Otapalo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Otapalo (rastvarač) je tekućina koja otapa (rastvara) drugu tekućinu, gas ili drugu materiju, a rezultat otapanja se naziva otopina (rastvor).[1][2]

Najčešće otapalo u svakodnevnom životu je voda. Ostala otapala su uglavnom organski spojevi. Otapala obično imaju nisku tačku ključanja te dosta lahko isparavaju, te ih je lahko ukloniti destilacijom. Kada se upotrebljavaju otapala, potrebno je izabrati takva otapala koja ne stupaju u hemijske reakcije s spojevima koja se otapaju, odnosno moraju biti inertna. Dalje, otapala se mogu dodavati radi izvlačenja (ekstrakcije) nekih tvari iz smjese. Primjer za to je spravljanje čaja, gdje prokuhana voda izvlači korisne sastojke iz lišća i time omogućuje iskorištavanje tih sastojaka. Koncentracija otopine je količina otopljenih materija u određenoj količini otapala. Rastvorljivost je maksimalna količina određene materije koju je moguće otopiti u određenom otapalu na datoj temperaturi. Prilikom rastvaranja supstanci vrijedi empirijsko pravilo: Slično se rastvara u sličnom, dakle, polarne molekule se obično dobro rastvaraju u polarnim rastvaračima (npr. voda, metanol), a nepolarne u nepolarnim (heksan, benzen). Mjerilo polarnosti otapala je njegova dielektrična konstanta.

Podjela otapala[uredi | uredi kod]

Otapala se dijele na nepolarna, polarna - protonska (disocijacijom daju proton) i polarna - aprotonska (nemaju proton koji disocira). Otapala čija je dielektrična konstanta niža od 15 se smatraju nepolarnim.

Otapalo Hemijska formula Tačka ključanja Dielektrična konstanta Gustoća
Nepolarna otapala
Heksan CH3-CH2-CH2-CH2-CH2-CH3 69 °C 2.0 0.655 g/ml
Benzen C6H6 80 °C 2.3 0.879 g/ml
Toluen C6H5-CH3 111 °C 2.4 0.867 g/ml
Dietil eter CH3CH2-O-CH2-CH3 35 °C 4.3 0.713 g/ml
Hloroform CHCl3 61 °C 4.8 1.498 g/ml
Etil acetat CH3-C(=O)-O-CH2-CH3 77 °C 6.0 0.894 g/ml
Polarna aprotonska otapala
1,4-dioksan /-CH2-CH2-O-CH2-CH2-O-\ 101 °C 2.3 1.033 g/ml
Tetrahidrofuran (THF) /-CH2-CH2-O-CH2-CH2-\ 66 °C 7.5 0.886 g/ml
Dihlorometan (DCM) CH2Cl2 40 °C 9.1 1.326 g/ml
Aceton CH3-C(=O)-CH3 56 °C 21 0.786 g/ml
Acetonitril (MeCN) CH3-C≡N 82 °C 37 0.786 g/ml
Dimetilformamid (DMF) H-C(=O)N(CH3)2 153 °C 38 0.944 g/ml
Dimetil sulfoksid (DMSO) CH3-S(=O)-CH3 189 °C 47 1.092 g/ml
Polarna protonska otapala
Acetatna kiselina CH3-C(=O)OH 118 °C 6.2 1.049 g/ml
n-Butanol CH3-CH2-CH2-CH2-OH 118 °C 18 0.810 g/ml
Izopropanol (IPA) CH3-CH(-OH)-CH3 82 °C 18 0.785 g/ml
n-Propanol CH3-CH2-CH2-OH 97 °C 20 0.803 g/ml
Etanol CH3-CH2-OH 79 °C 24 0.789 g/ml
Metanol CH3-OH 65 °C 33 0.791 g/ml
Formijatna kiselina H-C(=O)OH 100 °C 58 1.21 g/ml
Voda H-O-H 100 °C 80 1.000 g/ml

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Peter Atkins, Julio de Paula (2001). Physical Chemistry (7th edition izd.). W. H. Freeman. ISBN 0716735393. 
  2. Donald A. McQuarrie, John D. Simon (1997). Physical Chemistry: A Molecular Approach (1st edition izd.). University Science Books. ISBN 0935702997. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]