Stup

Izvor: Wikipedia
Stupovi Zeusovog hrama u Ateni

Stub (grčki: stulos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji, a uloga mu je prenošenje težine tereta (krova, greda ili luka) na tlo, a može imati i isključivo dekorativnu ulogu.

Stubac je nosač pravokutnog (ili bilo kojeg drugog oblika koji nije kružni) presjeka koji slobodno stoji.

Slijepi stub, postub, tričetvrtstub itd. je stup koji je svojim jednim dijelom vezan uza zid.

Historija[uredi - уреди]

Razvoj stupa od Dorskog do Kompozitnog reda.
Željezni stup u Delhiju

Prvi stupovi se javljaju još u neolitiku kao drveni, nikako ili blago obrađeni trupci koji imaju ulogu nosača krovne grede.

Pravi kameni stupovi, javljaju se u Drevnom Egiptu (Imhotep oko 2600. pne.) i oni već imaju prepoznatljive oblike lotusa, papirusa, palme ili snopa pruća. U svojim hramovima Egipćani grade hipostilne dvorane (grčki: hypo = pod, ispod, i stulos = stup - "poduprt stupovima"), tj. dvorane potpuno ispunjene masivnim stupovima koji su pri bazi šireg promjera. Na nekim hramovima koriste stupce bez baze i kapitela kako bi izgledali krhkiji, a njihova uloga čudotvornijom.

Minojski drveni stupovi (npr. Palače u Knossosu) na Kreti bili su suženi pri dnu kako bi pridonijeli prozračnosti i dojmu građevine.

Perzijski stupovi imali su kapitele s kombinacijom dvije identične životinje, a dosezali su i preko 30 m u visinu (Perzepolis).

Moderna mreža stupova u podzemnoj garaži.

Izvori[uredi - уреди]

Bilješke[uredi - уреди]

Poveznice[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]