Srnetica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Srnetica
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Istočni Drvar
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 1
Geografija
Koordinate 44°27′11″N 16°35′52″E / 44.4531°N 16.5978°E / 44.4531; 16.5978
Srnetica is located in BiH
Srnetica
Srnetica
Srnetica (BiH)
Ostali podaci


Koordinate: 44° 27′ 11" SGŠ, 16° 35′ 52" IGD
Srnetica je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Istočni Drvar koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 1 stanovnika.[1]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Na oko 12 kilometara od Istočnog Drvara, ili Potoka, skrivena u srcu planine Klekovače na preko 1.000 metara nadmorske visine smještena je Srnetica.

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.
Uskotračni voz Jajce - Srnetica

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Varoš je, kao jedna od radničkih kolonija "Šipada", počela nicati pred sam početak Prvog svjetskog rata. Tada je, zapravo, počela da se gradi željeznička pruga, kojom je Srnetica bila povezana sa svijetom. Bila je uskotračna pruga koju su mnogi veoma često poistovjećivali sa prugom kojom je išao sada već legendarni "Ćiro". Tu, međutim postoji velika razlika. Bila je to pruga čiji je razmak između šina bio 78 cm, dok je popularni "Ćira" imao razmak od 66 cm.

Iako je na početku rada, i početkom 20 - og. vijeka Oštrelj bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica. Od prvih pa sve do kraja sedamdesetih godina proteklog vijeka, kroz ovo mjesto je prolazilo, i to svakodnevno, više desetina putničkih odnosno teretnih vagona. Jedan krak je išao do Prijedora, drugi do Jajca, a interesantno je da su oba kraka duga 107 km.

U ovoj varoši bilo je i korzo. Svako veče bi, u pravcu Kozila i nazad, šetala mladost Srnetice... Bilo je i igranki i brojnih drugih susreta mladih. Ovdje je gramofon došao tridesetih godina 20. vijeka. Muzika je sa prozora svoje kuće, puštao šef ložionice u ovom mjestu i jedini koji je u Srnetici imao vergl. Bila je to čudna naprava na kojoj se uz pomoć neke ručke i federa, okretala gramofonska ploča i tako slušala muzika.

U Srnetici je bio i bioskop u kome su se uglavnom prikazivali nijemi filmovi kakvi su se mogli gledati i u mnogim drugim daleko poznatijim centrima. Postojala je i osnovnu školu koju je pohađalo pedesetak učenika. Svi su oni bili djeca ili šumskih radnika ili željezničara. Radila je ambulanta sa čak tri ljekara, uz koju je bila otvorena i apoteku. Kasnije je osnovan i fudbalski klub.

Tada je Srnetica administrativno pripadala Ključu.

Nekada se iz Srnetice moglo vozom stići do Beograda, Zagreba, Sarajeva i Ljubljane... U ovo mjesto nekada je svakodnevno dolazila dnevna štampa iz glavnih gradova svih republika bivše nam Jugoslavije. U tom je mjestu svojevremeno živjelo oko dvije i po hiljade stanovnika.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalnost 1991.
Srbi 1
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugosloveni 0
ostali 0
Ukupno 1

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Ekološko društvo "Srnetica" osnovalo je tridesetak mlađih ljudi, uglavnom Prijedorčana. . Svi oni došli su u Srneticu s jednim ciljem - otrgnuti od zaborava sve što je u vezi sa Srneticom i vratiti toj varoši bar dio njenog nekadašnjeg sjaja.

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]