Odnosi Hrvatske i Srbije
Hrvatska |
Srbija |
Odnosi Hrvatske i Srbije u užem smislu postoje od ljeta 2006. godine, kada je Hrvatska potvrdila kontinuitet diplomatskih odnosa sa Srbijom, pravnom nasljednicom Državne Zajednice Srbije i Crne Gore. Prije toga, Srbija je s Hrvatskom imala međunarodne odnose kao dio Savezne Republike Jugoslavije, koja je formalno 9. septembra 1996. priznala nezavisnost Hrvatske. Od 1918. do 1991. Hrvatska i Srbija bile su dio Jugoslavije, a 1945. obje su stekle status republike unutar federativne jugoslavenske države.
Hrvatska i Srbija danas dijele kopnenu granicu dugu 241 km. Važan faktor odnosa između dviju država jest postojanje relativno značajnih nacionalnih manjina kojima su Hrvatska i Srbija matične države. Prema podacima iz 2001. u Hrvatskoj je živio 201.631 Srbin, dok su prema popisu iz 2002. u Srbiji živjela 70.602 Hrvata.
Odnose Hrvatske i Srbije opterećuju posljedice sukoba u 20. vijeku, posebno za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je izvršen genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, i ratova u bivšoj Jugoslaviji, kada su zabilježeni ratni zločini i etnička čišćenja s obiju strana. Međunarodni faktori i potreba za obnovom ekonomskih veza doprinijeli su postupnom poboljšanju odnosa u prvoj deceniji 21. vijeka. Tome je doprinio i zajednički cilj vlada Srbije i Hrvatske da obje države postanu članice Evropske unije. Srbiju i Hrvatsku danas dijeli različit stav o priznanju Kosova, čiju je nezavisnost Hrvatska priznala 2008. godine. Postoje i nerješeni teritorijalni sporovi u vezi s dunavskim otocima – Vukovarskom adom i Šarengradskom adom.
Hrvatska je u Srbiji naslijedila diplomatska predstavništva uspostavljena 1996. u tadašnjoj SR Jugoslaviji – ambasadu (veleposlanstvo) u Beogradu i konzulat u Subotici. S druge strane, Srbija je 2006. preuzela diplomatska predstavništva Srbije i Crne Gore – ambasadu u Zagrebu te generalne konzulate u Rijeci i Vukovaru.
