Severna Amerika

Izvor: Wikipedia
Sjeverna Amerika na karti svijeta

Sjeverna Amerika - kontinent na sjevernoj polutci, površine 24,230.000 četvornih kilometara.[1]

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Godine 1492. Kristofor Kolumbo je bio poslan u ime Španjolske kraljice da dođe do Indije,ali mu je namjera billa krenuti sa zapada da dođe na istok,jer je vjerovao da je Zemlja okrugla.Kada je došao do kopna (nepoznati kontinent) mislio je da je to Indija,pa je tako nazvao i domorodce koi su tamo živjeli.Tek kasnije,Amerigo Verspucci je istraživao sve oko Amazone i shvatio da je riječo sasvim novom kopnu,a jer je on otkrio to,Amerika je po njemu nazvana.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Zemljovid Sjeverne Amerike

Sjeverna Amerika je treći kontinent po veličini.[2] Najveća država u Sjevernoj Americi je Kanada, od 9,976.140 km2 površine, Kanada je ujedno i druga država po veličini u svijetu, a najmanja joj je država Grenada. Ona pripada Karipskim otocima, a površina joj iznosi 340 km2.

Sjeverna Amerika obuhvaća sjeverni dio zemljane mase poznate po nazivima Novi Svijet, Zapadna Hemisfera ili Amerike. Jedina kopnena točka dodira između Sjeverne i Južne Amerike i mjesto gdje prestaje Sjeverna, a počinje Južna Amerika je Panamska prevlaka kroz koju je prokopan Panamski kanal (prema nekim izvorima mjesto gdje završava Sjeverna Amerika i počinje Južna je prevlaka Tehuantepec u Meksiku).

Kontinentalna obala je duga i nepravilna. Meksički zaljev je najveća vodena površina udubljena u kontinent, nakon nje slijedi Zaljev Hudson, a ostali značajniji su Zaljev St. Lawrence i Kalifornijski zaljev.

Uz obalu kontitnent nalaze se brojna otočja npr. Kanadski Arktički Arhipelag, Bahami, Otoci Turks i Caicos, Veliki i Mali Antili, Aleutski otoci i te brojni veliki otoci poput Newfoundlanda i Grenlanda.

Bermudski otoci geološki nisu dio Amerika, to je oceanski otok koji je nastao pukotinom srednje atlantskog grebena prije 100 milijuna godina. Najbliže kopno otocima je Cape Hatteras, u Sjevernoj Karolini, te se Bermudski otoci zbog svojih povijesnih, politički i kulturnih veza smatraju dijelom američkog kontinenta.

Politička podjela i površina[uredi - уреди | uredi izvor]

Sjeverna Amerika se dijeli na Sjevernu i Srednju Ameriku. Prostire se u žarkom pojasu (jug Sjeverne Amerike), sjevernom umjerenom pojasu (središnja Sjeverna Amerika, pretežito SAD) i sjevernom hladnom pojasu (većina Kanade, Aljaska i Grenland tj. sjever Sjeverne Amerike). Iako Sjeverna Amerika najvećim dijelom pripada umjerenom klimatskom pojasu, izuzevši najsjevernije krajeve u subpolarnim i najjužnije u suptropskom i tropskom pojasu, njezina klima ovisi o reljefu. Zbog gorja koje se pruža kao podnevnici, gotovo u smjeru sjever-jug, unutrašnjost kontinenta otvorena je utjecajima hladnog sjevera i vrućeg juga.

Satelitska slika Sjeverne Amerike
Ime Površina (km²) Stanovnika (2002-07-01 pribl.) Gustina naseljenosti (po km²)
Angilja (Britanija) 102 12,446 122
Antigva i Barbuda 443 67,448 152
Aruba (Holandija) 193 70,441 365
Barbados 431 276,607 642
Bahami 13,940 300,529 22
Belize 22,966 262,999 11
Bermudi (Britanija) 53 63,960 1,200
Devičanska ostrva (Velika Britanija) 153 21,272 139
Devičanska ostrva (SAD) 352 123,498 351
Gvadelup (Francuska) 1,780 435,739 245
Gvatemala 108,890 13,314,079 122
Grenada 344 89,211 259
Grenland (Danska) 2,166,086 56,376 0.03
Dominika 754 70,158 93
Dominikanska Republika 48,730 8,721,594 179
El Salvador 21,040 6,353,681 302
Jamajka 10,991 2,680,029 244
Kajmanska ostrva (Britanija) 262 36,273 138
Kanada 9,976,140 31,902,268 3.2
Kostarika 51,100 3,834,934 75
Kuba 110,860 11,224,321 101
Martinik (Francuska) 1,100 422,277 384
Meksiko 1,972,550 103,400,165 52
Monserat (Britanija) 102 8,437 83
Navasa (SAD) 5 0 n/a
Nikaragva 129,494 5,023,818 39
Panama 78,200 2,882,329 37
Portoriko (SAD) 9,104 3,957,988 435
Sveta Lucija 616 160,145 260
Sveti Vinsent i Grenadini 389 116,394 299
Sveti Kristofer i Nevis 261 38,736 148
Sveti Pjer i Mikelon (Francuska) 242 6,954 29
Terks i Kejkas ostrva (Britanija) 430 18,738 44
SAD 9,629,091 280,562,489 29
Haiti 27,750 7,063,722 255
Holandski Antili (Holandija) 960 214,258 223
Honduras 112,090 6,560,608 59
Ukupno 24,497,994 490,354,921 20.0

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Kontinenti

LocationAsia.png
Azija
LocationAfrica.png
Afrika
LocationNorthAmerica.png
Sjeverna Amerika
LocationSouthAmerica.png
Južna Amerika
LocationEurope.png
Evropa
LocationAustralia.png
Australija i Okeanija
LocationAntarctica.png
Antarktik

LocationAfricaEurasia.png
Afrika-Evroazija
LocationAmericas.png
Sjeverna i Južna Amerika
LocationEurasia.png
Evroazija

Geološki superkontinenti :  Gondvana · Laurazija · Pangea · Panotija · Rodina · Kolumbija · Kenorlend · Ur