Kadmijum

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ag - Cd - In
 
Zn
Cd
Hg  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol,atomski broj KAdmijum, Cd, 48
Pripadnost skupu prelaznih metala
grupa, perioda IIB, 5
gustina, tvrdoća 8650 kg/m3, 2
Boja plavičastobela
Osobine atoma
atomska masa 112,411 u
atomski radijus 155 (161) pm
kovalentni radijus 148 pm
van der Valsov radijus 158 pm
elektronska konfiguracija [Kr]4d105s2
e- na energetskim nivoima 2, 8, 18, 18, 2
oksidacioni broj 2
Osobine oksida srednje bazni
kristalna struktura heksagonalna
fizičke osobine
agregatno stanje čvrsto
temperatura topljenja 594,22 K
(321,07 °C)
temperatura ključanja 1040 K
(767 °C)
molska zapremina 13,00×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 100 kJ/mol
toplota topljenja 6,192 kJ/mol
pritisak zasićene pare 14,8 Pa (597 K)
brzina zvuka 2310 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 1,69 (Pauling)
1,46 (Alred)
specifična toplota 233 J/(kg*K)
specifična provodljivost 13,8×106 S/m
toplotna provodljivost 96,8 W/(m*K)
I energija jonizacije 867,8 kJ/mol
II energija jonizacije 1631,4 kJ/mol
III energija jonizacije 3616 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
108Cd 0,89% stabilni izotor sa 60 neutrona
109Cd (veš.) 464,6 dana z.e. 0,214 109Ag
110Cd 12,49% stabilni izotor sa 62 neutrona
111Cd 12,8% stabilni izotor sa 63 neutrona
112Cd 24,13% stabilni izotor sa 64 neutrona
113Cd (veš.) 7,7×1015 lat β- 0,316 113In
113mCd (veš.) 14,1 godina β- 0,580 113In
i.t. 0,264 113Cd
114Cd 28,73% stabilni izotor sa 66 neutrona
116Cd 7,49% stabilni izotor sa 68 neutrona
tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.

Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona,
i.t.=izomerni prelaz

Kadmijum (Cd, latinski - cadmium) - je metal IIB grupe. Ime je dobio po grčkom nazivu za rudu cinka - kalamin.

Najpoznatiji mineral kadmmijuma je kadmijumsulfid CdS, ali se obično dobija kao sporedni proizvod pri proizvodnji cinka.

Kadmijum je otkriven 1817. godine od strane nemačkog hemičara Fridriha Štrosmajera.


Zastupljenost[uredi | uredi kod]

Bitnu količinu kadmijuma u sebi sadrže rude cinka i fosilnih goriva (npr. kameni ugalj). Usled njihovog eksplatisanja znatne količine kadmijuma se oslobađaju u atmosferu i hidrosferu.

Biološki značaj[uredi | uredi kod]

Kadmijum je element velike toksičnosti (nekoliko puta veće od arsena). Ima kancerogeno dejstvo, oštećuje bubrege, izaziva anemiju i bolesti kostiju. Štetno deluje i na sistem za kruženje materija.