Akvileja

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Aquileia, Udine)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Akvileja
Patrijarhijska bazilika sv. Marija
Patrijarhijska bazilika sv. Marija
Koordinate: 45°46′N 13°22′E / 45.767°N 13.367°E / 45.767; 13.367
Država  Italija
Regija Friuli-Venezia Giulia
Provincija Udine
Frazione Beligna, Belvedere
Vlast
 - Sindaco Gabriele Spanghero
Površina
 - Ukupna 36.8 km²[1]
Visina 5 metara[1]
Stanovništvo (2017.)
 - Grad 3,306[1]
 - Gustoća 89.76 / stan / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 33051
Pozivni broj 0431
Karta
Akvileja is located in Italija
Akvileja
Akvileja
Pozicija Akvileje u Italiji

Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je općina (comune) od 3,306 stanovnika[1] u Sjevernoj Italiji u talijanskoj regiji Friuli-Venezia Giulia - Provincija Udine.

Akvileja je uz Ravennu, najvažnije je arheološko nalazište sjeverne Italije.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Akvileja se nalazi sjeverozapadno od Trsta, nedaleko od Jadranskog mora duž rijeke Natissa.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Akvileja je osnovana 181. pne. kao Rimska kolonija sa ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.

Za arheološki lokalitet u Akvileji se vjeruje kako je najveći rimski grad koji tek treba iskopati.

Nalazeći se desetak kilometara južno od donjeg toka rijeke Soče i nekih 7 kilometara od mora, Akvileja je predstavljala uporište za zatvaranje uskog pojasa između Alpa i Jadranskog mora. Radi povoljnog položaja prerasla je iz vojnog logora u grad, a bila je i glavna baza za rimske vojne operacije prema rijeci Dunavu. Bila je kanalima povezana s morem, a u nju su vodili i mnogi putovi. U 4. vijeku bila je četvrti grad Italije, poslije Rima, Milana i Capue. Godine 340, Car Konstantin II. je ubijen ispred gradskih zidina u pokušaju da zauzme grad od svoga brata Konstansa. Godine 381 tu je održan Akvilejski koncil, prvi od mnogih.

Huni su je zauzeli 452. godine poslije tromjesečne opsade i sravnili je sa zemljom. Akvieja se obnovila sve do ponovnog pada pod Langobarde 568 godine. Langobardski vojvoda od Furlanije je vladao Akvilejom i okolicom iz Cividalea sve dok 774 godine Karlo Veliki nije zauzeo Lombardiju i načinio je franačkim vojvodstvom s vojvodom Erikom od Friulija na čelu.

Krajem 8. i početkom 9. vijeka, u Akvileji je postojala patrijarhija pod čijim su nadzorom pokrštavani i panonski Hrvati. S propašču franačke države u 10. vijeku stanovnici su pretrpjeli pljačkaške napade Mađara. Do 11. vijeka, Akvilejska patrijarhija je postala dovoljno snažna da osigura privremenu vlast nad Furlanijom i Akvilejom. Tako je car Svetog Rimskog Carstva dao patrijarhu tu regiju u feudalni posjed. No, patrijarhov autoritet je konstantno bio razlogom teritorijalnih razmirica okolnog plemstva.

Akvilejska patrijarhija je naposljetku ukinuta 1751 godine, i taj kraj je potpao pod jurisdikciju biskupija u Udinama i Gorici.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Unutrašnjost patrijarhalne bazilike s podnim mozaikom.
Arheološka zona i patrijarhalna bazilika u Akvileji
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Basilica Aquileia 1.JPG
Italija
Registriran: 1998.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Akvileja je bila jedan od najvećih i najbogatijih rimskih gradova. Iskapanja su otkrila jednu ulicu i sjeverozapadni kut gradskih zidina, dok Državni arheološki muzej sadrži preko 20,000 natpisa, skulptura i drugih starina (staklenih posuda, rimskog novca i dr.) iz Akvileje. Većina rimskih ostataka još leži neotkriveno pod livadama Akvileje, čineći veliko arheološko bogatstvo - najveći netaknuti rimski grad.

Patrijarhalna bazilika je veličanstvena građevina s podnim mozaikom, a igrala je ključnu ulogu u pokrštavanju velikog dijela središnje Europe u ranom srednjem vijeku. Ovu baziliku s ravnim krovom podigao je patrijarh Poppo 1031. godine na mjestu starije crkve, a dogradio ju je 1379. godine patrijarh Marquad u gotičkom stilu.

Romaničko-gotička fasada je povezana s dvorištem tzv. Paganske crkve i ostatkom krstionice iz 5. stoljeća. Unutrašnjost je trobrodne bazilike s podnim mozaicima iz 4. stoljeća, dok je drveni krov iz 1526. godine, a freske na zidovima iz različitih doba; u kapeli sv. Petra su iz 4. st., u apsidi su iz 11. stoljeća. Tzv. "Kripti freski", ispod prezbiterija, nalazi se ciklus freski iz 12. stoljeća s prikazom korijena kršćanstva u Akvileji i sv. Hermagorasa, prvog biskupa.

Zbog toga su arheološke iskopine i patrijarhalna bazilika upisani na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1998. godine.

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Italy: Friuli-Venezia Giulia" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/italy-friuliveneziagiulia.php. pristupljeno 7.3. 2019. 
  2. "Aquileia" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Aquileia. pristupljeno 6. 03. 2019. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]