Gornji Ribnik (Ribnik)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gornji Ribnik
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Ribnik
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 696
Geografija
Koordinate 44°25′00″N 16°48′57″E / 44.4167°N 16.8158°E / 44.4167; 16.8158
Gornji Ribnik na mapi Bosne i Hercegovine
Gornji Ribnik
Gornji Ribnik
Gornji Ribnik (Bosne i Hercegovine)
Ostali podaci
Pozivni broj 050


Koordinate: 44° 25′ 00" SGŠ, 16° 48′ 57" IGD
Gornji Ribnik je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini i administrativno je središte opštine Ribnik koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 696 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Naselje se nalazi u podnožju planina Srnetice i Šiše i na dvije rijeke, Sana i Ribnik koji izvire u blizini od nekoliko kilometara.

Istorija[uredi | uredi kod]

U vrijeme Ilira ovdje su živjeli pleme Mezeji, koji kasnije dolaze pod rimsku vlast.

Iz rimskog perioda nađena je stela sa nadgrobnog spomenika sa muškom polufigurom u desnom uglu. Ugrađena je u zidove mjesne crkve. Po stilskim elementima spada u grupu reljefa karakterističnih za ilirsku umjetnost u unutrašnjosti Dalmacije (kojoj je Bosna tada pripadala). Tekst je nerazumljiv, što svjedoči da je još u 4. vijeku domaćem stanovništvu latinski jezik još uvijek bio nerazumljiv, pa je i dalje govorio svojim, ilirskim jezikom. [2]

U Treskavcu kod Gornjeg Ribnika, je manastir Srpske pravoslavne crkve u Eparhiji bihaćko-petrovačkoj. Posvećen je Svetom Arhangelu Mihailu.

Gornji Ribnik se prije rata u Bosni i Hercegovini nalazio u sastavu opštine Ključ.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Nacionalnost 1991.
Srbi 683
Muslimani 5
Hrvati 0
Jugosloveni 8
ostali 0
Ukupno 696

Privreda[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA

Vanjske veze[uredi | uredi kod]