Spomenik prirode

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Spomenik prirode: Cono de Arita (Salta, Argentina)
Spomenik prirode:Crveno jezero u Hrvatskoj kod Imotskog

Spomenik prirode je element prirode koji je nekim aktom države stavljen pod zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne vrijednosti. Često su to istovremeno i nacionalni parkovi, ali može biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo staro stablo, ili manja površina jasno odvojena od svoje okoline, s iznimnim svojstvima. Može biti:

  • geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.)
  • geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.)
  • hidrološki (vodotok, vodopad, jezero, izvor i dr.)
  • botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.)
  • prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo.[1]

Pojam "spomenik prirode" potječe od Humboldta iz njegovog opisa putovanja po Americi "Relation historique" gdje on koristi izraz "monumens de la nature".

Kategorija III – spomenik prirode (prema IUCN)[uredi - уреди | uredi kôd]

Prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode i prirodnih resursa, spomenici prirode su zaštićena područja - kategorija II.[2] Definicija prema sadašnjem sistemu uvedenom 1978. i revidiranom 1994. godine je:

Zaštićena područja III kategorije izdvajaju se radi zaštite određenog spomenika prirode, a to može biti reljef, morska planina, podmorska pećina, geološka osobenost poput pećine ili čak živa obilježja kao što je drevni šumarak. Općenito su to mala zaštićena područja i često imaju visoku vrijednost za posjetioce. [3]

Obrazloženje zakonske ili drugačije zaštite su rijetkost, jedinstvenost ili ljepota spomenika prirode, kao i njegova vrijednost za znanost ili razumijevanje prirode. Zaštita spomenika prirode sadrži potpunu zabranu bilo kakvog mijenjanja zaštićenog spomenika.

Povezano[uredi - уреди | uredi kôd]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]