Karl Rahner

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karl Rahner
Filozofija 20. vijeka
Zapadna filozofija
Biografske informacije
Rođenje 5. mart 1904. (1904-03-05)
Freiburg, Baden, Njemačka
Smrt 30. mart 1984. (dob: 80)
Innsbruck, Tirol, Austrija
Državljanstvo Nijemac
Obrazovanje
Alma mater Univerzitet u Freiburgu
Univerzitet u Innsbrucku
Filozofija
Škola/Tradicija kršćanska filozofija, teologija
Glavni interesi kristologija, trojstvo, vjera
Inspiracija

Karl Rahner (Freiburg, 5. 3. 1904. – Innsbruck, 30. 3. 1984), njemački katolički teolog i isusovac, jedan od najznačajnijih kršćanskih teologa 20. vijeka.

Sadržaj/Садржај

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Karl se, slijedeći primjer svog starijeg brata Huga, pridružio 1922. jezuitskom redu, a rukopoložen je 1932. godine. Nastavio je studije u Freiburgu i Innsbrucku, a potom je dobio posao na Teološkom fakultetu Univerziteta u Innsbrucku 1936. godine. Nakon Drugog svjetskog rata vratio se u Innsbruck 1948. da bi sljedeće godine postao profesor dogmatske teologije. Bio je profesor u Münchenu (19641967), a potom u Münsteru (19671971). Bio je peritus na Drugom vatikanskom koncilu.

Opus[uredi - уреди | uredi izvor]

Raner je bio autor brojnih knjiga i članaka. Krajnji izvor njegove misli može se naći u obimnom djelu J. Maréchala Le Point de départ se la métaphysique (19231949), koji je pokušao da stvori revidirani sistem tomističke metafizike koji je trebalo da uzme u obzir kritiku Kanta, ali i da ostane imun na nju. Međutim, njegov književni i filozofski moto bio je uglavnom identičan motu egzistencijalističkog filozofa M. Heideggera, koji mu je i predavao u Freiburgu; zbog toga je teško savladati i razumjeti njegova djela.

Njegovo osnovno shvatanje je do detalja obrazloženo u njegovom glavnom filozofskom djelu Geist in Welt (sh. Duh u svijetu, 1939; drugo izd. 1957; engleski pr. Spirit in the World, 1968) koje, tumačeći u egzistencijalističkom smislu doktrinu sv. Tome Akvinskog o opažanju kao poimanju duhovnog (intelligible) bića posredstvom čulnih (sensible) vrsta, vidi ljudsku subjektivnost kao funkcioniranje unutar horizonta bića čija je krajnja determinanta Bog.

U svom manje obimnom djelu Hörer des Wortes Raner je proširio svoj argument na oblast kršćanskog otkrivenja. U kasnijim godinama predstavio je svoj pristup kršćanskoj doktrini u djelu Grundkurs des Glaubens (1976; engleski pr. Foundations of Christian Faith, 1978). Od 1958. također je s H. Schlierom objavljivao seriju Quaestiones Disputatae (engleski prevod 16 ranijih tomova, 19611967), a bio je i jedan od izdavača drugog izdanja Lexikon für Theologie und Kirche (10 knjiga, 19571965 + dopune o Drugom Vatikanskom koncilu) i šestotomne enciklopedije Sacramentum Mundi (19681970), koja je bila pod snažnim utjecajem njegovih pogleda.

Za razliku od njegovih tehničkih spisa, Rahnerova obraćanja studentima i mješovitoj publici bila su direktna i snažna, otkrivajući duboki uvid u probleme suvremenog svijeta i pastirski odnosno evanđeoski zadatak Crkve. Jedan je od najutjecajnijih rimokatoličkih teologa 20. vijeka, posebno na njemačkom govornom području.

Mnoga Ranerova dela bila su u formi članaka; zbirka njegovih najznačajnijih teoloških eseja objavljena je pod naslovom Schriften zur Theologie (16 tomova, 19541984; engleski prevod, Theological Investigations, 23 toma, 19611992), a zbirka pastirskih dela pod naslovom Sendung und Gnade (1959; engleski prevod, 3 toma, 1963-1966).

Prijevodi Rahnerovih djela na srpskohrvatski jezik:[1]

  • "Vjera današnjeg svećenika", u: Škreblin, Ivan (ur.), Bogoslovska smotra 35/1965, str. 6-29.
  • Šanse kršćanstva u naše doba, M. Pavlović, Zagreb, 1966.
  • Duhovne vježbe, Zagreb, 1967.
  • "Izvori slobode: o kršćanskom razumijevanju slobode", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 1/1967, str. 70-71.
  • "Potrebna je kratka formula kršćanskog vjerovanja", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 4-5/1967, str. 32-35.
  • "Otvaranje prema nauci", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 6/1967, str. 22-28.
  • "Student teologije. Problem izobrazbe studenata teologije danas", u: Kuničić, Jordan (ur.), Bogoslovska smotra 3-4/1968, str. 333-346.
  • U vjeri i ljubavi: prigodom vjenčanja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1969.
  • "Prisutnost Kristova u liturgijskoj zajednici", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 14/1969, str. 7-10.
  • "O situaciji teologa u današnjoj Crkvi", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 17-18/1970, str. 59-62.
  • "Svećenik – predobar za brak?", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 17-18/1970, str. 85-87.
  • "Novi crkveni mentalitet. Intervju s Karlom Rahnerom", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 15/1970, str. 29-30.
  • Milost će to usavršiti, Đakovo, 1973.
  • "Kreposti svakidašnjice", u: Zovkić, M. i Perić, R. (ur.), Vrelo života 4/1976, str. 279-289.
  • O potrebi i blagoslovu molitve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1978.
  • Sluge Kristove: razmatranja o svećeništvu, Oslobođenje, Sarajevo, 1978.
  • Bog je postao čovjekom: meditacije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1978.
  • O svagdašnjim stvarima, Družba katoličkog apostolata, Zagreb, 1979.
  • "Neprolazno značenje II vatikanskog koncila", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 37/1980, str. 2-7.
  • Marija, majka Gospodinova: teološka razmatranja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980.
  • Sveta ura i sedam riječi na križu, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980.
  • "Solidarnost s mrtvima", u: Koprek, Rudolf (ur.), Obnovljeni život 35/1980, str. 339-357.
  • Je li Bog među nama ili nije (s W. Kasperom, i H. Mühlenom), Župni ured, Kaštel Novi, 1982.
  • "Perspektive pastorala u budućnosti", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 45/1982, str. 11-16.
  • "O potrebi i blagoslovu molitve", u: Šagi-Bunić, Tomislav (ur.), Svesci 46/1982, str. 72-74.
  • "Teolog pripovijeda o vlastitom životnom putu", u: Put 6/1984, str. 5-8.
  • "Ispovijesti Karla Rahnera", u: Baotić, Zvonimir (ur.), Vrelo Života 4/1984, str. 286-306.
  • "Bog naše budućnosti", u: Pšeničnjak, Franjo (ur.), Obnovljeni život 40/1985, str. 328-330.
  • "U čemu je trajno značenje Drugoga vatikanskoga sabora?", u: Pšeničnjak, Franjo (ur.), Obnovljeni život 40/1985, str. 318-328.
  • Dar Božića, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1988.
  • Molitve života, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 1988, 1995, 2001, 2004.
  • Siromašni poradi kraljevstva Božjega: teološki, biblijski, pastoralni vidici, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1990.
  • Teološki rječnik (s Herbertom Vorgrimlerom), UPT, Đakovo, 1992, 2004.
  • "Euharistijska pobožnost", u: Služba Božja 2/2006, str. 193-197.
  • Temelji kršćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Ex libris, Rijeka 2007.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Bibliografija preuzeta iz: Rahner, Karl, Temelji kršćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Ex libris, Rijeka 2007, str. 561-563.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]