Klana

Tipični pejsaž u Općini Klana

Klana - Clana (tal.) je pogranično naselje i općina na Krasu, sjeverno od Rijeke, u Primorsko-goranskoj županiji.

Klana
Osnovni podaci
Županija	Primorsko-goranska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021)	1.931
Geografija
Koordinate
Nadmorska visina	567 m
Površina	94 km²
Klana Klana (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod	51217 Klana

Geografija

Područje Klane spada u pokrajinu Kras, a samo mjesto se nalazi u šumovitoj kraškoj udolini ispod brda Gromada (936 m n/v). Glavna prometnica koja prolazi kroz ovo područje je Petrolejska cesta koja od Marčelja vodi do Rupe, graničnog prelaza prema Sloveniji i Italiji.

Zbog obrušavanja šupljina u Zemljinoj kori ispod Klane, česti su potresi u Klani i okolici,

Općinska naselja i stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Klana imala je 1.931 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja:

• Breza - 53
• Klana (Clana) - 1.176
• Lisac (Isera) - 107
• Studena - 409
• Škalnica - 186

Povijest

Ime Klana prvi put se spominje 1235. g. u zapisu o posjetu pulskog biskupa (u rimskoj biblioteci). Zbog svog zemljopisnog položaja na raskršću putova sa sjevera prema jugu i sa istoka prema zapadu, kao i zbog svojih šuma koje obiluju divljači i izvorima pitke vode, ovo područje bilo je pogodno za život još u pradavna vremena. Tako neki nalazi upućuju na postojanje života još u VI. ili V. st. pri.n.e.

Valvasorov crež Klane

Slaveni sjeveroistočnu Istru, pa tako i ovaj kraj, naseljavaju već u VII. st. i vrlo rano prihvaćaju kršćanstvo. U crkvi se pd XIII. st. obredi vrši na staroslavenskom jeziku i piše se glagoljicom o čemu svjedoči podatak iz vatikanskog arhiva o staroslavenskoj liturgiji u crkvici sv. Trojstva na Gradini još u XIII. st., kao i glagoljski natpis iz 1439. g. uzidan iznad vrata sakristije parohijalne crkve sv. Jerolima. O misi na staroslavenskom u XVII st. piše i Jochann Weichard Valvasor.

U srednjem vijeku Klana je bila važno trgovište i ograđena mitnica, a ovuda se odvijala i poštanska služba između Kranjske i tadašnje Rijeke. U to doba je Klani kao i cijeloj Evropi prijetila stalna opasnost od Turaka koji su više puta poharali ovaj kraj.

2. II. 1559. g. Turci pod vodstvom Malkoč – bega ovdje doživljavaju težak poraz. Tijekom dugih stoljeća, Klanu je posjedovalo više plemićkih obitelji: Devinski, Walsee, a od XV. st. pa sve do 1918. g. – uz kratku vladavinu Napoleonove Francuske – ustaljena je vlast austrijskih Habsburgovaca koji Klanu darivaju ili daju u zakup raznim gospodarima.

Godine 1843. u Klani počinje s radom pučka škola, a prvi poznati učitelj bio je Josip Corsiga. Nakon ukidanja kmetstva 1848. g. Klanjci 1861. od baruna Andrije Negovetića otkupljuju njegov dio posjeda, pa tako i pravo na izbor župana koje je zamrlo početkom XX. st.

Klanu 1870. g. pogađa katastrofalni potres koji je uništio većinu kuća, ali na sreću ljudskih žrtava nije bilo. Iste godine osnovana je pošta, a 1882. uvedena je plinska rasvjeta.

Početkom XX. st. Klana se – unatoč gubitku važnosti iz prošlih stoljeća – i dalje razvija. Tako je 1908. g. pošta dobila telegraf, 1911. trgovac Anton Medvedič osniva pilanu, a 1913. Klana dobiva prvi vodovod. U to vrijeme osnovana je i čitaonica, knjižnica i mandolinističko društvo. Sve do 1918. Klana je bila u sastavu općine Matulji.

Nakon Prvog svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske 1918. Klanu okupira Italija kao i sva okolna mjesta ovog dijela Julijske krajine. Rapalskim ugovorom dvije godine kasnije povučena je granica između Klane i Studene, tako da je Studena pripojena Kraljevini SHS, a Klana, Škalnica, Lisac i Breza pripojeni su Italiji. Klana je bila dio Provincije Pule, a nakon aneksije Rijeke 1924. postaje dio Kvarnerske provincije. 1925. pod Mussolinijevom vlašću Klana postaje samostalna općina. Klana ubrzo postaje jedan od najvećih pograničnih garnizona kraljevine Italije, gdje biva stacionirano i do 10 000 talijanskih vojnika. No unatoč toj velikoj koncentraciji trupa i pokušaju odnarođivanja koji je odmah počeo raznim represijama i uvođenjem talijanskog jezika u školu i druge ustanove, Klanjci su ipak očuvali svoju nacionalnu svijest, a jedan od najhrabrijih čuvara hrvatskog jezika bio je svakako Ivan Koruza, inače Slovenac, koji je u Klani bio od 1896 – 1942.

Sredinom 30-ih godina mnogi su Klanjci mobilizirani i poslani u rat za Abisiniju (Etiopiju). Nakon kapitulacije Italije u Klanu dolaze Nijemci i 1944. još bolje utvrđuju Rapalsku granicu (Alpski zid), tako da se u aprilu i maju 1945. ovdje vode žestoke borbe. Klana je oslobođena 5. maja 1945.

Nakon II. svj. rata, Klana je anektirana Hrvatskoj u sklopu jugoslavenske federacije. Od 1945. do 1953. samostalna općina, a potom Mjesna zajednica u okviru Općine Rijeka.

U Klani postoje pilana i šumarija, izgrađena je nova škola, vatrogasni dom, zadružni dom, obnovljene su crkve i unatoč depopulacije klanjsko se područje urbanizira. Godine 1993 Klana ponovno postaje općina zajedno sa Studenom, Škalnicom, Liscem i Brezom i tako su stvoreni preduvjeti za razvoj kroz lokalnu samoupravu.

Poznati ljudi

• Matko Laginja (r. 1853.), hrvatski iredentista Istre, pravnik i političar.

Obrazovanje

Za početak organiziranog školstva u Klani prihvaćena je 1843. godina. Od onda sa nastava odvijala na više lokacija do 1968. g. kada je izgrađena nova školska zgrada.

Na Liscu, u Škalnici i u Brezi u vrijeme talijanske okupacije organiziraju se posebne škole, a u studeni se 1922. g. organizira nastava u jednoj sobi privatne kuće za 62 učenika, a 1934. izgrađena je škola koja je djelovala (samo niži razredi) sve do devedesetih godina.

Danas u Klani djeluje osnovna škola koju pohađa 123 učenika iz svih mjesta naše općine, a dječji vrtič koji je otvoren 2001. pohađa 46-ero djece u dobi od 3 - 7 godina. U obrazovne svrhe djelomično služi i Multimedijalni centar u kojemu se organiziraju različiti tečajevi za sve dobne skupine.

Kultura

Organizacija kulturnog života u Klani počinje već krajem XIX. st. kada učitelj Jakob Lusnik podučava zborno pjevanje. Tako je 1902. g. osnovan mandolinski orkestar, a 1904. Čitalnica "Napried". U to vrijeme u Klani kao učitelj djeluje Ivan Matetić Ronjgov koji uz crkveno podučava i svjetovno zborno pjevanje. Kontinuitet razvoja kulturnih djelatnosti prekida I. svj. rat kada s radom prestaje mandolinski orkestar, a u vrijeme talijanske okupacije zamire kulturna aktivnost osim djelovanja kino dvorane. Nakon II. svj. rata osniva se Dom kulture u sklopu kojega djeluju čitaonica i knjižnica, obnavlja se kino dvorana, a ponovno se osniva mandolinsko društvo i pjevački zbor, koji međutim djeluju svega nekoliko godina.

Danas u Klani djeluje Mješoviti lovački pjevački zbor "Matko Laginja", osnovan 1979. g. koji je od tada nosilac i organizator mnogih kulturnih zbivanja u kraju. Ulogu čitaonice i knjižnice zauzima multimedijalni centar u kojem se uz pristup internetu putem petnaestak kopjutora, nudi i mnoštvo knjiga i DVD-ova. Ovdje djeluje i povijesno društvo kojem je zadatak istraživanje i očuvanje povijesne i kulturne baštine kraja, i u sklopu kojega je otvorena Etnografska kuća – Rebičina kiša.

Sport

• boćarski klub "Sveti Rok"

Vanjske veze

• Službene stranice Općine Klana