Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

Izvor: Wikipedia
Etnički sastav Jugoslavije 1981.

Prema zadnjem služenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika[1]. Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km2. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, Hrvatska je prema Jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika[2]od kojih su Hrvati činili 77.9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78.1 % stanovništva[3].

Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio.

Sadržaj/Садржај

Popisi stanovništva po republikama od 1948. do 1981. [uredi - уреди]

Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
BiH 2.563.767(16.2%) 2.847.459(16.8%) 3.277.948(17.6%) 3.746.111(18.3%) 4.124.256(18.4%)
Crna Gora 377.189(2.4%) 419.873(2.5%) 471.894(2.5%) 529.604(2.6%) 584.310(2.6%)
Hrvatska 3.779.858(24%) 3.936.022(23.2%) 4.159.696(22.4%) 4.426.221(21.6%) 4.601.469(20.5%)
Makedonija 1.152.986(7.3%) 1.304.514(7.7%) 1.406.003(7.6%) 1.647.308(8%) 1.909.136(8.5%)
Slovenija 1.439.800(9.1%) 1.504.427(8.8%) 1.591.523(8.6%) 1.727.137(8.4%) 1.891.864(8.4%)
Srbija 6.527.966(41.4%) 6.979.154(41.2%) 7.642.227(41.2%) 8.446.591(41.2%) 9.313.676(41.5%)
Jugoslavija 15.841.566 (100%) 16.991.449 (100%) 18.549.291 (100%) 20.522.972 (100%) 22.424.711 (100%)

Etnički sastav od 1948. do 1981. [uredi - уреди]

Narodnosti 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
Srbi 6.547.117(41.5%) 7.065.923(41.7%) 7.806.152(42.1%) 8.143.246(39.7%) 8.140.452(36.3%)
Hrvati 3.784.353(24%) 3.975.550(23.5%) 4.293.809(23.1%) 4.526.782(22.1%) 4.428.005(19.7%)
Bošnjaci 808.921(5.1%) 998.698(5.9%) 972.940(5.2%) 1.729.932(8.4%) 1.999.957(8.9%)
Slovenci 1.415.432(9%) 1.487.100(8.8%) 1.589.211(8.6%) 1.678.032(8.2%) 1.753.554(7.8%)
Albanci 750.431(4.8%) 754.245(4.5%) 914.733(4.9%) 1.309.523(6.4%) 1.730.364(7.7%)
Makedonci 810.126(5.1%) 893.247(5.3%) 1.045.513(5.6%) 1.194.784(5.8%) 1.339.729(6%)
Jugoslavija 15.772.098 (100%) 16.936.573 (100%) 18.549.291 (100%) 20.522.972 (100%) 22.424.711 (100%)

[4]

Popis 1921. [uredi - уреди]

U popisu iz 1921. ukupno je bilo 11,984,911 stanovnika, dok je sastav stanovništva bio podjeljen prvo po jezičnoj pripadnosti, a poslje po nacionalnosti:

  • Slovenci: 1,019,997 (8,51%)
  • Nijemci: 505,790 (4,22%)
  • Mađari: 467,658 (3,9%)
  • Albanci: 439,657 (3,67%)
  • Rumunji: 231,068 (1,93%)
  • Turci: 150,322 (1,26%)
  • Česi: 115,532 (0,96%)
  • Rusini: 25,615 (0,21%)
  • Rusi: 20,568 (0,17%)
  • Poljaci: 14,764 (0,12%)
  • Talijani: 12,553 (0,11%)
  • Ostali: 69,878 (0,58%)

Broj ljudi po domaćinstvima u SFRJ od 1948. do 1991. [uredi - уреди]

Prosječan broj članova 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
BiH 5.15 5.04 4.64 4.41 4.00
Crna Gora 4.51 4.56 4.43 4.34 4.09
Hrvatska 4.94 3.81 3.56 3.43 3.23
Makedonija 5.27 5.30 5.02 4.68 4.39
Slovenija 3.78 3.66 3.47 3.35 3.18
Srbija 4.39 4.32 3.96 3.76 3.63
Jugoslavija 4.37 4.29 3.99 3.82 3.62

[5]

Nadopunjen popis 1991. [uredi - уреди]

Stanovništvo

Etnički sastav [uredi - уреди]

Popis 1991. po jugoslavenskoj evidenciji [uredi - уреди]

Stanovništvo

Etnički sastav [uredi - уреди]

Promjene [uredi - уреди]

Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.

Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo a bilo je i složene etničke strukture bez ijednog većinskog naroda (Srbi su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali 1961., kada ih je bilo 42.1 %, ali to nije ni polovica ukupnog stanovništva). Najviše se promijenio udio Albanaca, čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750.431, da bi ih 1991. bilo više od 2,17 milijuna. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353[7]. Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše albanaca, Kosovo, je imalo i još uvijek ima najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila.

Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a u Kosovu za čak 166 %. U zadnjih par godine primjećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda, tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije ( 1991. ih je bilo 5.108.683, a 2002. samo još 4.891.031 ). Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.

1981. najveći gradovi su bili Beograd (1.087.915 stanovnika), Zagreb (648.586 stanovnika), Skopje (408.143 stanovnika), Sarajevo (319.017 stanovnika) i Ljubljana (224.817 stanovnika)[8].

Od 22.4 milijuna stanovnika, Srpskohrvatski jezik je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72.9 % stanovništva, Slovenski 1.761.393 stanovnika ili 7.9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7.8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6.1 % a ostalih 5.3 % je govorilo drugm jezicima[9]. Nepismenih je 1953. bilo 25.4 %, 1971. 15.1 % da bi 1981. taj udio smanjen na 9.5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su Kosovo sa 17.6 % i Bosna sa 14.5 % stanovništva[10].

Nakon raspada SFRJ [uredi - уреди]

Nakon raspada SFRJ i rata, broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22.2 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi sa 23.5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je brojala 7.498.001 stanovnik[11], Hrvatska 4.437.460[12], Slovenija 1.964.036[13], Makedonija 2.022.547[14], Crna Gora 620.145[15] dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen.

Procjene o broju stanovnika BiH 2001. su različite. Prema siteu GeoHive, Federacija Bosne i Hercegovine je 2001. imala 2.312.397 stanovnika, distrikt Brčko 43.516 a Republika Srpska 1.447.477, što je sveukupno 3.803.390 žitelja[16]. Nationsencyclopedia procjenuje, uz opasku da se može raditi o značajnoj pogrešci, da je cijela BiH u srpnju 2001. imala 3.922.205 stanovnika[17]. CIA World Fact Book je također procjenila da je BiH imala tada 3.922.205 stanovnika[18][19]. S druge strane, International Atomic Energy Agency citira da su Svjetska banka i Međunarodna Energetska Agencija procjenile da je BiH tada imala oko 4.06 milijuna stanovnika, zasnovano po kompilaciji podataka o potrošnji energije te države[20].

BBC procjenjuje da je Kosovo 2001. imalo oko 1.9 do 2.2 milijuna stanovnika[21]. S druge strane, OSCE daje procjenu da je tada Kosovo imalo čak 2.4 milijuna žitelja[22].

Ako bi se uzele najniže procjene o stanovništvu BiH i Kosovu - 3.8 milijuna i 1.9 milijuna stanovnika - na području bivše Jugoslavije se 2001. nalazilo oko 22.245.000 stanovnika. Ako bi se uzele najviše procjene - 4.06 milijuna i 2.4 milijuna - ukupan broj stanovnika je bio oko 23.000.000.

2011. godine [uredi - уреди]

Trend smanjivanja stanovništva nastavljen je i 2011. Slovenija je te godine imala 2.050.189 stanovnika,[23] Hrvatska 4.284.889,[24] Srbija (bez Kosova) 7.182.862 stanovnika,[25] Kosovo 1.739.825[26] a Crna Gora 625.266 stanovnika.[27] Jedine dvije države za čiji se broj stanovnika još uvijek ne zna točan broj su Makedonija i Bosna i Hercegovina. U Makedoniji je prekinut popis stanovništva 2011. zbog optužbi za falsificiranje broja stanovnika albanske zajednice, dok se u BiH popis stanovništva nije proveo od 1991. CIA World Factbook procjenjuje da je BiH imala 3.879.296 stanovnika 2011., a Makedonija 2.082.370.[28] Prema tim podacima, na području bivše Jugoslavije je 2011.-2012. živjelo oko 21.845.000 stanovnika, ili oko dva do tri posto manje nego prije 10 godina.

Izvori [uredi - уреди]

  1. ↑ MSN encarta; "Yugoslavia"
  2. ↑ Croatia - Country Report
  3. ↑ Hrvatska - površina i stanovništvo
  4. ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124
  5. ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 119
  6. ↑ Stanovništvo Jugoslavije 1991.
  7. ↑ Human Rights, 2. Framework Convention (Monitoring)
  8. ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124, 125, 126
  9. ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124
  10. ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 118
  11. ↑ "Partner countries, regions: Serbia". Kultur Kontakt Austria. http://www.kulturkontakt.or.at/page.aspx_param_target_is_234059_and_l_is_2.v.aspx. 
  12. ↑ "Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.". Državni zavod za statistiku RH. http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html. 
  13. ↑ MTBSlo - Slovenia info
  14. ↑ Republic of Macedonia: Basic data
  15. ↑ Montenegrin Census' from 1909 to 2003
  16. ↑ Bosnia and Herzegovina statisticsGeoHive
  17. ↑ BOSNIA AND HERZEGOVINA - Country overviewNationsencyclopedia
  18. ↑ CIA world fact book; Bosnia and Herzegovina
  19. ↑ Bosnia profileWorldpress.org
  20. ↑ Energy and Environment Data Reference Bank (EEDRB) - Bosnia and Herzegovina populationIAEA.org
  21. ↑ Europe|Muslims in EuropeBBC
  22. ↑ Population - Kosovo
  23. ↑ "Population, Slovenia, 1 January 2011 - final data". Statistički ured Republike Slovenije. 29. travnja 2011. http://www.stat.si/eng/novica_prikazi.aspx?id=3876. pristupljeno na 5. siječnja 2013. 
  24. ↑ "Lijepa naša ima 4,284.889, a Zagreb 790.017 stanovnika, Hrvata 90,42 posto". Dnevnik.ba. 17. prosinca 2012. http://www.dnevnik.ba/novosti/svijet/lijepa-na%C5%A1-ima-4284889-zagreb-790017-stanovnika-hrvata-9042-posto. pristupljeno na 5. siječnja 2013. 
  25. ↑ "Stanovnika u Srbiji manje za 4,15 odsto". E-Novine. 29. studeni 2012. http://www.e-novine.com/drustvo/75282-Stanovnika-Srbiji-manje-415-odsto.html. pristupljeno na 5. siječnja 2013. 
  26. ↑ "Rezultati prvog kosovskog popisa". E-Novine. 21. rujna 2012. http://www.e-novine.com/region/region-kosovo/71772-Rezultati-prvog-kosovskog-popisa.html. pristupljeno na 30. studeni 2012. 
  27. ↑ "POPIS STANOVNIŠTVA U Crnoj Gori živi 625 tisuća ljudi". Slobodna Dalmacija. 16. svibnja 2011. http://slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/137993/Default.aspx. pristupljeno na 5. siječnja 2013. 
  28. ↑ "Factbook profile: Europa: Macedonia". CIA World Factbook. 5. siječnja 2013. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/mk.html. pristupljeno na 5. siječnja 2013. 

Vanjske veze [uredi - уреди]

Dobavljeno iz "http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Demografija_Socijalističke_Federativne_Republike_Jugoslavije&oldid=1479000"