Osnabrück

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Osnabrück


Glavni trg sa gradskom većnicom

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Njemačka
Gradonačelnik Hans Jirgen Fip (SDP)
Savezna država Donja Saksonija
Stanovništvo
Stanovništvo 163.814 (31. dec. 2005)
Gustina stanovništva 1.367,4 st./km²
Geografija
Koordinate 52°16′44″N 8°02′35″E / 52.278889°N 8.043056°E / 52.278889; 8.043056
Vremenska zona UTC+1, leti UTC+2
Nadmorska visina 54-190 m
Površina 119,8 km²
Osnabrück na mapi Njemačke
Osnabrück
Osnabrück
Osnabrück (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 49074-49090 (pre: 4500)
Pozivni broj 0541
Registarska oznaka OS
Web-stranica www.osnabrueck.de

Osnabrück čita se Osnabrik je grad u Nemačkoj u saveznoj državi Donja Saksonija, od oko 165 500 stanovnika. Posle Hannovera i Braunschweiga, Osnabrück je po veličini treći grad države i jedan od većih gradskih centara Nemačke.

U gradu se nalazi Univerzitet i historijsko sjedište katoličke biskupije.

Godine 1648. u Osnabrücku i Münsteru je zaključen Westfalski mir, pa grad neki nazivaju „Grad mira“.

Geografski i demografski podaci[uredi | uredi kod]

Položaj grada u okrugu

Osnabrück leži u dolini između niskih planina Viengebirge na severu i Teutonburške šume na jugu, na levoj obali reke Haze. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 63 metra. Površina opštine iznosi 119,8 km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 163.286 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.363 stanovnika/km².

Istorija[uredi | uredi kod]

Ime grada potiče od kombinacije donjonemačkih reči Ossen = istok i Brügge = most.

Grad je bio trgovačko raskršće kada je 780. Karlo Veliki ovde osnovao biskupiju i kasnije 804. gimnaziju (Gymnasium Carolinum). Godine 889. Osnabrück je dobio trgovačke privilegije. Car Fridrih Barbarosa je 1157. dao gradu privilegiju da podigne utvrđenja. Većina starih gradskih kula se još mogu videti. Osnabrück je postao član Hanze u 12. veku, kao i član Westfalske federacije gradova.

U gradu postoji katedrala u pozno romaničkom stilu. Arheološka istraživanja su pokazala da najstariji temelji potiču iz 10-og veka. Većina današnje građevine je iz 12. i 13. veka, sa gotičkim horom i jugozapadnim zvonikom. Zanimljivo je da je ovaj zvonik četiri puta veći od, ranije izgrađenog, severoistočnog, jer planovi da se ovaj drugi ponovo izgradi nikada nisu ostvareni.

Osnabrück je bio poznat po progonu vještica od 1561. do 1639. Pod vlašću gradonačelnika Hamahera, 1582. izvedeno je 163 žena pred sud pod optužbom da su veštice, a većina od njih je spaljena. Pod gradonačelnikom Pelsterom, 1636-1639 osuđeno je više od 40 navodnih veštica na smrt. Ukupno, spaljeno je 276 žena i dva muškarca tokom ovog perioda.

Građani su bili privrženi protestantskoj reformaciji, tako da je sukob sa katoličkim biskupom trajao sve do 17-og veka. Verovatno najvažniji istorijski događaj u gradu bili su pregovori 1643-1648, koji su doveli do Westfalskog mira, čime je okončan Tridesetogodišnji rat. Pošto su katolici i protestanti odbijali direktan susret, katolici su boravili u Münsteru, a protestanti u Osnabrücku. Dvorana mira (Friedenssaal) u gradskoj većnici iz 1517, je mesto gde su se odvijali pregovori. Tu je dogovoreno pravilo Cuius regio, eius religio (Onaj ko vlada, određuje religiju). Za grad Osnabrück je prediđeno da se u upravi gradom smenjuju rimokatolički i protestantski biskup, pri čemu bi protestantskog biskupa birao vojvoda Braunšvajg-Lineburga. Tako se desilo da je princ Frederik (1763-1827), bio izabran za biskupa kada je imao svega 196 dana, da bi na vlasti što duže bio protestant. Dans u gradu ima otprilike podjednako protestanata i katolika.

Osnabrück je postao deo kraljevine Hannover 1803. Cela kraljevina Hanover je postala pruska teritorija 1866.

Drugi svetski rat[uredi | uredi kod]

U blizini grada, u oficirskom logoru VI C (OFLAG VI C Osnabrück Eversheide), tokom Drugog svetskog rata bili su zatočeni oficiri bivše Jugoslovenske vojske. Među njima su bili poznati intelektualci: Oto Bihalji Merin, Milan Bogadnović, Stanislav Vinaver, Dušan Timotijević i mnogi drugi.

Grad je teško oštećen bombardovanjima krajem Drugog svetskog rata. U 79 naleta avijacije, 68% grada i 85% gradskog jezgra je uništeno, ali su mnoge istorijske građevine rekonstruisane. Današnji „stari deo grada“ nije sasvim originalan, ali ostavlja utisak srednjevekovnog grada.

Osnabrück je bio centar garnizona britanske armije od Drugog svetskog rata. Planirano je da se ova vojna baza zatvori do godine 2010.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Stanovništvo Osnabrücka

Od kuge 1575, umrlo je tri četvrtine stanovništva grada. Sledile su druge epidemije, požari, gladi i ratovi, tako da je trebalo 200 godina da se broj stanovnika vrati na nivo od pre kuge. Dolaskom industrijskog doba, stanovništvo se sa 10.000 (1823.) popelo na više od 50.000 (1900.).

Do 1939, broj stanovnika se još jednom udvostručio na 100.000. Maksimalan broj žitelja grad je imao 1995. (168.618). Najnoviji podaci sa kraja februara 2006. govore da u gradu živi 164.695 stanovnika.

Godina Stanovnika
780 800
1171 3.500
1425 4.800
1500 6.000
1570 7.500
1575 2.000
1646 5.500
1771 5.923
1780 6.651
1800 8.564
1823 10.915
3. dec. 1852 13.718
3. dec. 1861 16.180
3. dec. 1864 18.033
3. dec. 1867 19.579
Godina Stanovnika
1. dec. 1871 23.308
1. dec. 1875 29.860
1. dec. 1880 32.819
1. dec. 1885 35.899
1. dec. 1890 39.929
2. dec. 1895 45.137
1. dec. 1900 51.573
1. dec. 1905 59.580
1. dec. 1910 65.957
1. dec. 1916 72.505
5. dec. 1917 70.872
8. okt. 1919 85.017
16. juna 1925 88.911
16. juna 1933 94.277
17. maja 1939 99.070
Godina Stanovnika
31. dec. 1945 81.828
29. okt. 1946 88.663
13. sep. 1950 109.538
25. sep. 1956 127.658
6. juna 1961 138.658
31. dec. 1965 143.101
27. maja 1970 143.905
31. dec. 1975 161.671
31. dec. 1980 157.367
31. dec. 1985 153.202
25. maja 1987 150.807
31. dec. 1990 163.168
31. dec. 1995 168.618
31. dec. 2000 164.101
31. dec. 2005 163.814

Saobraćaj[uredi | uredi kod]

Železnička stanica u Osnabrücku, izgrađena 1995.

Grad je udaljen oko 35 km od međunarodnog aerodroma Münster-Osnabrück (skraćenica FMO).

Kultura i znamenitosti[uredi | uredi kod]

U Osnabrücku je rođen poznati pisac Erih Marija Remark. U gradu postoji „Centar za mir“ koji nosi njegovo ime.

Gradska većnica je simbol Osnabrücka. Izgrađena je 1512, posle 25 godina izgradnje u pozno-gotičkom stilu. Ovde i u gradskoj većnici Münstera je 1648. potpisan Westfalski mir.

Kula „Buks“ je bila početkom 13. veka gradska osmatračnica. Kula je u srednjem veku služila i kao zatvor. U doba progona veštica (16. i 17. vek), u kuli su mučene osumnjičene žene. Nekada je kula bila visoka 28 metara. Početkom 19. veka srušeno je oko 10 metara kule usled sklonosti padu.

Kapija Heger

Kapija Heger je podignuta 1817. na mestu nakadašnjih utvrđenja. Podignuta je u znak sećanja na vojnike iz Osnabrücka koji su se borili u bici kod Vaterloa.

Gradska Katedrala sv. Petra je izgrađena u periodu 1218-1277, a prvobitna građevina na tom mestu je postojala još 785.

Međunarodna saradnja[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]