Južna kupa

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Južna kupa (Cono Sur ili Cone Sul), geografska regija sastavljena od najjužnijih područja Južne Amerike. On tipično uključuje Argentinu, Čile, Urugvaj, Paragvaj i najjužniji dio Brazila (Rio Grande do Sul, Santa Catarina, Paraná i São Paulo). Rijetko se uključuje Bolivija, iako ona geografski tvori dio regije. Argentina, Čile i Urugvaj uvijek se ubrajaju kao zemlje Južnog konusa.

Jezik[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni jezici koji se govore u regiji su španjolski i portugalski, te autohtoni aymara, guarani, mapudungun (ili mapuche) i quechua. Engleski se govori na Islas Malvinas (ili Falklandskim otocima), spornom teritoriju između UK (koji zauzima otoke) i Argentine. Talijanskim, francuskim i velškim govore potomci imigranata u Argentini. U manjem opsegu isto vrijedi za njemački i korejski u Čileu, dok se u Brazilu govori francuskim, velškim, njemačkim i japanskim. Općenito se može reći da ono što vrijedi za Argentinu vrijedi i za Urugvaj, gdje velik dio stanovništva govori portuñolom, pidžin jezikom brazilsko portugalskog i argentinsko/urugvajsko španjolskog.

Ljudi, obrazovanje i standardi života[uredi - уреди | uredi izvor]

U kontrastu s većinom Latinske Amerike, stanovništvo Argentinu, Čile, Urugvaj i najjužniji dio Brazila sastavljeno je većinom od ljudi evropskog porijekla s relativno malim brojem ljudi miješane rase.[1] [2] [3] [4]

Također je zanemariv broj domorodačkog indijanskog stanovništva, dok je u urugvajskom slučaju domorodačko stanovništvo u potpunosti izumrlo.

Paragvaja sastavljena od mestika (miješanih Evropljana i Indijanaca), nije neuobičajeno da mješavina naginje više prema evropskom elementu (suprostavljenom relativno jednakoj količini oba), a u nekim je slučajevima to jedini razlučivi element.

Druga istaknuta i vjerovatno najznačajnija karakteristika Južnog konusa je visok prosjek standarda i kvaliteta života. Iako je Brazil poznat po priličnoj nejednakosti mogućnosti, HDI (Human Development Index ili indeks ljudskog razvoja) južne regije može se usporediti sa zemljama poput Bosne i Hercegovine, Bugarske i Lavije. Urugvaj, u kojem nepismenost tehnički ne postoji, dostiže istu razinu tog društvenog razvoja iako je suočen s prirodnim ograničenjima u industrijskom i ekonomskom razvoju. Argentina i Čile se prema HDI-ju smatraju razvijenim zemljama jer njihovi indeksi nadilaze mnoga mjesta u Evropi i ostale regije Prvoga svijeta. Visoka očekivana dob, zdravlje i pristup obrazovanju, značajno sudjelovanje u svjetskoj ekonomiji i profil nenadane ekonomije čini Južni konus najuspješnijom makroregijom Latinske Amerike.

Povijesne značajke, klima, osebujnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Iako mnogi teoretičari razvoj povezuju s umjerenom regijom, jasno je da je europska namjera u koloniziranju ove regije bilo promicanje nove perspektive života nasuprot većini latinoameričkih regija te Afrike i Azije, gdje je kolonizacija označavala obogaćivanje kolonije. Ljudi koji su zauzeli regiju bježali su iz ratova, često gladujući u svojim vlastitim zemljama ili tražeći osobno blagostanje u svim razdobljima od vremena otkrića.

Vrste klima su humidna suptropska, mediteranska, brdsko tropska, maritimno umjerena, subantarktička umjerena, brdsko hladna, pustinjska i semiaridino umjerena. S izuzetkom sjeverne regije Argentine (termalni ekvator u siječnju), čitav Paragvaj i regije poput Porto Alegrea, argentinsko-brazilske granice i unutrašnjosti pustinje Atacama rijetko pate od intenzivnih vrućina. Zima pokazuje većinom hladne temperature osim u Andama i pustinji Patagoniji (gotovo nenaseljene regije). Jaki i stalni vjetrovi i visoka humidnost donosi zimi osjećaj niskih temperatura. U ovoj regiji se nalazi pustinja Atacama, najsuše mjesto na Zemlji.

Najosebujnija biljka u regiji je drvo Araucaria (pinus) koje se većinom može vidjeti u Argentini i Brazilu. Jedine autohtone vrste pinusa pronađene na južnoj hemisferi imale su svoje podrijetlo na Južnom konusu. Stepska regija, koja je smještena u Argentini i Brazilu, poznata je pod nazivom pampe, a njeni tipični stanovnici imaju mješavinu portugalske, španjolske i indijanske krvi, te se nazivaju gauchi. Maritimna tropska stabla, tundra, mediteranska vegetacija i pustinjske biljke predstavljaju prirodne okolnosti regije. Patagonija je, osim Antarktike, najčišće mjesto na Zemlji.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Više informacija[uredi - уреди | uredi izvor]