Sherlock Holmes

Sherlock Holmes
Portret Sherlocka Holmesa koji je Sidney Paget napravio za Strand Magazine, 1891
Kreator	Sir Arthur Conan Doyle
Informacije
Rod	muški
Zanimanje	detektiv-savjetnik
Porodica	Mycroft Holmes (brat)
Državljanstvo	englesko

Sherlock Holmes je fiktivni detektiv s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji se prvi put pojavio 1887. godine. Stvorio ga je škotski književnik i liječnik Arthur Conan Doyle. Stanovnik Londona, Sherlock Holmes je najpoznatiji po svom briljantnom korištenju logike odnosno dedukcije, i velikoj moći opažanja koje koristi u cilju rješavanja zamršenih slučajeva. On je možda najpoznatiji fiktivni detektiv i sigurno jedan od najpoznatijih likova u književnosti.

Doyle je o Holmesu napisao četiri romana i 56 pripovjedaka. Skoro sve pripovijeda Holmesov prijatelj, asistent i biograf doktor Watson, osim dvije koje je pripovijedao sam Holmes i dvije koje su pripovijedane u trećem licu. Priče su ispočetka objavljivane u magazinskoj serijalizaciji (prva od njih, Grimizna studija (A Study in Scarlet), objavljena je 1887.), uglavnom u časopisu The Strand, u razdoblju od četrdeset godina. Tada je to bio popularan način izdavanja literature: djela Charlesa Dickensa izdavana su na sličan način.

Priče o Holmesu pokrivaju razdoblje od 1878. do 1903., osim zadnje priče, "Posljednji naklon" (His Last Bow), koja se događa 1914. godine. Priče su čitane koliko zbog misterija o kojima govore, toliko i zbog svoje karakterizacije i stiliziranog kasno-viktorijanskog svijeta u kojem se zbivaju.

Lik Sherlocka Holmesa portretiran je na filmskom platnu, TV ekranima i u kazalištu više nego ijedan drugi lik, a 1964. časopis The Times objavio je da je ukupna prodaja djela o Sherlocku Holmesu na drugom mjestu u svijetu, odmah iza Biblije.

Profil

U knjigama se Holmesov stan nalazi na londonskoj adresi Baker Street 221B. Unajmljuje ga, zajedno sa svojim jedinim prijateljem Dr. Johnom Watsonom od gospođe Hudson, koja u pripovijetkama često donosi brzojave s pozivima u pomoć za slavnog detektiva. Godine 1890. Watson se ženi i odlazi, ostavljajući Holmesa kao jedinog stanara. U stvarnom životu ulica Baker nije do 1930-ih imala kućne brojeve, pa ni 221B.

Nasuprot Holmesovoj preciznosti i metodičnosti u istragama stoji njegova sklonost neredu u osobnom životu te temperament, u kojem se smjenjuju razdoblja neobuzdane energije i potpune melankolije, kada često poseže za kokainom i morfijem. Pri rješavanju slučajeva ponekad se koristi varkom, majstor je prerušavanja, a katkad ne preže ni pred kršenjem zakona. Važnu ulogu u pronalaženju rješenja redovito igraju sitni tragovi: Holmes, primjerice, razlikuje duhan prema pepelu, a iz veličine otiska cipele deducira visinu počinitelja.

Njegov sustanar i prijatelj Watson se u većini priča pojavljuje kao pripovjedač. Holmes se kritično odnosi prema stilu "Watsonovih zapisa" tražeći više objektivnosti i detalja, a manje uzbuđenja. U tri priče pojavljuje se Holmesov stariji brat Mycroft, inteligentniji, ali i s manje ambicije. Detektivu ponekad pomažu i ulični dječaci s Baker Streeta.

Holmesov najveći protivnik je profesor Moriarty, Napoleon zločina, koji se pojavljuje u dvije priče. U borbi s njim Holmes umalo pogiba kod slapova Reichenbach u Švicarskoj.

Holmes, Watson i vatreno oružje

Iako Holmes i Watson nekad nose pištolje sa sobom, pucali su iz njih samo u četiri situacije:

• Obojica su pucala na otočana u Znaku četvorice
• Obojica su pucala u Baskervillskom psu
• Watson je pucao u Bakarnim bukvama (The Adventure of the Copper Beeches)
• Watson metkom okrzne satnika Sebastiana Morana u Avanturi nenastanjene kuće

U Musgraveskom ritualu saznajemo da je Holmes zid njihovog stana ukrasio s domoljubnim V.R. (Victoria Regina) napravljenim od metaka.

Osim pištolja Holmes koristi i svoj štap kao oružje:

• Da bi izbio pištolj iz ruke Johna Clayja u Savezu riđokosih
• Da bi odmaknuo zmiju u Šarenoj traci (The Adventure of the Speckled Band)
• Da bi udario zločinca koji je upucao Watsona u Tri Garrideba (The Three Garridebs)

Adaptacije

Jeremy Brett kao Sherlock Holmes

Kanonične adaptacije

Pošto je Holmes jako popularan lik, u povijesti je bilo mnogo adaptacija Doyleova lika - isto kao što su Hamlet i Drakula jako adaptirani likovi.

Guinessova knjiga rekorda Holmesa već godinama stavlja kao rekordera u broju adaptacija - igralo ga je preko 70 glumaca u više od 200 filmova i serija.

Holmesijanska spekulacija

Holmes i Nietzsche

Friedrich Wilhelm Nietzsche - mogući model za Sherlocka Holmesa

Postoji i teza da su mnogi likovi iz Sherlocka Holmesa temeljeni na stvarnim ljudima, posebno Friedrichu Nietzscheu (koji je možda bio model za samog Holmesa i profesora Moriartyja) i da ih je Doyle posuđivao iz drugih knjiga (što su radili i mnogi drugi autori). Samuel Rosenberg u djelu Akt je najbolji kostim objašnjava mnoge reference na Nietzschea u pričama o Holmesu. Postoji i teorija da je Holmes utemeljen na osobi koja se zove George Vale Owen, kolega Arthura Conana Doylea i njegov blizak prijatelj. Znani model za Sherlocka Holmesa je bio dr. Joseph Bell, kojem je Doyle bio asistent.

Muzeji

Šerlok Holms i doktor Votson živeli su u ulici Bejker broj 221b između 1881. i 1904. godine, prema romanima koje je napisao čuveni ser Artur Konan Dojl. Poznati stan na prvom spratu koji gleda na ovu ulicu danas još uvek postoji i još uvek je opremljen tako da izgleda onako kako je izgledao u viktorijansko doba. Kada se nađete u poseti Londonu, zakoračite unazad u vreme i posetite Muzej Šerloka Holmsa. Unutrašnjost stana u potpunosti je nameštena onako kako je opisano u romanima. Ovaj čuveni stan u ulici Bejker toliko puta je viđen i opisivan u filmovima. Posetioci ovog muzeja mogu da sede u Holmsovoj stolici pored kamina i da poziraju za slikanje, ili u njegovoj spavaćoj sobi. Šerlokove stvari nalaze se na uobičajenom mestu: njegova lupa, violina, lula, hemijska oprema, blok s beleškama i persijske papuče. Spavaća soba doktora Votsona nalazi se na drugom spratu i gleda na malo dvorište iza kuće, dok je soba gospođe Hadson s prednje strane. Gospođa Hadson bila je stanodavka koja je pripremala obroke i vodila domaćinstvo kako za sebe, tako i za svoja dva poznata stanara. Ove sobe sadrže lične stvari i privatne papire velikog detektiva, kao i veliki broj eksponata iz romana o njemu. Dnevnik doktora Votsona sadrži rukom pisane beleške i delove čuvenih avantura iz "Baskervilskog psa. Izložbena soba na trećem spratu sadrži nov i neverovatan prikaz voštanih figura iz romana. Šerlok Holms i profesor Morijati su zapravo stajali zajedno u istoj sobi! Soba na tavanu, gde su stanari imali običaj da odlažu svoje stvari i kofere, može se posetiti i danas. Jedinstvenu kolekciju poklona i antikviteta možete pogledati, ali i kupiti nešto što vam se svidi, a sve to u prodavnici suvenira koja se nalazi u prizemlju. A gospođa Hadson je uvek tu da pomogne posetiocima savetujući im šta da vide i šta da kupe za poklon. Posetioci uvek pitaju da li su Šerlok Holms i doktor Votson zaista živeli u ovoj kući. Nažalost, nema zvaničnih dokaza o stanovnicima koji su živeli u viktorijansko doba u ovoj kući. Lokalna dokumenta tvrde da je kuća bila registrovana kao kuća za izdavanje u periodu od 1860. do 1934. godine, i da su služavke koje su ovde radile bile povezane sa Šerlokom Holmsom. Doktor Votson je takođe živeo u blizini 1890-ih godina. Objavljeni romani ipak sadrže sve relevantne činjenice o kući i o životima Šerloka Holmsa i doktora Votsona, što posetioci mogu sami da istraže prilikom posete ovom muzeju. Šerlok Holms je bio inspiracija za nastanak hiljada eseja, pesama, knjiga, pozorišnih komada, filmova, a glumilo ga je više glumaca nego bilo kog drugog. Često ga spominju i citiraju u novinama i magazinima, na televiziji i radiju, pa čak i na internetu

Citati

"Iz kapi vode, neki logičar bi mogao da izvuče zaključke o postojanju Atlantika ili Nijagare, iako ih nije ni video ni čuo. Tako i ceo zivot predstavlja jedan veliki lanac, njegovu kariku."- Sherlock Holmes (Crvena nit)

" Većina ljudi, ako im opisete tok dogadjaja, reći ce vam kakav ce biti ishod. Oni u mislima spajaju te dogadjaje i iz njih zaključuju da će se nešto odigrati. Malo ima ljudi koji su u stanju da vam, oslanjajući se na opis dogadjaja i na svoju podsvest, kazu koji su razlozi doveli do samog dogadjaja. To je ta moc na koju ciljam kada govorim o zaključivanju unazad, ili analitičkom misljenju." - Sherlock Holmes (Crvena nit)

Ostale knjige

• Baring-Gould, William S. - The Annotated Sherlock Holmes|publisher=Clarkson N. Potter, Inc., New York & John Murray Publishers, London, 1967. ISBN 0-517-50291-7
• Klinger, Leslie S. - The New Annotated Sherlock Holmes|publisher=W.W. Norton & Company, Inc., New York & London, 2004-.5. ISBN 0-393-05916-2

Vanjske poveznice

Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za:

Sherlock Holmes

• Udruga "Sherlock Holmes" - London
• "Projekt Gutenberg" - besplatna knjižnica
• Kronologija Sherlockovog života, prema različitim izvorima
• Zbirka nekih od najpoznatijih Holmesovih slučajeva
• Javna knjižnica "Sherlock Holmes", s tekstualnim i zvučnim zapisima
• Posebna zbirka o Sherlocku Holmesu iz knjižnice Marylebone u Westminsteru
• Priče i filmovi o Sherlocku Holmesu, koji su javno dobro
• Sherlockian.net
• Sir Arthur Conan Doyle, tvorac Sherlocka Holmesa