Uševce je naselje u Poljanici, grad Vranje u Pčinjskom okrugu u Srbiji. Nalazi se na oko 2 km od Vlasa, gde je Mesna zajednica, i oko 22 km od Vranja. Prema popisu iz 2002. bilo je 184 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 229 stanovnika).
Uševce je na ušću Smiljevačke ili Uševačke reke u Veternicu, sa obe strane ovih reka. Kuće su pored reka i delimično po okolnim bregovima. Podeljeno je na tri mahale, Donju ili Dolina, sa obe strane Veternice, Gornju, sa obe strane Smiljevačke reke i Rid, na kosi između dve pomenute reke. U delu sela kod ušća Smiljevačke reke, ono ima osobine zbijenog tipa i tu je, po predanju, bila gospodareva kula u Tursko vreme.
Ostaci najstarijeg naselja na ovom mestu nalaženi su u blizini sadašnjeg groblja. Sa desne strane Smiljevačke reke, na mestima Đorgovo trlište i Vučkova ograđa, nalaženi su ostaci bakarnih posuda i drugih metalnih predmeta.
Današnje selo Uševce u početku je bilo na mestu Bresje, zajedno sa Smiljevićem, pa se Smiljević odvojio. Zatim se i Uševce selilo, najpre na mesto Golubinjak, a kasnije na Botunju odakle je naseljeno sadašnje selo. Kao najstarija porodica u selu spominju se Taratanjci, koji su se kasnije iselili u Golemo Selo. Ostale poznate porodice: Jankovići, Cvetanovići, Sedlarci, Ilijinci, Kreštinci, Damnjanovići, Nešinci, Došljaci, Purlenci (Kovandžici), doseljene su iz okolnih sela Poljanice i Inogošta. Poznati izvori vode su Duganja, Malenovo trnje, Zajči kamen, Kragujevac, i Đorgovo trlište. Bila su poznata dva slana izvora, Slani kamen i Golubinjak, o kojima se sada malo zna.
Seoska slava, krste ili litije je prvi četvrtak posle Spasovdana, nazvan Mali Spasovdan.
U naselju Uševce živi 159 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,8 godina (46,6 kod muškaraca i 51,0 kod žena). U naselju ima 62 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,97.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
Rista T. Nikolić, Poljanica i Klisura, izdanje 1905. godine, strana 164. (Srpski etnografski zbornik, Beograd, knjiga IV, Srpska kraljevska akademija).