Prača (rijeka)

Prača je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Drine. Izvire (Vrelo Prače) na sjevernim padinama Jahorine na 1540m. nadmorske visine, u izvorišnoj čelenci iz koje nastaju izvori, Stansko vrelo, Kadino vrelo i Vrela Prače. Izvorište je definisano izvorom koje se naziva Kadino vrelo. Protiče kroz naseljena mesta: Podgrab, Prača, Renovica, Mesići i Ustiprača gdje se ulijeva u Drinu na nadmorskoj visinu 327 m, pa je ukupni pad 1173 m ili 23,5‰.

Dolinom Prače prolazila je i uskotračna željeznička pruga Sarajevo – Užice, koja je ukinuta 1974. godine. Prugu je izgradila Austro-Ugarska 1906. godine.

Geologija

U geološkom pogledu sliv je predstavljen paleozojskim kompleksom koje čine podlogu mezozojskim naslagama. Najniži fluvijalni oblici predstavljeni su kvartarnim naslagama. Za vrijeme oligomiocena doline rijeka Prače nije imala sadašnju dubinu. Njeno usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Dolina Drine, kao i dolina Prače, starije su od pleistocena (ledenog doba).

Kod mjesta Hrenovica, zaseok Kaljani, na 639 metara n.v. Prača ulazi u debele slojeve trijaskih krečnjaka u kojima usijeca duboku kanjonastu dolinu (kanjon Kračule) u planini Gosina, na mjestima i preko 600 metara duboku. Korito je usječeno sve do verfenskih klastika (Gojčevica), te predstavlja erozioni bazis ovog područja. Kanjon Kračule (Kaljani-Mesići) je dug oko 20 kilometara i samo na nekoliko mjesta presječen je desnim pritokama, koje odsječno završavaju u Prači. Ova dolina je potpuno izvan dohvata ljudskih naselja.

Vodotok

Sliv Prače ima površinu 1109 km². Sliv je dosta asimetričan. Lijeva slivna površina je višestruko veća i iznosi 828 km², u odnosu na desnu, koja iznosi 281 km².

Rijeka Prača je lijeva pritoka Drine, nastaje na istočnim padinama planine Jahorine. Nadmorska visina glavnog izvora Prače na Jahorini iznosi oko 1460 m nadmorske visine, a ušće u Ustripači ima nadmorsku visinu 327 m, pa je ukupni pad 1173 m ili 23,5‰. Veliki padovi rijeku Praču svrstavaju u izrazito planinski tok. Protiče kroz naseljena mesta: Podgrab, Prača, Hrenovica, Mesići i Ustiprača. gdje se ulijeva u Drinu. Dužina toka je 56,9 kilometara, a dužina vodotoka koji protiče kroz područje opštine Rogatica je 24 km.

Od Hrenovice do Mesića Praču vodom bogate potočni sistemi kao desne pritoke; Čemernica, Dolovski potok, izvor nizvodno od HE Mesići i Dobrovački potok nizvodno od Mesića koji slivno odvodnjavaju Hadžića Ravan (1298 m) i Oštro (1004m). Lijeva slivna površina Prače je hidrografski dezorganizirana i zbog propustljive geološke podloge ona je bezvodana. Iz tih razloga na ovom potezu Prača ne prima niti jednu značajniju pritoku, osim kraških vrela promjenljive izdašnosti u Sudićima (Qmin 400 l/s) i Govještica (Qmin 1250 l/s) u pećini Govještica. Voda Govještice dolazi iz jednog izvora iz neispitanih dijelova podzemlja same pećine, u zimsko i proljetno doba izlazi voda iz pećine kao velika rijeka. Tada voda ističe slapom iz prostranog ulaza u pećinu stvarajući nesvakidašnji prizor. Podzemne vode rječice Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni, pojavljuju su u Govještici. Veća lijeva pritoka je Rakitnica, koja protiče kroz [Rogatica|Rogaticu]] i ulijeva se iza Mesića.

Pećine

Ova prava planinska rijeka je svojom vodom udubila korito i napravila atraktivnu riječnu dolinu koja je puna prirodnih ljepota. Dio doline sa dvije pećine proglašen je za zaštićeno područje pod nazivom Park prirode Prača.

U kanjonu Prače, dvadesetak metara iznad korita rijeke, nalazi se Mračna pećina, poznata i kao pećina Banja Stijena (uglavnom u literaturi) po najbližem selu. Najlakši prilaz pećini je od stare željezničke stanice Banj Stijena, makadamskim putem uzvodno oko 500 metara (bivša trasa uskotračne pruge). Na svega 40 m. od ove pećine je i ulaz u Govješticu, još jednu pećinu. Za Govješticu se znalo kada i za Banj Stijenu (Mračna pećina), iz vremena izgradnje pruge uskog kolosjeka Sarajevo-Višegrad 1906. godine, samo što je Govješticu bez savremene speleološke opreme bilo teško savladati. Tek 2013. godine sa ispitanih 9682 metra postala je apsolutni prvak Bosne i Hercegovine, ostavljajući iza sebe ranije rekordere, pećinu Izvor Mokranjske Miljacke (7200 m) i Vjetrenicu (7013 m). U kanjonu se nalaze i manje poznate pećine: Podgorelica, Golubovićka, Međeđa, Šuplja pećina i dr.

Brana HE Mesići

U Mesićima se nalazi hidroelektrana, izgrađena 1950. godine. Visina brane je 12.8, a dužina 36m. Akumulacija ima korisni volumen od 50.000 m³. Instalirana su dva agregata ukupne snage 3.1 MW, a godišnja proizvodnja premašuje 21 GWh. Pored nje izgrađena je Mini elektrana Mesići-Nova.

Vanjski linkovi

• Rijeka Prača
• Govještica
• Vijesti iz Rogatice Arhivirano 2013-10-20 na Wayback Machine-u
• Kanjon Prače