnosti u trgovini sa Velikom Britanijom.[1]

Uz to Gustav je za svoje vladavine uspio provesti i važne ekonomsko - zemljišne reforme, donošenjem Zakona o zemljištu - 1807.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Gustav IV Adolf (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 04. 08. 2015. 

Vanjske veze

Prethodnik: Kralj Švedske Nasljednik:
Gustav III Karl XIII