Stalaktiti

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Stalaktiti
σταλαϰτός
Stalaktiti u slovenskoj Snežnoj jami
Stalaktiti u slovenskoj Snežnoj jami

Stalaktiti od grčkog: σταλαϰτός:=koji kaplje[1]) su kalcitne formacije koje nastaju u kraškim pećinama.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Oborinska voda prokapa sa površine u pećine, pritom otapa vapnenac i obogaćuje se kalcijum bikarbonatom. Iz tih voda koje kapaju sa stropa nastaje teško topiv kalcijum karbonat), koji se Kristalizacija|kristalizira]] kao mineral kalcit, stvarajući na stropu fantastične izbočine - stalaktite (ili na tlu stupaste stalagmite).[2]

Laboratorijski prikaz nastajanja stalaktita i stalagmita

Stalaktiti vise kao sige leda sa stropa ili bokova pećine. Za razliku od tog stalagmiti izgledaju kao preokrenuti stalaktiti, jer se uzdižu sa poda pećine.[3]

Stalaktiti koji vise sa stropova pećina najčešće imaju u sredini nešto kao cijevčicu (ili trag nekadašnje) koja ima dijametar kao kapljica vode koja visi zbog površinskog napona. Kap na vrhu rastućeg stalaktita ostavlja talog samo oko njegovog ruba. Rast oboda prema dolje formira cijevčicu. Najjednostavniji stalaktiti su tankom kamenom stijenkom opasani cilindri, ti krhki predmeti mogu doseći dužinu od 0,5 metara i više, ukoliko im strujanje zraka ne omete rast.[3]

Najveći broj stalaktita najčešće ima formu obrnutog konusa, jer se minerali iz vode koja kapa talože prema vanjskoj strani privjeska.[3]

Stalagmiti koji rastu sa dna pećine deblji su od svog komplementarnog stalaktita, iako nastaju iz istog izvora (rupice u stijeni) iz koje kapa voda obogaćena mineralima. Nema svaki stalagmit svoj komplementarni stalaktit (i obrnuto). Ali tamo gdje postoji par, neprekidno produženje jednog ili oba može na kraju rezultirati spajanjem i stvaranjem stupca.[3]

Dominantni mineral u takvom talogu je kalcit (Kalcijum karbonat), a najveće grupe formirane su u vapnenačkim i dolomitnim pećinama. Ostali mineral koji se mogu taložiti su i drugi karbonati; opal, kalcedon, limonit i neki sulfidi.[3]

Uvjeti koji pogoduju taloženju su; porozna stijena iznad pećine, dosta oborinskih voda, uski, ali kontuirani prolazi za tu vodu, koji joj omogućuju da vrlo sporo kapa; i odgovarajući zračni prostor u šupljini koji omogućava isparavanje ili otpuštanje ugljičnog dioksida iz vode, čime ona gubi svoju sposobnost otapala.[3]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "stalaktiti" (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57719. Pristupljeno 2. 3. 2020.. 
  2. "sige" (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=55862. Pristupljeno 2. 3. 2020.. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 "Stalactite and stalagmite mineral formation" (engleski). Encyclopaedia Britannica. https://www.britannica.com/science/stalactite#ref9559. Pristupljeno 2.3. 2020.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]