Izvori Dabra
Izvori Dabra nalaze se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, i stvaraju rijeku Dabar, lijevu pritoku Sane.
Na putu Sanski Most – Ključ postoji oznaka za skretanje ka vrelu Dabra. U nastavku se smjenjuju oznake za vrelo Dabra i Dabarsku pećinu. U početku je put asfaltni a poslednji kilometar je dobar makadamski put manje širine.
Glavni izvor[uredi | uredi kod]
Voda snažno izvire iz stijene i obrazuje riječni tok. Uz izvor su ostaci ili počeci gradnje nekoe građevine, možda mlina. U rijeci ima dosta ribe: šarana, lipljena i pastrmke. Stavljen je pod zaštitu države kao prirodna rijetkost i objekat značajan za hidrološka istraživanja.[1]
.jpg)
Dabarska paćina[uredi | uredi kod]
Dabarska pećina je jedna od 14 velikih i nekoliko desetina manjih pećina na području Sanskog Mosta. Nalazi se nekoliko desetina metara uz glavni izvor Dabra. Dijeli ih mali drveni most obrastao mahovinom. Otvor pećine visok je oko 20 m, a iza njega je ogromna dvorana sa visokim svodom. Dvorana je povremeno ispunjena vodom, koja izlazi kroz otvor, spaja se sa vodom iz glavnog izvora i tako pećinu čini povremenim izvorom rijeke Dabar. Dužina rijeke je 7 km. do ušća u Sanu.[2]
Pećina Dabar, s istoimenom rijekom, čini geomorfološku i hidrološku cjelinu. Geološki je nastala u pravcu rasjeda na kontaktu stijenskih masa različite starosti, na spoju masivnih dolomita (prijelaz iz Jure u Kredu) i smeđeg krečnjaka. Ukupna dužina kanala pećine iznosi 630 m.[3]
Morfološki, sastoji se iz dva dijela: prostranog, glavnog kanala i gornjeg kanala. Ulazni kanal je širine 10 do 35 m, visine 10 do 25 m. Na dvije trećine od ulaza je stalno jezero, iz kojeg izvire dugačak kanal. U blizini ulaza je kanal u plafonu desnog zida, na visini 10 m i dužini 20 m. Ukupna dužina ovog donjeg dijela je 30 m. Na sredini jezera, s desne strane, odvaja se gornji kanal, koji ima još četiri bočna kanala i nekoliko manjih jezerca. U prvom od njih uočena je čovječija ribica. Prvi dio ovog gornjeg kanala, nastanjuju šišmiši.
Nije bogata ukrasima, stalaktitima i stalagmitima, ali veličina i prostranost dvorane čine je impozantnom.
Pećina je nastanjivana u praistorijskom periodu (površinski nalazi keramike, prikupljene na sjevernoj strani širokog ulaza). Alojz Benac navodi Dabarsku pešinu u popisu nalazišta vučedolske kulture na prostoru Bosne i Hercegovine, kao lokalitet identificiran prema površinskim nalazima. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Vodopad Blihe i Dabarska pećina (nebrušeni dijamanti u Sanskom Mostu)”. putovanjazapet.com, 2021. Pristupljeno 23.02. 2024.
- ↑ „Dabarska pećina i izvor rijeke Dabar”. putovaobih.blog, 2021. Pristupljeno 12. 02. 2024.
- ↑ „Kulturni pejzaž Dabarske spilje, općina Sanski Most”. Komisija za nacionalne spomenike, 2014. Pristupljeno 12. 02. 2024.[mrtav link]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Huref Redžić - Prostorni plan Bosne i Hercegovine, Faza "B“ Valorizacija, Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, 1980., str. 35
- Jasminko Mulaomerović - Speleološka istraživanja nekoliko potencijalnih turističkih pećina u okolini Sanskog Mosta.
