Elektron
|
|
|
 |
|
| Kompozicija: | Elementarna čestica |
| Čestična statistika: | Fermion |
| Grupa: | Lepton |
| Porodica: | Prva |
| Međudjelovanje: | gravitacijsko, elektromagnetsko, slabo |
| Simbol(i): | e⁻, β⁻ |
| Antičestica: | Pozitron (antielektron) |
| Teoretiziran: | Richard Laming (1838.–1851.), G. Johnstone Stoney (1874.) i ostali |
| Otkriven: | J. J. Thomson (1897.) |
| Masa: | 9.10938215(45)×10−31 kg 5.4857990943(23)×10−4 u |
| Električni naboj: | −1 e |
| Magnetski moment: | −1.00115965218111 μB |
| Spin: | 1⁄2 |
Elektron (također nazvan negatron) je subatomska čestica (satavni dio atoma). Predstavlja se notacijom e−. U atomu su pored elektrona nalaze protoni i neutroni. Elektron je negativno naelektrisan elementarnim nabojem koji iznosi -1.6 × 10;-19 kulona, sa masom oko 9,10 × 10-31 kg (0.51 MeV/c2), koja je 1/1800 dio mase protona.
Elektron spada u klasu subatomskih čestica nazvanih leptoni za koje vjerujemo da su fundamentalne čestice (tj. da nemaju manje sastavne dijelove). Elektron ima spin 1/2, sto znači da je fermion, tj. podliježe Fermi-Dirakovoj statistici. U kvantnoj mehanici elektron se opisuje Dirakovom jednačinom. U Standardnom modelu je u formi dubleta u SU(2) zajedno sa elektronskim neutrinom sa kojim međudjeluje kroz slabu interakciju. Eelektron ima dva masivnija partnera istog naelektrisanja, različitih masa: mion i tau.
Vjerovatan broj elektrona u svemiru je onaj sa 130 nula u nizu. Neki teoretičari smatraju da je elektron vrlo sličan maloj crnoj rupi.
Sadržaj/Садржај |
Istorija [uredi - уреди]
G. Johnstone Stoney je odredio elektron jedinicom naboja u elektrohemiji, ali Thompson je prvi shvatio da se radi o elementarnoj čestici.
Elektron je otkrio J. J. Thomson, 1897. u Cavendish Laboratory pri Cambridge univerzitetu, kratko studirajući "katodne zrake". Pod uticajem radova Maxwell-a, i otkrcia X-zraka, on je zaključio da katodni zraci sadrže negativno naelektrisane čestice koje on naziva "korpuskule".
Elektricitet [uredi - уреди]
Usmjereno kretanje elektrona koji su oslobođeni uticaja atomskog jezgra nazivamo električnom strujom. Električni naboj direktno mjerimo elektrometrom. Električnu struju mjerimo galvanometrom.
Neutralan atom ima jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja tj. broj protona u jezgru je jednak broju elektrona u omotaču. Za tijelo sa viškom elektrona kažemo da je "negativno naelektrisano", dok za tijelo sa manjkom elektrona kažemo da je "pozitivno naelektrisano".
Relevantni članci [uredi - уреди]
Vanjske veze [uredi - уреди]
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
