Hronologija srpsko-hrvatskih odnosa (2011–2020)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Hronologija srpsko-hrvatskih odnosa u periodu 2011-2020. Od interesa su događaji iz sfere politike, pravosuđa, privrede, sporta, estrade i dr., u vezi odnosa Srba i Hrvata, odn. Hrvatske i Srbije, kao i okvirni događaji promenâ vlasti u tim zemljama.

2011[uredi | uredi kod]

  • 5. 1. - U BiH uhapšen hrvatski državljanin Tihomir Purda, na osnovu srpskih optužbi za ratne zločine.
  • 21. 1. - Vlada Srbije usvojila "Strategiju očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu" koja predlaže konstitutivnost Srba u Crnoj Gori i Hrvatskoj.
  • 22 - 23. 1. - Tereza Kesovija nastupa u Novom Sadu i Beogradu.
  • 4. 2. - Premijera "Glembajevih" u Ateljeu 212.
  • 17. 2. - Tim alpinista iz regiona se popeo na Akonkagvu.
  • 3. 3. - Povučena srbijanska optužnica protiv Tihomira Purde i još dvojice hrvatskih veterana.
  • 13. 3. - 26. 6. - Prvi regionalni "Veliki brat" (pobedila Marijana Čvrljak iz Šibenika).
  • 1. 4. - Sastanak Tadić-Kosor-Pahor u Smederevu.
  • 4. 4. - Božidar Vučurević, ratni gradonačelnik Trebinja, uhapšen u M. Zvorniku po hrvatskoj međunarodnoj poternici.
  • 15. 4. - Prvostupanjske presude ICTY-ja hrvatskim generalima povodom "Oluje": Ante Gotovina 24 godine, Mladen Markač 18, Ivan Čermak oslobođen; prosvjedi u Hrvatskoj.
  • 26. 5. - Ratko Mladić uhapšen u Srbiji, izručen Hagu 31. 5.
  • 17. 6. - JAT-ova linija za Dubrovnik, posle više od 20 godina.
  • 13. 7. - U Osijeku umro Đuro Brodarac (bio uhapšen 20. 6. pod optužbom za ratne zločine u Sisku).
  • 20. 7. - Goran Hadžić, poslednji haški begunac, uhapšen kod Krušedola na Fruškoj gori (izručen dva dana kasnije).
  • 27. 7. - Zapaljen prelaz Jarinje, nakon čega je KFOR blokirao i njega i Brnjak. MORH saopštio da je pucano na hrvatske helikoptere u sastavu KFOR-a.
  • 29. 7. - Ustavni sud Hrvatske ukinuo odredbe Ustavnog zakona o manjinama, po kojima su one ispod 1,5% imale dvostruko pravo glasa, odn. srpska manjina je imala zagarantovana tri mjesta.
  • 3. 8. - Željko Mitrović, direktor "Pinka", objavljuje da će bojkotovati hrvatsku robu i turizam, nakon što je oglašena prodaja jahte koja mu je zaplenjena u Hrvatskoj.
  • 24. 8. - Jadranka Kosor u poseti Prištini - nove varnice u odnosima sa Srbijom.
  • 27. 8. - Zubin Mehta i Beogradska filharmonija nastupili u Dubrovniku.
  • 2. 9. - Regionalni samit u Viminacijumu.
  • 6. 9. - Prvostepena presuda generalu Perišiću pred ICTY (optužbe za Sarajevo, Zagreb i Srebrenicu) - 27 godina.
  • 12. 9. - Božidar Vučurević pobegao u BiH (očekivao izručenje u Hrvatsku ili BiH iz Srbije).
  • 21. 9. - Beogradsko tužilaštvo poslalo 40 optužnica za ratne zločine u Zagreb (među kojima Šeks, Merčep, Vekić, Glavaš) - Hrvatska najavljuje proglašenje ništavnosti takvih optužnica.
  • 21. 10. - Hrvatski sabor izglasao Zakon o ništetnosti optužnica JNA, bivše Jugoslavije i Srbije.
  • 25. 11. - Prijevremeni otpust za Mirka Norca, poslije dvije trećine odslužene kazne za ratne zločine.
  • 23. 12. - Nakon pobjede "Kukuriku koalicije" ranije tijekom mjeseca, novi premijer Hrvatske Zoran Milanović (SDP).

2012[uredi | uredi kod]

Oslobođeni Gotovina i Markač, zahlađenje između Srbije i Hrvatske

2013[uredi | uredi kod]

2014[uredi | uredi kod]

2015[uredi | uredi kod]

  • 11. 1. - Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) pobijedila predsjednika Ivu Josipovića, inauguraciji 15. 2. prisustvuje i srpski premijer Vučić.
  • 12. 1. - Ustavni sud Hrvatske je ukinuo presudu Branimiru Glavašu u slučajevima "garaža" i "selotejp".
  • 3. 2. - Međunarodni sud pravde odbacio međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid; utvrđeno da su 1991. odn. 1995. počinjena genocidna djela[2].
  • 30. 3. - Žalbeno veće Haškog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju naredilo povratak Vojislava Šešelja u haški pritvor (bez rezultata).
  • 14. 5. - Viši sud u Beogradu rehabilitovao Dražu Mihailovića, tj. poništio presudu iz 1946..
  • 4. 6. - Hrvatsko narodno kazalište gostovalo u Beogradu (JDP).
  • 9. 7. - Kapetan Dragan stigao u Hrvatsku, odakle je izručen iz Australije.
  • 4. 8. - Dvadesetogodišnjica "Oluje": u Zagrebu vojni mimohod, u Sremskoj Rači ceremonija sećanja i parastos žrtvama.
  • 5. 8. - Prvi Dan sećanja u Srbiji i Republici Srpskoj, dan žalosti, u Srbiji sirene i crkvena zvona u podne. Na Kninskoj tvrđavi otkriven spomenik Franji Tuđmanu i otvoren Muzej Oluje.
  • 17. 8. - Izmjena gradskog statuta Vukovara: na gradskim javnim ustanovama, ulicama i trgovima više nisu predviđeni natpisi na ćirilićnom pismu.
  • 17/18. 9. - Zbog velike navale izbjeglica, Hrvatska zatvorila granicu sa Srbijom, ali oni i dalje ulaze (granica Mađarske i Srbije zatvorena 15. 9.).
  • 21. 9. - Izbeglička kriza: hrvatske vlasti zatvorile za teretni saobraćaj jedini otvoreni prelaz Batrovci-Bajakovo, sutradan otvoren ali ga blokirale kamiondžije[3] (Hrvatska traži da Srbija šalje deo izbeglica prema Mađarskoj).
  • 24. 9. - Kontramere srpske vlade: zabrana ulaska hrvatske robe u Srbiju; u Hrvatsku zabranjen ulazak vozila sa srpskom registracijom (blokade ukinute sutradan).
  • 5. 11. - Tuča "Delija" i BBB na atinskom aerodromu, nakon utakmice Olimpijakos-Dinamo.

2016[uredi | uredi kod]

  • 19. 1.? - Novinar Marko Jurič na televiziji Z1 uputio neprimjerene riječi predstavnicima Pravoslavne crkve ("...da ne bi...istrčao iz crkve i u svojoj maniri klanja izveo svoj krvavi pir na našem najljepšem zagrebačkom trgu...")[4]. Agencija za elektroničke medije 21. 1. kaznila televiziju oduzimanjem koncesije i prekidom emitiranja na tri dana zbog govora mržnje, što je zatim izazvalo protestne šetnje desničara.
  • 22. 1. - Jugoslovensko dramsko pozorište nastupilo u Zagrebu prvi put od 1986[5].
  • 24. 3. - Radovan Karadžić prvostepeno osuđen pred ICTY: 40 godina za genocid, zločin protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
  • 31. 3. - Vojislav Šešelj u odsustvu oslobođen optužbi pred ICTY.
  • 6. 4. - Hrvatska zaustavila pregovore Srbije o ulasku u EU - sporna područja: potpuna suradnja s MKSJ-om, ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije te osiguravanje prava hrvatskoj manjini.
  • 8. 4. - Ansambli "Lado" i "Kolo" nastupili zajedno na Velikoj sceni beogradskog Narodnog pozorišta, prvi put posle 27 godina (u Zagrebu 15. 4.).
  • 22. 4. - Komemoracija u Jasenovcu bez službenih predstavnika srpske i židovske manjine, bez predstavnika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i bez oporbenih zastupnika lijevog centra[6].
  • 12. 5. - Tomislav Merčep nepravomoćno osuđen na 5,5 godina zatvora za zločine 1991.
  • 1. 6. - EU odlučila da otvori poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Srbijom, nakon kompromisa sa hrvatskim zahtevima[7] (otvorena 18. 7.).
  • 20. 6. - Susret Kolinde Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića u Dalju, Donjem Tavankutu i Subotici, potpisana Deklaracija o unapređenju odnosa i rešavanju otvorenih pitanja.
  • 22. 7. - Zagrebački Županijski sud u cjelosti poništio presudu nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946.
  • 28. 7. - Vrhovni sud Hrvatske poništio prvostepanjsku presudu Branimiru Glavašu.
  • 31. 7. - U Dragama kod Pakoštana otkriven spomenik Miru Barešiću.
  • 25. 8. - Snimka sastanka Zorana Milanovića i branitelja izaziva reakcije u Bosni i Srbiji.
  • 2. 9. - U Beogradu uhapšen hrvatski špijun - nakon brze nagodbe dobio tri godine.
  • 20. 9. - U Splitu počelo suđenje Kapetanu Draganu.
  • 19. 10. - Andrej Plenković (HDZ) novi je premijer Hrvatske.
  • 31. 10. - Deset bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) uhićeno u Orašju pod sumnjom za ratne zločine nad srpskim civilima.
  • 5. 11. - Udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga postavila spomen-ploču u mjestu Jasenovac, dio grba udruge je slogan "Za dom spremni".
  • 7. 12. - Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović izvinila se zbog toga što je deci iz Dubrovnika podelila čokoladice poreklom iz Srbije.
  • 23. 12. - U Beogradu potpisan aneks sporazuma o obrazovanju manjina između Hrvatske i Srbije - Hrvatska je nakon 11 dana deblokirala poglavlje 26 (kultura i obrazovanje) u pristupnim pregovorima Srbije o članstvu u EU.

2017[uredi | uredi kod]

  • 30. 3. - U Sarajevu predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku: u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji se koristi zajednički standardni jezik policentričnog tipa.
  • 9. 6. - Nova Plenkovićeva vlada, koalicija HDZ-HNS.
  • 29. 6. - Ana Brnabić novi premijer Srbije.
  • 12. 7. - Berlinski proces: samit lidera EU i zapadnog Balkana u Trstu, potpisan Ugovor o transportnoj zajednici (osim BiH).
  • 1. 8. - Hrvatska proširila spisak voća i povrća iz trećih zemalja koje prolazi fitosanitarni nadzor na granici, takse povećane sa 90 kuna (12 eura) na 2.000 kuna (270 eura) - negodovanje u regionu, povučeno 10. 8..
  • rujan - Pripadnici A-HSP palili tjednik "Novosti" u dva navrata.
  • 26. 9. - Kapetan Dragan osuđen prvostepeno u Splitu na 15 godina zatvora za ratne zločine.
  • 29. 9. - U Beogradu podignut spomenik majoru Milanu Tepiću - Hrvatska protestuje.
  • 4. 10. - Poseta predsednika Vučića Hrvatskoj otkazana do daljnjeg.
  • 17. 11. - Hrvatska elektroprivreda saopštila da će snabdevati Kraljevo i Valjevo - srpsko ministarstvo energetike kaže da je prvo potrebno izmiriti dugove za javnu rasvetu.
  • 14. 12. - Novi Zakon o hrvatskim braniteljima: vršitelji agresije su definirani kao "Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj".

2018[uredi | uredi kod]

  • 12 - 13. 2. - Predsednik Vučić u poseti Hrvatskoj.
  • 20. 2. - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primo je predstavnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, koje je predvodio Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Takođe i predstavnike Saveza udruga nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja.
  • 24. 2. - Sud u Strazburu odbacio tužbu beogradskog preduzeća "Mladost turist" za povraćaj nekretnina u Tisnom na Murteru - povraćaj eventualno moguć kada bude sklopljen dodatni bilateralni ugovor između Hrvatske i Srbije.
  • 9. 3. - Potpisan memorandum o rekonstrukciji pruge Beograd-Zagreb.

2019[uredi | uredi kod]

  • 17. 1. - Susret episkopa Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj i predstavnika Hrvatske biskupske konferencije u Požegi.
  • 2. 5. - Visoki predstavnici četiriju vjerskih zajednica – Židova, pravoslavaca, katolika i muslimana odali su na komemoraciji u kripti jasenovačkog spomenika počast za šest milijuna židovskih žrtava holokausta.
  • 4. 5. - Kongres Srpske radikalne stranke održan u Šešeljevoj kući u Hrtkovcima.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Čabaravdić, Sabrina (28.08.2014).Merkel: Regija mora sarađivati na evropskom putu. Slobodna Evropa
  2. Odbačene tužbe za genocid Hrvatske i Srbije, zločini potvrđeni. Radio Slobodna Evropa, 03. februar/veljača 2015.
  3. Zebić, Enis (22.09.2015 ]. Politika otvorila Bajakovo, kamiondžije zatvorili. slobodnaevropa.org
  4. Hrvatska javnost upozorava na govor mržnje. balkans.aljazeera.net. 21 Jan 2016.
  5. 'Jugoslovensko' nakon 30 godina nastupilo u Zagrebu. balkans.aljazeera.net. 23 Jan 2016
  6. Komemoracija u Jasenovcu u sjeni bojkota. slobodnaevropa.org
  7. EU odlučila da otvori sporna poglavlja sa Srbijom. slobodnaevropa.org (1.6.2016.)

Srodno[uredi | uredi kod]