1850

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1850.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1850.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1820-e  1830-e  1840-e  – 1850-e –  1860-e  1870-e  1880-e
Godine: 1847 1848 184918501851 1852 1853
1850. po kalendarima
Gregorijanski 1850. (MDCCCL)
Ab urbe condita 2603.
Islamski 1266–1267.
Iranski 1228–1229.
Hebrejski 5610–5611.
Bizantski 7358–7359.
Koptski 1566–1567.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1905–1906.
Shaka Samvat 1772–1773.
Kali Yuga 4951–4952.
Kineski
Kontinualno 4486–4487.
60 godina Yang Metal Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11850.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1850 (MDCCCL) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).


Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 12. 2. - Ban Jelačić po nalogu Beča zabranjuje Šulekove novine "Slavenski jug" koje su kritikovale uvođenje žandarmerije; Šulekov novi list "Jugoslavenske novine" će takođe biti zabranjen[2].
  • februar - Njegoš protestuje jer su austrijske vlasti sprečile prodaju topovskih zrna i šalitre[1].

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 4. 4. - Los Angeles inkorporiran kao grad (inače je osnovan 1781), 11 dana kasnije i San Francisco (osn. 1776).
  • 7. 4. - Car Franjo Josip potvrđuje zaključke hrvatskog sabora iz 1848. ali prema oktroiranom ustavu iz 1849; sabor raspušten a banska vlada potčinjena centralnoj bečkoj.
  • 12. 4. - Vuk Karadžić izabran za dopisnog člana Berlinske akademije nauka.
  • 12. 4. - Papa Pio IX. se vratio u Rim (od studenog 1848. bio u izbjeglištvu u Napuljskoj kraljevini); francuski garnizom mu čuva svetovnu vlast do 1870.
  • 16. 4. - Poginulo preko 200 vojnika koji su marširali preko visećeg Angerskog mosta u Francuskoj.
  • 19. 4. - Clayton–Bulwerov ugovor između SAD i V. Britanije o neutralnosti predloženog Nikaragvanskog kanala.
  • proleće - Vlada Srbije misli da bi knez Miloš mogao upasti sa oružanim odredom u Srbiju[3].
  • 7. 5. - Zakonom o saveznom novcu uveden švicarski franak (ranije je uglavnom korišćen strani novac, uz kantonalni i banknote privatnih banaka).
  • maj - Parisko inostrano ministarstvo naložilo svom ambasadoru u Carigradu da istakne francuska prava na odbranu privilegija "Latina" (katolika) u Svetoj zemlji, žaleći se da ih "Grci" (pravoslavni monasi s ruskom zaštitom) istiskuju iz svetih mesta[4].
  • 25. 5. - U Londonski Zoo vrt stigao nilski konj Obaysch, prvi u Evropi od starorimskih vremena.
U Austriji izdate prve markice
  • 1. 6. - Povijest pošte i markica u Austriji: izdate prve poštanske markice.
  • 12. 6. - Naredbom ministra unutarnjih poslova von Bacha Hrvatska dobija novu političku upravu, Hrvatska i Slavonija podjeljene na šest županija: riječku, zagrebačku, varaždinsku, križevačku, požešku i osječku; raspušteni županijski odbori[2].
  • jun - Ustanak u severozapadnoj Bugarskoj oko Vidina[5]; neki učesnici žele priključenje Srbiji[6].
    • Ove godine izbija i ustanak u nekim selima oko Niša, Leskovca, Vranja i Kule; u gušenju pobuna Omer-paša Latas zapalio 200 sela.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Omer-paša Latas

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

  • 27. 10. - U odronu na gradilištu Semmerinške železnice poginulo 14 radnika.
  • jesen - Njegoš u Beču: pregleda ga čuveni lekar Škoda; razrešio sa austrijskim vlastima pitanje uvoza oružja, car Nikolaj I ga nije želeo primiti; posreduje u sporu između patrijarha Rajačića i episkopa Atanackovića[7].
  • decembar? - Glasine o mogućem turskom napadu iz Bosne na Crnu Goru[8].
  • 3 - 23. 12. - Prva runda Drezdenske konferencije o obnovi nemačke savezne vlade.
  • 24. 12. - U Južnoj Africi počinje Osmi Xhosa rat, poznat i kao Mlanjenijev; Hotentoti sutradan masakrirali naseljenike koji su ih pozvali na proslavu Božića.
  • decembar, krajem - Tajpinški ustanak počinje manjim okršajem u kome su pobunjenici odneli pobedu - pobuna će trajati do 1864, prouzročiće 20-30 miliona mrtvih, uglavnom od kuge i gladi.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Karte[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1850.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Njegoš - Izabrana pisma, rastko.rs
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Horvat, Prelom s Ugarskom
  3. Istorija s. n. V-1, 279
  4. Alan Palmer (19 May 2011). The Decline and Fall of the Ottoman Empire. Faber & Faber. str. 1834–. ISBN 978-0-571-27908-1. 
  5. Bulgarian uprising (1850). ohio.edu
  6. Istorija s. n. V-1, 474
  7. Istorija s. n. V-1, 203
  8. Ćorović, Vladimir. Crna Gora kao svetovna država. rastko.rs
  9. Istorija s. n. V-2, 364
  10. Istorija s. n. V-1, 276
Literatura