Elektron

Izvor: Wikipedia
Elektron
A glass tube containing a glowing green electron beam
Kompozicija: Elementarna čestica
Čestična statistika: Fermion
Grupa: Lepton
Porodica: Prva
Međudjelovanje: gravitacijsko, elektromagnetsko, slabo
Simbol(i): e⁻, β⁻
Antičestica: Pozitron (antielektron)
Teoretiziran: Richard Laming (1838.1851.), G. Johnstone Stoney (1874.) i ostali
Otkriven: J. J. Thomson (1897.)
Masa: 9.10938215(45)×10−31 kg

5.4857990943(23)×10−4 u
[1,822.88850204(77)]−1 u
0.510998910(13) MeV/c2

Električni naboj: −1 e

−1.602176487(40)×10−19 C
−4.803×10−10 esu

Magnetski moment: −1.00115965218111 μB
Spin: 1⁄2

Elektron (također nazvan negatron) je subatomska čestica (satavni dio atoma). Predstavlja se notacijom e. U atomu su pored elektrona nalaze protoni i neutroni. Elektron je negativno naelektrisan elementarnim nabojem koji iznosi -1.6 × 10;-19 kulona, sa masom oko 9,10 × 10-31 kg (0.51 MeV/c2), koja je 1/1800 dio mase protona.

Elektron spada u klasu subatomskih čestica nazvanih leptoni za koje vjerujemo da su fundamentalne čestice (tj. da nemaju manje sastavne dijelove). Elektron ima spin 1/2, sto znači da je fermion, tj. podliježe Fermi-Dirakovoj statistici. U kvantnoj mehanici elektron se opisuje Dirakovom jednačinom. U Standardnom modelu je u formi dubleta u SU(2) zajedno sa elektronskim neutrinom sa kojim međudjeluje kroz slabu interakciju. Eelektron ima dva masivnija partnera istog naelektrisanja, različitih masa: mion i tau.

Vjerovatan broj elektrona u svemiru je onaj sa 130 nula u nizu. Neki teoretičari smatraju da je elektron vrlo sličan maloj crnoj rupi.

Istorija[uredi - уреди]

G. Johnstone Stoney je odredio elektron jedinicom naboja u elektrohemiji, ali Thompson je prvi shvatio da se radi o elementarnoj čestici.

Elektron je otkrio J. J. Thomson, 1897. u Cavendish Laboratory pri Cambridge univerzitetu, kratko studirajući "katodne zrake". Pod uticajem radova Maxwell-a, i otkrcia X-zraka, on je zaključio da katodni zraci sadrže negativno naelektrisane čestice koje on naziva "korpuskule".

Elektricitet[uredi - уреди]

Usmjereno kretanje elektrona koji su oslobođeni uticaja atomskog jezgra nazivamo električnom strujom. Električni naboj direktno mjerimo elektrometrom. Električnu struju mjerimo galvanometrom.

Neutralan atom ima jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja tj. broj protona u jezgru je jednak broju elektrona u omotaču. Za tijelo sa viškom elektrona kažemo da je "negativno naelektrisano", dok za tijelo sa manjkom elektrona kažemo da je "pozitivno naelektrisano".

Relevantni članci[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]