Spomenik prirode
Spomenik prirode je element prirode koji je nekim aktom države stavljen pod zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne vrijednosti. Često su to istovremeno i nacionalni parkovi, ali može biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlo staro stablo, ili manja površina jasno odvojena od svoje okoline, s iznimnim svojstvima. Može biti:
- geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.)
- geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.)
- hidrološki (vodotok, vodopad, jezero, izvor i dr.)
- botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.)
- prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo.[1]
Pojam "spomenik prirode" potječe od Humboldta iz njegovog opisa putovanja po Americi "Relation historique" gdje on koristi izraz "monumens de la nature".
Prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode i prirodnih resursa, spomenici prirode su zaštićena područja - kategorija II.[2] Definicija prema sadašnjem sistemu uvedenom 1978. i revidiranom 1994. godine je:
- Zaštićena područja III kategorije izdvajaju se radi zaštite određenog spomenika prirode, a to može biti reljef, morska planina, podmorska pećina, geološka osobenost poput pećine ili čak živa obilježja kao što je drevni šumarak. Općenito su to mala zaštićena područja i često imaju visoku vrijednost za posjetioce. [3]
Obrazloženje zakonske ili drugačije zaštite su rijetkost, jedinstvenost ili ljepota spomenika prirode, kao i njegova vrijednost za znanost ili razumijevanje prirode. Zaštita spomenika prirode sadrži potpunu zabranu bilo kakvog mijenjanja zaštićenog spomenika.
- Prirodna baština
- Zaštićeno područje
- Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- ↑ „Spomenici prirode”. Arhivirano iz originala na datum 2021-12-07. Pristupljeno 2021-12-07.
- ↑ „Kategorije zaštićenih podruja - spomenik prirode”. www.iucn.org. Pristupljeno 10.10. 2021.(en)
- ↑ Zaštićena područja: kategorija III nacionalni park - www.iucn.org(en)