Kalcit
Izvor: Wikipedia
| Kalcit | |
|---|---|
 Dvolom u kristalu kalcita
|
|
| Općenito | |
| Kategorija | mineral |
| Kemijska formula | CaCO3 |
| Identifikacija | |
| Boja | bezbojna, bijela, siva, žuta, crvenkasta, smeđkasta, zelena, plava[1] |
| Kristalni sustav | trigonski (romboedrijski) heksagonski |
| Mohsova tvrdoća | 3 |
| Ogreb | bijel |
| Specifična težina | 2,72 |
| Gustoća | 2,6 - 2,8 |
Kalcit je vrsta vrlo raširenog minerala građenog od kalcijeva karbonata u obliku heksagonskih kristala. Na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 3, što znači da je na toj skali treći najmekši mineral, odmah poslije gipsa i talka. Kemijska formula mu je CaCO3.
Nastaje kristalizacijom iz vodenih otopina u kristalima romboedrijske hemiedrije heksagonskog sustava i u kristalnim agregatima od kojih je najpoznatiji vapnenac (krečnjak).
Kalcit je bezbojan ili bijel. Ima odličnu kalavost smjerom plohe romboedra. Lijepi se kristali kalcita ponajviše nalaze u šupljinama rudnih žica i eruptivnih stijena.
Literatura [uredi - уреди]
- Dr. Ljubiša Grlić, Mali kemijski leksikon, Naprijed, 2. izdanje, Zagreb, 1992., str. 94, ISBN 86-349-0292-7
- Jugoslavenski leksikografski zavod, Enciklopedija leksikografskog zavoda - 3 (Heliodor-Lagerlöf), Zagreb, 1967., str. 364
Izvori [uredi - уреди]
|
||||||||||||||||||||
Eksterni linkovi [uredi - уреди]
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:
