Dijamant

Izvor: Wikipedia
Dijamant
Brillanten.jpg
Prelamanje svetlosti na okruglo-brilijantski isečenom dijamantu pokazuje brojne refleksije.
Opšte
Kategorija Mineral
Hemijska formula C
Identifikacija
Molekulska masa 12,01 gm
Boja Tipično žuta, braon ili siva do bezbojne. Ređe plava, zelena, crna, mutno bela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta, purple i crvena.[1]
Kristalni habitus Oktaedarski
Kristalna sistema Teseralna
Cepljivost 111 (savršena u četiri smera)
Prelom Conchoidal - step like
Tvrdoća po Mosu hardness 10[1]
Sjaj Adamantine[1]
Polish luster Adamantine[1]
Indeks prelamanja 2,4175-2,4178
Optičke osobine Jednoprelamajući[1]
Dvojno prelamanje nema[1]
Disperzija 0,044[1]
Pleohroizam nema[1]
Ultravioletna fluorescencija bezbojni do žućkasti - inert to strong in long wave, i tipično plavo. Weaker in short wave.[1]
Apsorpcioni spektri In pale yellow stones a 415,5 nm line is typical. Irradiated and annealed diamonds often show a line around 594 nm when cooled to low temperatures.[1]
Ogreb bezbojan
Specifična težina 3,52 (+/- 0,01)[1]
Gustina 3,5-3,53
Diaphaneity Transparent to subtransparent to translucent
Dijamant

Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljenika.[2][3]

Predstavlja dragi kamen i koristi se kao ukras, ali i u industriji i rudarstvu. Može biti ružičaste, žute i drugih boja, ali katkad je i bezbojan.

Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu tališta (3820 K ili 3547 °C), toplinsku vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10.

Pri atmosferskom tlaku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera.

Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.

Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi u izradi nakita. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Samo rijetki dijamanti imaju dovoljnu kvalitetu za dobivanje brilijanta.

Danas se oko 40% industrijskih dijamanata dobiva umjetnim putem. Umjetni dijamanti se mogu proizvesti i za dobivanje brilijanta, ali su ekonomski neisplativi.

Najveći svjetski proizvođači dijamanata su Australija, Rusija i Južnoafrička Republika.

Povezano[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

  1. 1.00 1.01 1.02 1.03 1.04 1.05 1.06 1.07 1.08 1.09 1.10 Gemological Institute of America, GIA Gem Reference Guide 1995, ISBN 0-87311-019-6
  2. Lide David R., ur. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3. http://www.hbcpnetbase.com. 
  3. Susan Budavari, ur. (2001). The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (13th izd.). Merck Publishing. ISBN 0-911910-13-1. http://www.merckbooks.com/mindex/online.html. 

Literatura[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]