Grafit
- Za drugo značenje, pogledajte članak Grafit (razvrstavanje).
| Grafit | |
|---|---|
| Kategorija | Mineral |
| Hemijska formula | C |
| Identifikacija | |
| Kristalna sistema | heksagonalna |
| Cepljivost | savršena u jednom pravcu |
| Tvrdina po Mosu | 1—2 |
| Sjajnost | metalična |
| Boja ogreba | crni |
| Relativna gustina | (2,09—2,23) g/cm3 |
Grafit je mineral i jedna je od tri stabilne alotropske modifikacije ugljenika (pored dijamanta i fulerena), među kojima je najčešća i najstabilnija upravo grafit. Sive je boje.[1]
Grafit najčešće poseduje heksagonalnu rešetku, a veoma retko se pojavljuje u romboedričnoj. Atomi u slojevima vezani su jakim kovalentnim vezama, ali su sami slojevi povezani slabim Van der Valsovim vezama, što im omogućava da klize jedan preko drugog, tako da se grafit otire. Grafit je jedini nemetal koji dobro provodi električnu struju i toplotu.[2][3]
Upotrebljava se za podmazivanje, u elektrolizi (kao inertna elektroda), za kontakte u električnim motorima i sl.
Najveći rudnici grafita u svetu nalaze se u Kini (2005. godine proizvodnja je bila 1.650.000 tona). Ostali veliki proizvođači grafita su Indija, Brazil, Severna Koreja i Kanada.
Struktura grafita [uredi - уреди]
Kod grafita je svaki atom ugljika povezan sa tri susjedna ugljikova atoma. To znači da ugljik u grafitu pravi sp2-hibridizaciju. Kod dijamanta je u pitanju sp3-hibridizacija (tetraedarska struktura). Nastali sp2-hibridi leže u jednoj ravni pod uglom 120°i zbog toga grafit ima lisnatu strukturu, međusobno uvezanu slabim Van der Waalsovim silama.
Vidi još [uredi - уреди]
Literatura [uredi - уреди]
- ↑ Housecroft C. E., Sharpe A. G. (2008). Inorganic Chemistry (3rd ed.). Prentice Hall. ISBN 978-0131755536. http://www.pearsonhighered.com/educator/product/Housecroft-Inorganic-Chemistry-3e/9780131755536.page.
- ↑ Lide David R., ed. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th ed.). Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3. http://www.hbcpnetbase.com.
- ↑ Susan Budavari, ed. (2001). The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (13th ed.). Merck Publishing. ISBN 0911910131. http://www.merckbooks.com/mindex/online.html.
|
Ovaj članak je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
Овај текст је клица. Можете га проширити тиме што ћете га објаснити.
|
| Periodni sistem elemenata | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | Ge | As | Se | Br | Kr | ||||||||||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Sb | Te | I | Xe | ||||||||||||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Po | At | Rn | ||||||||||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Uub | Uut | Uuq | Uup | Uuh | Uus | Uuo | ||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||