Ivan Milas

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ivan Milas

Čuvar državnog pečata Republike Hrvatske
Mandat
6. lipnja 1995. – 1. veljače 2000.
Prethodnik položaj osnovan
Nasljednik nije određen (više)

Rođenje 18. listopada 1939.
Zmijavci
Smrt 29. srpnja 2011.
Zmijavci
Politička stranka Hrvatska demokratska zajednica
Zanimanje pravnik

Ivan Milas (Zmijavci, 18. listopada 1939. - Zmijavci, 29. srpnja 2011.) bio je hrvatski političar, poznat kao jedan od najistaknutijih članova HDZ 1990-ih.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te postao predsjednik Saveza pravnika u privredi Hrvatske 1970. i direktor kadrovskih poslova u mesnom koncernu Sljeme. Zbog bliskosti Marku Veselicu i sudjelovanju u Hrvatskom proljeću su ga jugoslavenske vlasti 1972. uhapsile i optužile za "kontrarevolucionarnu djelatnost". Pušten je da se brani sa slobode, a što je iskoristio i pobjegao u Austriju, zatrazivši i dobivši poolitički azil. U odsutnosti je bio osuđen na 2,5 godine zatvora.

U emigraciji je ostao sve do veljače 1990. kada je, zajedno sa grupom političkih emigranata došao u Zagreb na Prvi opći sabor HDZ, na kome je izabran u člana Središnjeg odbora. Na prvim višestranačkim izborima je izabran u Hrvatski sabor, gdje će ostati sve do 2003. godine. U to vrijeme je postao jedan od bliskih suradnika predsjednika Franje Tuđmana. U ratnoj Vladi demokratskog jedinstva je od 1991. do 1992. služio kao ministar obrane, a od travnja 1993. do 1998. bio i predsjednik Kluba zastupnika u oba doma Hrvatskog sabora. Godine 1995. ga je Tuđman imenovao Čuvarom državnog pečata, funkcijom koju je jedini obnašao u njenoj povijesti, i koju su kritičari često nazivali "operetnom".

Sam Milas je izazvao velike kontroverze svojom izjavom da "mozak na Zapadu ništa ne vrijedi, odnosno da jedno kilo mozga vrijedi dvije narke", a što se u liberalnim i lijevim krugovima često tumačilo kao prijezir prema hrvatskoj inteligenciji i odraz primitivizma karakterističan za HDZ i njegovo biračko tijelo. Milas, koji je od 1996. do 2000. također bio član Savjeta Hrvatske narodne banke, se sa druge strane u drugoj polovici 1990-ih žestoko, ali bez uspjeha protivio projektu privatizacije ključnih javnih poduzeća na kome su inzistirali njegovi stranački drugovi, a što je uključivalo kako Hrvatski telekom tako i Privednu banku Zagreb.

Nakon izbora 2003. se povukao iz politike.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrvatski sabor - Ivan Milas