Prijeđi na sadržaj

Izvori u Bosni i Hercegovini

Izvor: Wikipedija

Izvori u Bosni i Hercegovini su nekoliko stotina prirodnih ljepota, smještenih širom zemlje na počecima brojnih vodotokova. Zona isticanja vrela, koja su uglavnom silazno-prelivnog mehanizma, je na kontaktu mezozojskih karbonata sa vodonepropusnim verfenskim i paleozojskim stijenama. Značajan faktor za formiranje vrela je i rasjedna tektonika. Voda u izvorišnom dijelu odlikuje se najvišom, prvom klasom kvaliteta vode. Izvori su različitih geomorfoloških oblika:

Nekadašnje vrelo Trebišnjice kod Bileće sa početka XX stoljeća

Neke rijeke nemaju izvor, jer nastaju spajanjem dviju drugih. Takve su:

Rijeka Trebišnjica izgubila je izvor stvaranjem akumulacije Bilećko jezero

Lista izvora

[uredi | uredi kod]
Redni
broj
Naziv Rijeka Foto Entitet
Opština
Status Opis
1. Vrelo Krušnice Krušnica, pritoka Une FBiH
Bosanska Krupa
Vrelo rijeke Krušnice nalazi se na oko 5 km od Bosanske Krupe, podno naselja Gudavac i Vranjska. Voda do vrela dolazi sa Grmeča, od ponorske zone u selu Risovcu kod Bosanskog Petrovca. Najnovija speleo-ronilačka ekspedicija potvrdila je da je vrelo Krušnice vrlo rijetko, potpuno ekološki očuvano izvorište sa bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode.[1]
2. Šatorsko jezero Unac FBiH
Bosansko Grahovo
Eko zona Rijeka Unac nastaje iz dva izvora. Jedan je Šatorsko jezero na planini Šator od čijeg odlijevanja nastaje Šatorski potok. Drugi je Bulino vrelo, izvor pored Šatorskog jezera od kojeg nastaje Mlinski potok. U podnožju planine sastaju se ova dva potoka i tek na izlasku iz klisure Pojilo novonastali vodeni tok dobija ime Unac, nastavljajući da teče prema sjeverozapadu.[2]
3. Vrelo Bastašice Bastašica, pritoka Unca FBiH
Drvar
Spomenik prirode Izvor Bastašice nalazi se oko pet kilometara sjeverozapadno od Drvara. Okružen je visokim, vertikalnim stijenama. U blizini izvora nalazi se nekoliko slapova. Ulijeva se u Unac nakon kratkog toka, dugog oko jednog kilometra.[3]
4. Vrela Sane Sana, pritoka Une
Izvor Sane
Izvor iz pećine
Izvor vodopad
RS
Mrkonjić Grad
Spomenik prirode Vrela rijeke Sane, imaju tri oblika: klasično kraško vrelo, pećina i vodopad. Karakteriše ih visoka varijabilnost, koja se u minimumu ne spušta ispod 1,14 m3/s pa sve do 50 m3/s. i prosječnom izdašnošću od 8 m3/s. Prihranjuju se podzemno, vodonosnicima kraško-pukotinske poroznosti iz Glamočkog polja, te karstnih područja Mliništa i dijelom Baraća. [4]
5. Izvori Sanice Sanica, pritoka Sane FBiH
Ključ
Sanica izvire iz dva izvora na sjeveroistočnom podnožju Grmeča, ipod vrha Lisine (913 m), kod mjesta Sanica Gornja. Jedan od izvora je pećinskog tipa, a drugi nastaje iz saničkog jezera. Udaljeni su na oko kilometar jedan od drugoga.[5]
6. Izvori Dabra Dabar, pritoka Sane Izvor rijeke DabarDabarska pećina kao izvor FBiH
Sanski Most
U mjestu Donji Dabar, koje se nalazi 7 km. od Sanskog Mosta, nalazi se izvor rijeke Dabar i Dabarska pećina, koja je povremeni izvor Dabra. Put do izvora i pećine je makadamski ali je uređen, te iako je jako strmo jer se silazi u klanac između brda, autom se može spustiti do čiste vode zelene boje.[6] Pećina Dabar, s istoimenom rijekom, čini geomorfološku i hidrološku cjelinu. Geološki je nastala u pravcu rasjeda na kontaktu stijenskih masa različite starosti, na spoju masivnih dolomita (prijelaz iz Jure u Kredu) i smeđeg krečnjaka. Ukupna dužina kanala pećine iznosi 630 m. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH.[7]
7. Izvor Ribnika Ribnik, pritoka Sane RS
Gornji Ribnik (Ribnik)
Izvori rijeke Ribnik su udaljeni oko 4 km od istoimenog naselja Ribnik na 300 metara nadmorske visine. Ovaj riječni tok nastaje od nekoliko izuzetno jakih izvora koji neposredno posle izbijanja na površinu zemlje već formiraju pravi riječni tok.[8]
8. Vrela Plive Pliva Prvi izvor PliveDrugi izvor Plive RS
Šipovo
Izvor rijeke Plive čine dva izvora koja su međusobno udaljena 300 metara. Dva izvorišna kraka sastaju se kilometar ispod sela Dragnić kod Šipovoa i čine rijeku Plivu. Desni krak izvire ispod planine Majevac, a lijevi krak izvire iznad sela Dragnić na tri mjesta. .[9][10]
9. Izvor Vrbasa Vrbas, pritoka Save FBiH
Gornji Vakuf-Uskoplje
Izvor Vrbasa je na Zec planini, jednom dijelu Vranice
10. Vrelo Bosne Bosna (rijeka) FBiH
Ilidža
Spomenik prirode Vrelo Bosne je splet nekoliko jakih kraških izvora na nadmorskoj visini od 492 m u podnožju planine Igman.[11]
11. Vrelo Paljanske Miljacke Miljacka pritoka Bosne RS
Pale
Vrelo Paljanske Miljacke udaljeno je 2 km od Pala. To je kraški izvor koji je obrastao mahovinom gdje rijeka pravi manje i veće slapove i vodopade.[12]
12. Vrelo Bioštice Bioštica, sastavnica Krivaje RS
Sokolac
Bioštica izvire ispod planine Devetak kod sela Knežine u opštini Sokolac, iz [[Pećina|pećine] sa tri ulaza. Iz jednog ističe rijeka, otičući iz jezera u pećini. Prilaz izvoru Bioštice je regionalnom cestom R-468 (Sokolac-Olovo). Oko 7 km sjeverozapadno od Sokoca, u šumi Maluš, sa regionalne ceste se odvaja makadamska cesta dužine 2 km. do izvora.[13]
13. Široko vrelo Žepa, pritoka Drine RS
Han Pijesak
Žepa izvire iz pećine Velike Komnice, 6 km južno od Han Pijeska u podnožju planine Žep (1537 m) po kojoj je dobila ime. Vrelo od kojeg nastaje naziva se Široko vrelo i nalazi se na 980 m nadmorske visine.[14]
14. Izvor Toplika Toplik, Rakitnica, Prača, Drina RS
Rogatica
Potok Toplik izvire u samoj Rogatici i desna je pritoka rijeke Rakitnice. Cijelom dužinom toka, od oko 450 metara, protiče kroz grad Rogaticu. Izvor je na 546 metara nadmorske visine, a ušće u Rakitnicu 523 metra nadmorske visine. [15]
15. Vrelo Duman Bistrica, ponornica u Livanjskom polju FBiH
Livno
Nalazi se u podnožju kraškog brda Bašajkovac, podno strmih stijena Crvenice, a ime mu potječe od istoimene turske riječi duman koja označava dim ili maglu. Pri kraju zimskog perioda, kad krene da se topi snijeg sa okolnih planina, kreira bajkovit prizor koji podsjeća na dimnu zavjesu zbog količine vode koja izlazi iz stijena. U samoj blizini izvora sagrađen je i kameni most, Firdusov most ili Most na Dumanu, nacionalni spomenik BiH.[16]
16. Deransko jezero Krupa, pritoka Neretve FBiH
Čapljina
Zaštićeni pejzaž Krupa nema pravog izvora nego je otoka Deranskog jezera. Dužina Krupe iznosi 9 km, a prosječna dubina joj je oko 5 metara. Ovo je jedinstvena rijeka u Europi jer ima osobinu da teče u oba smjera. Ona teče normalno od “izvora” prema ušću, i od ušća prema “izvoru”. Do ove pojave dolazi kada uslijed visokog nivoa i velikog protoka vode, rijeka Neretva potisne Krupu.[17]
17. Vrelo Bune Buna, pritoka Neretve FBiH
Mostar
Vrelo Bune se nalazi 12 kilometara jugoistočno od Mostara u mjestu Blagaj, ispod stijena visokih više stotina metara. Kapacitet vrela je 43 kubika vode u sekundi, te je jedno od najjačih kraških vrela u Evropi. Uz samo vrelo nalazi se derviška tekija.[17]
18. Jasle Jasle, Masna Luka, Blidinje jezero FBiH
Prozor
Zaštićeni pejzaž Područjem Parka prirode Blidinje, dominira jezero Blidinje. Uz jezero je i Masna luka koja je šumoviti i močvarni usjek (luka) u Čvrsnici. Obiluje vrelima, manjim jezerima, podzemnim vodama te močvarama. Među vrelima najpoznatije je i najzanimljivije vrelo Jasle, u neposrednoj blizini crkve i samostana, a koje vodom obogaćuje jezerca i močvaru ispod.[18]
19. Peć Mlini Trebižat, Neretva FBiH
Grude
Peć Mlini su izvor rijeke Trebižat, koja se nakon ovog izvora zove Tihaljina. Vrelo je u selu Drinovci, zaselak Peć Mlini[19]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Vrelo rijeke Krušnice - prirodni fenomen”. ŠPD Unsko-sanske šume d.o.o, 2018.. Arhivirano iz originala na datum 2024-02-25. Pristupljeno 23.09. 2024. 
  2. „Šatorsko jezero – Veliki Šator”. Planinarenje.hr, 24.03.2010.. Pristupljeno 23.09. 2024. 
  3. „Rijeke crnomorskog sliva”. dinarskogorje.com, 2017. Pristupljeno 23.09. 2023. 
  4. „Zakon o proglašenju spomenika prirode Vrela Sane”. Službene novine RS, broj 92, 14.10.2021.. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  5. „EMIR TEMIMOVIĆ: PORIJEČJE SANE – NASELJENOST, KORIŠTENJE I ZAŠTITA VODA”. UDK 504(282 Sana) Izvorni znanstveni članak, 2008. Pristupljeno 12. 02. 2024. 
  6. „Dabarska pećina i izvor rijeke Dabar”. putovaobih.blog, 2021. Pristupljeno 12. 02. 2024. 
  7. „Kulturni pejzaž Dabarske spilje, općina Sanski Most”. Komisija za nacionalne spomenike, 2014. Pristupljeno 12. 02. 2024. [mrtav link]
  8. „Izvor rijeke Ribnik”. wevotravel.com, 2014. Pristupljeno 12. 02. 2024. 
  9. „PLIVA JE NAJVEĆE IZVORIŠTE PITKE VODE U EVROPI”. seesrpska.com, 24.03.2010.. Pristupljeno 23.09. 2021. 
  10. „Izvori Plive, video. www.bing.com 24.03.2022.. Pristupljeno 23.09. 2023. 
  11. „Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode”. Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010.. Arhivirano iz originala na datum 2021-10-22. Pristupljeno 23.09. 2021. 
  12. „Vrelo rijeke Miljacke”. nenasunjalica.com 24.03.2010.. Pristupljeno 23.02. 2024. 
  13. „Zapis sa Bioštice i Drinjače”. www.sportskiribolov.co.rs 24.03.2013.. Pristupljeno 23.02. 2024. 
  14. „Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode”. rogatica-bih.blogspot.com, 2010.. Pristupljeno 23.09. 2023. 
  15. „Mirsad Durmišević: Potok Toplik u Rogatici”. rogatica-bih.blogspot.com, 2011. Pristupljeno 23.02. 2024. 
  16. „Izvor rijeke Bistrice je mjesto koje ne želite preskočiti za vrijeme posjete Livnu, a evo i zašto!”. bonjour.ba, 2021.. Pristupljeno 23.09. 2023. 
  17. 17,0 17,1 „Opće informacije o Parku prirode Hutovo blato”. Hutovo blato - hutovo-blato.ba, 2020.. Pristupljeno 23.02. 2024. 
  18. „Masna luka – Blidinje”. pdkuk.ba.2010.. Pristupljeno 23.09. 2023. 
  19. „Avanturistički park Peć Mlini – mjesto gdje se nalazi najduži zipline u Bosni i Hercegovini”. outdoors.ba. Pristupljeno 23.09. 2023.