Podaci datiraju iz 1964[1]
Bojin Del je osnovan u drugoj polovini XVIII veka. Osnivač sela bio je neki deda Ljuta. Od njega potiče današnji rod Ljutinci. Deda Njuta je iskrčuio mnogo zemlje i naplatio dosta stoke. Kasnije njegovo imanje su razdelili sinovi i "pastorci". Po osnivanju sela turska vlast odredila je stanovnicima Bojin Dela da plaćaju desetak nekoj "gosodarici naseljenoj u Vranje". Muž te Turkinje poginuo je negde u borbi protiv Srba.
Robov Grob je mesto na granicu datara između Bojin Dela i Obličke Sene. Tu se krio neki Arbanas, koji je zarobio srpsko dete iz jednog sela pored Južne Morave. Srbi iz Bojin Dela ubili su Arbanasa, ali u tome poginulo je i zarobljeno dete. Potes Amitov Grob naziv je dobio u novije vreme. Tu su naši graničari 1905. g. ubili Arbanasa Amita iz Zaribinice u Krivoj Reci. On je prelazio u Srbiju radi pljačkanja stoke. Taj Arbanas za života se hvalio da je ubio 19 Srba iz ovog kraja.
U Bojin Delu žive tri roda:
- Ljutinci (33 k., Sv. Arhanđeo), dele se na: Čukarčani, Garinci, Deda Stojanci i dr. Osnivač roda je deda Ljuta, doselio se oko 1780. g. iz Gornjeg Konjara kod Kumanova. Genealogija im je: (Rista, 60 godina - Atanas - Nikola - Petko - Stanimir - Ljuta). Ljuta je u mestu starine ubio Arbanasa i dobegao ovde u pustariju. On zatim deda Milisav iz susedne Obličke Sene i neki Srbin iz Struganice bili su hrabri ljudi u ovom delu oblasti. Krajem XVIII veka oni su se borili sa Arbanasima koji su prodirali u vranjsku kotlinu preko Novobrdske Krive Reke i Poljanice.
- Pločaci (19 k., Sv. Nikola), potiču od dece koju je posinio osnivač prvog roda deda Ljuta. Ljuti je prva žena umrla i posle on je uzeo drugu, koja mu je dovela decu. Poreklo im je iz sela Ploče u Krajištu. Jedna njihova istoimena grana živi u nižem selu Ranutovu.
- Poljančani (12 k., Sv. Jovan), došli su posle prednjih rodova iz sela Streška.
U naselju Bojin Del živi 75 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 47,5 godina (46,6 kod muškaraca i 48,3 kod žena). U naselju ima 31 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,81.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
| Etnički sastav prema popisu iz 2002. |
| Srbi |
|
87 |
100.0% |
| nepoznato |
|
0 |
0.0% |
Stanovništvo prema polu i starosti [3]
|
|
m |
|
|
ž |
| ? |
1 |
|
|
1 |
| 80+ |
1 |
|
|
3 |
| 75-79 |
3 |
|
|
3 |
| 70-74 |
3 |
|
|
4 |
| 65-69 |
3 |
|
|
6 |
| 60-64 |
5 |
|
|
8 |
| 55-59 |
2 |
|
|
1 |
| 50-54 |
3 |
|
|
2 |
| 45-49 |
1 |
|
|
1 |
| 40-44 |
3 |
|
|
0 |
| 35-39 |
1 |
|
|
1 |
| 30-34 |
1 |
|
|
3 |
| 25-29 |
4 |
|
|
2 |
| 20-24 |
3 |
|
|
1 |
| 15-19 |
2 |
|
|
4 |
| 10-14 |
1 |
|
|
3 |
| 5-9 |
3 |
|
|
1 |
| 0-4 |
0 |
|
|
3 |
| prosek |
46.6 |
|
|
48.3 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
| Godina popisa |
1948. |
1953. |
1961. |
1971. |
1981. |
1991. |
2002. |
| Broj domaćinstava |
63 |
68 |
62 |
61 |
54 |
38 |
31 |
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
| Broj članova |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 i više |
Prosečan broj članova |
| Broj domaćinstava |
7 |
12 |
4 |
2 |
3 |
- |
3 |
- |
- |
- |
2.81 |
|
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
| Godina popisa |
1948. |
1953. |
1961. |
1971. |
1981. |
1991. |
2002. |
| Broj domaćinstava |
36 |
12 |
22 |
2 |
- |
- |
40 |
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
| Broj članova |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 i više |
Prosečan broj članova |
| Broj domaćinstava |
5 |
28 |
6 |
1 |
- |
|
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
| Pol |
Ukupno |
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
Ribarstvo |
Vađenje rude i kamena |
Prerađivačka industrija |
Proizvodnja i snabdevanje... |
Građevinarstvo |
Trgovina |
Hoteli i restorani |
Saobraćaj, skladištenje i veze |
| Muški |
28 |
19 |
- |
- |
4 |
- |
3 |
2 |
- |
- |
| Ženski |
37 |
36 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
| Oba |
65 |
55 |
- |
- |
4 |
- |
3 |
2 |
- |
- |
| Pol |
Finansijsko posredovanje |
Nekretnine |
Državna uprava i odbrana |
Obrazovanje |
Zdravstveni i socijalni rad |
Ostale uslužne aktivnosti |
Privatna domaćinstva |
Eksteritorijalne organizacije i tela |
Nepoznato |
| Muški |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
| Ženski |
- |
- |
- |
- |
1 |
- |
- |
- |
- |
| Oba |
- |
- |
- |
- |
1 |
- |
- |
- |
- |
- ↑ "Naselja" (dr. Jovan. F. Trifunoski: Vranjska Kotlina
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7