Jadranka Kosor

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Kosor.
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor

Kosor na samitu Europske pučke stranke (2011)


Na dužnosti
23. decembar 2011 – 21. maj 2012
Predsjednik vlade Zoran Milanović
Prethodnik Zoran Milanović
Nasljednik Tomislav Karamarko

Na dužnosti
6. jul 2009 – 23. decembar 2011
Predsjednik Stjepan Mesić
Ivo Josipović
Prethodnik Ivo Sanader
Nasljednik Zoran Milanović

Na dužnosti
4. jul 2009 – 21. maj 2012
Prethodnik Ivo Sanader
Nasljednik Tomislav Karamarko

Rođen/a 1. 7. 1953. (1953-07-01) (dob: 70)
Pakrac, NR Hrvatska, FNRJ
(danas Hrvatska)
Politička stranka Hrvatska demokratska zajednica (1994 - 2013)
Ostale političke
afilijacije
SKH/SKJ (1972 - 1990)
Alma mater Sveučilište u Zagrebu

Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.) je hrvatska političarka, koja se od 2009. do 2011. nalazila na mjestu predsjednice Vlade Republike Hrvatske a od 2009. do 2012. je vodila HDZ.

Novinarska karijera[uredi | uredi kod]

Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Profesionalnu karijeru posvetila je novinarstvu, od 1972. bila je dopisnica Večernjeg lista i Radio Zagreba. Od 1991. do 1995. na Hrvatskom radiju je vodila emisije za prognanike, izbjeglice i stradalnike iz Domovinskog rata.

Politička karijera[uredi | uredi kod]

Godine 1995. postala je potpredsjednica HDZ, a te je godine izabrana i u Hrvatski sabor. Potpredsjednicom HDZ-a bila je do 1997. godine. Do 2000. obnašala je dužnost potpredsjednice Sabora. Od 1999. do 2002. predsjednica stranačke Zajednice žena "Katarina Zrinski". U Sabor je ponovno ušla 2000., a dvije godine kasnije izabrana je za zamjenicu predsjednika HDZ-a na VII. Općem saboru HDZ-a. Na parlamentarnim izborima 2003. godine ponovno je izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru u I. izbornoj jedinici (Zagreb), ali je svoj mandat stavila u mirovanje jer je imenovana za potpredsjednicu Vlade Republike Hrvatske zaduženu za socijalna pitanja, te ministricom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Dužnost potpredsjednice Vlade i ministrice u vladama premijera Sanadera obnašala je do 2009. godine.

Na predsjedničkim izborima 2005. godine, kao kandidatkinja HDZ-a izgubila je u drugom krugu od Stjepana Mesića.

Nakon ostavke premijera Sanadera, 3. srpnja 2009. Predsjednik Republike povjerio joj je mandat za sastavljanje Vlade.

Dana 6. srpnja 2009. nova Hrvatska vlada na čelu s Jadrankom Kosor dobila je povjerenje većine saborskih zastupnika u glasovanju na kraju zasjedanja.[1] Nekoliko mjeseci nakon dolaska na vlast je sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom postigla sporazum o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog spora, čime bi se trebala ukloniti slovenska blokada ulaska Hrvatske u EU. Nakon tih događaja Kosor je, suprotno očekivanjima, stekla veliku popularnost u velikom dijelu hrvatske javnosti. Ona se još više pojačala nakon što je početkom 2010. Sanadera dala izbaciti iz stranke nakon javne kritike njene politike. Tako stečena popularnost, međutim, nije dugo potrajala, što se tumači ekonomskom krizom i percepcijom da Kosor ne može povlačiti oštre poteze kako bi je suzbila. Zbog toga su za vrijeme njenog mandata vladajuću koaliciju napustile Hrvatska stranka umirovljenika i Hrvatska socijalno-liberalna stranka. U februaru 2011. se preko Facebooka organizirao masovni protestni pokret koji traži njenu ostavku i raspisivanje prijevremenih izbora.

Početkom decembra 2011. je HDZ pod njenim vodstvom teško poražena, te je bila prisiljena predati vlast opozicijskoj Kukuriku koaliciji na čelu sa Zoranom Milanovićem koji je postao novi premijer.

Poslije izgubljenih izbora se kandidirala na unutarstranačkim izborima za predsjednicu stranke. Na 17. općem saboru održanom 21. maja 2012. je eliminirana u prvom krugu, te je bila prisiljena predati dužnost pobjedniku Tomislavu Karamarku. Početkom 2013. je isključena iz stranke.

Nepolitičke aktivnosti[uredi | uredi kod]

Dobitnica je nagrade "Zlatno pero" Hrvatskog novinarskog društva, nagrade Europske zajednice za humanitarni rad, nagrade Europski krug Hrvatskog europskog doma, nagrade za životno djelo "Ivan Šibl" HRT-a, počasno članstvo u Udruzi roditelja poginulih branitelja, a i počasna je dopredsjednica Udruge gluhoslijepih "Dodir". Od 2007. je počasna predsjednica HVIDR-e.

Objavila je četiri knjige (dvije o Domovinskom ratu, dvije poezije). Govori engleski i njemački. Majka je jednog sina.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2009-07-10. Pristupljeno 2009-07-08. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]