1520-e

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek16. vijek17. vijek
Decenije: 1490-e 1500-e 1510-e1520-e1530-e 1540-e 1550-e
Godine: 1520 1521 1522 1523 1524 1525 1526 1527 1528 1529
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

1520-e su decenija koja je počela 1. januara 1520. i završila 31. decembra 1529.

Događaji i trendovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrvatska[uredi - уреди | uredi izvor]

1520
  • siječanj-veljača - Turske čete provaljuju u okolicu mletačkih gradova Zadar, Šibenik, Trogir, Split; jedna četa od 3.000 ljudi se probila kroz Hrvatsku do Istre[1].
  • svibanj - Bosanski Turci haraju Hrvatskom od Krbave i Une do Senja.
  • 17. 5. - Jak zemljotres u Dubrovniku, povodom kojeg će biti podignuta Crkva sv. Spasa.
  • 20. 5. - Hrvatski ban Petar Berislavić poginuo na Plješivici; Ivan Karlović ga nasljeđuje iduće godine.
  • svibanj/lipanj - Biskup Toma Niger, poslanik bana Berislavića, u Briselu kod cara Karla V.
  • 22. 9. - Sulejman I nasleđuje Otomansko Carstvo, nakon smrti oca Selima I (vl. do 1566).
    • Zatim: u Siriji dolazi do pobune namesnika Ghasalija pa Sulejman šalje Mađarima čauša Behrama sa mirovnom ponudom, ali ovi odugovlače i možda ubijaju poslanika - razlog za rat [2].
  • Ćirilični Libro od mnozijeh razloga u Dubrovniku.
1521
  • februar - Ugušena pobuna osmanskog guvernera u Siriji, al-Ghazalija, opljačkan Damask (Ferhat-paša Šibenčanin[2]).
  • svibanj - Knez Ferdinand Frankapan javlja kralju da će se hrvatski knezovi pokoriti Turcima ako ne dobiju pomoć (zimus su pregovarali s nekim Hasanom iz Zvornika, ali vjerojatno su kupovali vrijeme[3]).
  • 18. 5. - Sulejman I krenuo iz Carigrada na pohod prema Beogradu[4].
    • Pored pohoda na Beograd, preduzimaju se i diverzione akcije prema Erdelju (Mehmed-beg Mihaloglu) i Jajcu (Petar Keglević ih pobedio lukavstvom).
  • rujan - Kapetani Knina i Skradina došli kralju u Pečuh da se odreknu položaja, kako ne bi bili kažnjeni za nevjeru ako izgube te gradove, koje ne mogu čuvati (on ih ubjedio da ostanu).
  • studeni, početkom - Ivan Karlović postane banom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 17 mjeseci nakon poginulog Petra Berislavića; na njegovo traženje izuzet od odgovornosti za kraljevske gradove Senj, Knin, Skradin, Klis.
  • studeni - prosinac - Turski zarobljenici u Keglevićevom gradu Bužimu se pobunili, pobili stražu i zavladali gradom - ban Karlović ih ubijedio da napuste grad uz siguran prolaz.
  • Bernardin Frankopan daje prevesti Bibliju na hrvatski jezik.
  • Objavljena Marulićeva Judita.
  • Izgrađen Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu.
1522
  • 7. 2. - Briselski ugovor: podjeljeni posjedi njemačkih i španjolskih Habsburga, Ferdinand uz Austrijske zemlje, te Kranjsku i Korušku dobija i njihove posjede "u Istri i Furlanskoj, nadalje Trst, Goricu, slovensku krajinu i grofoviju Ortenburg" kao i "Tirol s Vorarlbergom, kao i habsburzka posjedovanja u Švabskoj"[5].
  • ožujak - Bernardin Frankapan traži pomoć u Veneciji.
+ Izviđački upad bosanskih Turaka u Hrvatsku.
  • 7. 4. - Car Karlo ustupa Ludvigu II 4.000 pješaka i 20.000 konjanika (senjski biskup Franjo Jozefić i Stjepan Esterhazi su ugarski poslanici na saboru u Nirnbergu)[6].
  • travanj - Turske provale u Hrvatsku i (habsburšku) Sloveniju, ban Karlović porazio jedan turski odred na povratku.
Knin - pod Turcima 1522-1649 i 1653-88
  • 28. 5. - Bosanski sandžak-beg Gazi Husrev-beg sa hercegovačkim sandžakom zauzeo tvrdi grad Knin (posada se predala), koji postaje sedište Krčkog i Ličkog sandžaka; pašće i opustjeli Skradin, kao i Drniš, Kijevo, Kistanje.
    • Klis je pod opsadom.
  • lipanj - Ban Karlović opsjeo Cetin, grad Frankapana Slunjskih, nakon što su ovi bez kraljeva naloga uzeli grad Klokoč od osramoćenog kninskog zapovjednika.
  • lipanj, polovicom - U Hrvatsku stigli vrhovni kapetan grof Nikola Salm i štajerski kapetan Dietrichstein, koje je poslao nadvojvoda Ferdinand - Salm pomaže u obrani Hrvatske (naročito gradova na Uni - Bihać, Krupa i dr.).
  • 18. 6. - Mostarski paša odustao od opsade Klisa zbog jakog otpora (Petar Monoković).
  • 19. 11. - Bernardin Frankopan drži govor Oratio pro Croatia na njemačkom državnom saboru u Nirnbergu.
  • U turskoj provali strada Kosinj u Lici (početak osvajanja ove oblasti).
  • 1521/22 - Petar Kružić je novi senjski kapetan.
  • Razmirice između bana Karlovića i jajačkog bana Keglevića (ovaj drugi je zamenjen nekim Gilethfijem koji brani i Banju Luku i Vrbaski Grad)[7].
  • Feliks Petančić objavio Segonov rukopis De itineribus in Turciam....
1523
1524
  • početkom godine - Ivan Tahy postavljen za hrvatskog bana uz Ivana Karlovića, većina ga ne priznaje.
  • 19. 1. - Mlečani odgovaraju negativno poslaniku bana Ivana Karlovića, koji im je nudio posjede, i šalju mu 5.000 dukata.
  • 20. 1. - Ferdinand Frankapan javlja da su Turci od 11. 11. osam puta dolazili pod Ozalj.
  • 5. 2. - Mustafa, vojvoda mostarskog paše Mehmet-bega (Mihaloglua?), došao pod Klis.
  • 18. 2. - Nadvojvoda Ferdinand javlja Ludvigu II da je odredio 200 lakih konjanika i 600 pješaka za obranu hrvatske granice[10].
  • ca. 10. 4. - Senjski kapetani i kliški kastelani Petar Kružić i Gregorije Orlovčić razbili Turke pod Klisom.
  • travanj, druga polovica - Turci pod Metlikom u Kranjskoj (odvedeno 4000 robova); u isto vrijeme su na udaru Udbina Ivana Karlovića; posjedi kneza Nikole Zrinskog i knezova Blagaja, kao i Frankopana (Modruš, Ozalj, Grobnik)[11].
  • 17. 5. - Kralj Ludvig II dozvoljava Hrvatima iz ugroženih krajeva (uglavnom oko Kupe, Korane, Une i Pomorja) da se presele na ugarska imanja peharnika Franje Baćana[11].
  • 25. 6. - Habsburški vrhovni kapetan Bernardo Ričan u Jastrebarskom, Turci se povlače prema Kupi.
  • 9. 7. - Kružić i Orlovčić dobili od kralja Breznicu koja je pripadala pokojnom Lovri Iločkom (na osnovu starog ugovora sa Iločkim, njegova imanja potražuje Ivan Zapolja).
  • kolovoz - Ivan Karlović se vjerojatno odrekao banskog položaja.
  • jesen - Novi turski upadi u Hrvatsku.
  • 22. 10. - Nikola Zrinski sklopio u Beču ugovor sa nadvojvodom Ferdinandom kojim mu ustupa na dvije godine gradove Novi i Dobra Njiva na Uni[12].
  • Bernardin Frankopan napustio razrušeni Modruš i preselio u dograđeni Ogulin[13].
  • Toma Niger imenovan trogirskim biskupom.
1525
  • 27. 2. - Turci Skradinjani uništili (Karlo)Bag, odvedeno roblje, među kojima braća Perušići, knez Ivan Posedarski i knez Gregorije Banić.
  • 12. 3. - Ferenc Batthyány je novi hrvatski ban (utjecaj samo u Slavoniji), uz njega je i Ivan Tahi kojeg plemstvo ne priznaje.
  • ožujak - travanj? - Turci se zaleću do Vinodola i Modruša, narod bježi na Krk ili Italiju[14]; u ovo vrijeme Petar Kružić odbio Turke od Senja.
  • 30. 8. - Sukob Krste Frankopana (koji traži stari obiteljski grad Senj) i ugarskog primasa Lasla Salkaja; Krsto ošamario nadbiskupa, zbog čega je bačen u tamnicu na neko vrijeme.
  • prosinac - Poslanici hrvatskog plemstva izjavljuju kralju da će se nagoditi sa Turcima ako ne dobiju pomoć; istovremeno i kod nadvojvode Ferdinanda koji im daje nešto novca[15].
  • Iloku potvrđen status grada; prvi spomen Kraljevice (Portus Reginus).
  • Kosinj opustio u ovo vrijeme.
  • Obitelj Keglević dobija grad Lobor.
  • Govor O poreklu i zgodama Slovena Vinka Pribojevića.
  • Petar Kopić napravio kartu Istre i Balkanskog poluotoka.
1526
  • siječanj, početkom - Pavle Bakić na ugarskom dvoru izveštava o turskim planovima za osvajanje Budima[16].
  • 25. 1. - Veliki sabor Hrvatske i Slavonije u Križevcima, otkazuju posluh kralju Ljudevitu, Krsto Frankapan predlaže da se priklone caru Karlu i nadvojvodi Ferdinandu[17].
  • ca. 14. 2. - Sud odredio da Ivan Zapolja nema prava na imovinu pokojnog Lovre Iločkog, već da ona pripada ugarskoj kruni - rascjep između Zapolje i palatina Verbecija.
  • 11. 3. - Stjepan Brodarić vrhovni državni kancelar Ugarske nakon nepopularnog Lasla Salkaja, takođe postavljen i za srijemskog biskupa.
  • 27. 3. - Nadvojvoda Ferdinand I odredio Nikolu Jurišića za vrhovnoga kapetana vojske protiv Turaka (o tome je obavestio kralja Ljudevita koji je na to pristao).
  • 1. 8. - Ugovorom u Speyeru Krsto Frankopan stupio u službu nadvojvode Ferdinanda.
  • 6. 8. - Kralj Ludvig II stigao na zborište u Tolnu (u međuvremenu Turcima pao Ilok).
  • 8. 8. - Osijek i Erdut se predali Mustafa-paši Jahjaogluu.
  • 14. 8. - Sulejman u Osijeku, gradi se most preko Drave kojim prelazi turska vojska (sam Sulejman zatim srušio most 23. 8.).
  • 29. 8. - Mohačka bitka, Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj Ljudevit II.
    • Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova[18].
  • 23. 9. - Slavonski sabor u Koprivnici, plemstvo bira Krstu Frankopana za vođu (on zatim zaposjeda županije između Drave i Dunava)[19].
  • 11. 11. - Ivan Zapolja krunisan za kralja u Stolnom Biogradu, kojeg je zaposeo Pavle Bakić[9] (Zapoljina stranka se poziva na zaključak iz 1505. kojim se strancima zabranjuje presto).
    • Krsto Frankopan tokom mjeseca prelazi na Zapoljinu stranu, ovaj ga postavlja za bana Hrvatske i Slavonije itd. (Ferdinandov ban je Franjo Baćan).
  • 16. 12. - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja (bez krunisanja jer je kruna u Zapoljinim rukama).
  • Dubrovačka Republika priznaje osmanskog sultana za vrhovnog gospodara (danak plaćaju već decenijama).
  • Početak seoba iz Bosne u Hrvatsku[20].
  • Biskup Franjo Jozefić izrekao interdikt Senju zbog njegovih kapetana[21].
  • De vita et gestis Christi Jakova Bunića.
1527
Ferdinand I, nadvojvoda austrijski od 1521, kralj češki, ugarski i hrvatski 1527-1564
  • 1. 1. - Cetinski sabor: plemstvo Kraljevine Hrvatske bira nadvojvodu Ferdinanda za kralja, nakon što su njegovi poslanici prihvatili obvezu da će braniti zemlju.
  • 6. 1. - Slavonski sabor u Dubravi kraj Vrbovca, na čelu sa Krstom Frankapanom, bira Ivana Zapolju za hrvatskog kralja.
  • veljača - Velika turska vojska u Lici, haraju do Istre i Kranjske[22]; turski konjanici i pred Obrovcem.
  • 26. 3. - Ferdinand potvrđuje primirje sa Zapoljom, dogovoreno poljskim posredovanjem (Zapolja potvrđuje 14. 4.).
  • 30. 3. - Murat-beg Šibenčanin, Husref-begov zapovednik, zauzeo Obrovac.
  • travanj - Turci osvajaju posljednje gradove u Krbavi (Udbina, Komić, Mrsinj...)[23].
  • 23. 5. - Slavonski sabor u Križevcima, neki pro-Ferdinandovi plemići prijetili Krsti Frankapanu.
  • srpanj - Ivan Karlović ponovo hrvatski ban (do 1531) uz Franju Baćana[24].
  • 31. 7. - Ferdinand ulazi u Ugarsku, nakon što je plemićima na čelu sa palatinom Stjepanom Batorijem položio zakletvu (rat Zapolji je objavljen polovicom srpnja).
  • kolovoz? - Krsto Frankapan ranjen u sukobu sa Ljudevitem Pekrijem.
  • rujan - Krsto Frankapan razorio kastele Ljudevita Pekrija, Ferdinandova vojska se okuplja na Dravi ali izbjegava bitku[25].
  • 27. 9. - Bitka kod Tarcala (ili Tokaja) - Ferdinand ubedljivo porazio Zapolju.
  • 27. 9. - Krsto I. Frankapan Brinjski smrtno ranjen pri opsadi Varaždinske tvrđave.
  • 3. 11. - Ferdinand I krunisan za ugarskog kralja u Stolnom Biogradu.
  • 25. 11. - Rok za Zapoljine pristalice da se poklone Ferdinandu (Ivan Tahi, zagrebački biskup Šimun od Erdeda u siječnju, Ivan Banić odbija).
  • Turska osvajanja: Gračac (župa Hotuča), Lapac sa župom, Karin, Obrovac, Benkovac; spaljen Novi Vinodolski.
  • Hrvatski sabor tražio od Ferdinanda da priključi Hrvatsku nasljednim austrijskim pokrajinama (nije se dogodilo).
  • Početak teškog perioda za Pulu - kuga i ratovi.
1528
1529
  • svibanj - Zagrebački bisup Šimun od Erdeda ovladao u ime Zapolje gotovo cijelom Slavonijom, utaborio se ispred Gradeca.
  • 4. 6. - Štajerska, Koruška i Kranjska odobravaju Ferdinandu sredstva za 1500 španjolskih vojnika, zbog turskih upada i prevage zapoljevaca u Slavoniji - polovica Španjolaca smještena u općinu Gradec[29].
  • 13. 7. - 8. 9. - Ferdinandove snage opsjedaju biskupski grad Zagreb, stradala i stolna crkva sv. Stjepana; biskup Šimun se ranije povukao od Gradeca, opsjeda Jelisavac[30].
  • 17. 7. - Sultan Sulejman kod Beograda, kod Vukovara 31. 7..
  • 31. 7. - Slavonski sabor Ferdinandovih pristaša u Gradecu.
  • 27. 9. - 15. 10. - Opsada Beča 1529.
  • studeni - Biskup Šimun Bakač Zapoljin hrvatski ban (do 1534), na povratku u Slavoniju ga presreo Ljudevit Pekri, Bakaču rasuta družina i teško ranjen[31].
  • 18. 11. - Nikola III. Zrinski dobio povelju od kralja Ferdinanda kojom je dobio pravo kovanja srebrnih ugarskih filira[32] (u Gvozdanskom).
  • Modruški biskup Šimun Kožičić Benja prenio sjedište u Rijeku iz Vinodola (Modruš pao prošle godine).
  • Petar Kružić se odrekao senjskog kapetanstva, posvjećuje se obrani Klisa.
  • Anton s Padove započeo rad u kapeli Sv. Roka u Draguću (do '37).


Bosna[uredi - уреди | uredi izvor]

1520
1521
  • Pored pohoda na Beograd, preduzimaju se i diverzione akcije prema Erdelju (Mehmed-beg Mihaloglu) i Jajcu (Petar Keglević ih pobedio lukavstvom).
  • 15. 9. - Smederevski namjesnik Gazi Husrev-beg odlazi u Bosnu (1521-25, 1526-34 i 1536-41), a bosanski Gazi Bali-beg Jahjapašić u Smederevo tj. Beograd.
  • studeni - prosinac - Turski zarobljenici u Keglevićevom gradu Bužimu se pobunili, pobili stražu i zavladali gradom - ban Karlović ih ubijedio da napuste grad uz siguran prolaz.
  • U Goraždu odštampan Psaltir s posledovanjem.
1522
1524
  • Franjevački letopis: „razoriše Turci bosanske manastire, Konjic, visočki, sutinski, kreševski i foinički ... i kad razoriše crkve povedoše ministra i š njim 12 fratarah”[34].
1525
1526
1527
1528


Srbija, Srbi[uredi - уреди | uredi izvor]

1520
1521
  • februar - Turci okupljaju vojsku oko Šapca[37].
  • svibanj - Ugarski sabor donosi zaključak da se pojačaju posade u Šapcu i Beogradu i da se smjene njihovi banovi (Hedervari i Terek) - ali ovi ne prihvaćaju vojsku u grad dok im se ne isplate dugovanja i još prepustili gradove zamjenicima; i šajkaši na Dunavu napustili službu zbog neisplaćenih plaća[38].
  • 18. 5. - Sulejman I krenuo iz Carigrada na pohod prema Beogradu[4].
    • Pored pohoda na Beograd, preduzimaju se i diverzione akcije prema Erdelju (Mehmed-beg Mihaloglu) i Jajcu (Petar Keglević ih pobedio lukavstvom).
  • 30. 6. - Piri-paša opseda Beograd sa šumadijske strane.
  • 7. 7. - Rumelijski beglerbeg Ahmed-paša zauzeo Šabac, nakon čega pravi most preko Save; pljačkaški odredi haraju Sremom i Slavonijom.
  • ca. 11. 7. - Despotica Jelena beži iz Srema braći Jakšićima, nakon što je taktički nudila pregovore Sulejmanu.
  • 12. 7. - Posle žestoke borbe Turci zauzeli Zemun[4]; vođu branitelja Marka Skoblića zgazio slon nakon što je odbio prihvatiti islam[39].
  • 15. 7. - Kralj Ludvig II krenuo na jug, ali sporo i ne dalje od Tolne.
  • 18. 7. - Završen most preko Save kod Šapca, dužine preko 1500 m, ali zbog visoke vode se prelazi brodovima sedam dana i noći[4].
  • 28. 7. - Bali-beg Jahjapašić zaposeo napušteni Slankamen[4].
  • 29-30. 7. - Sultan Sulejman u Kupiniku (grad razoren 9. 9.)[37]; ovih dana su se predali Kamenica, Vrdnik, Berkasovo, Mitrovica...
  • 30. 7. - Sulejmanova kolona stigla do Zemuna.
  • 1. 8. - Počinje bitka za Beograd (do kraja opsade 20 juriša od čega pet opštih)[4].
  • 29. 8.Pad Beograda: izmoreni branitelji predaju Beograd sultanu Sulejmanu, janičari i sultan sutradan ulaze u grad.
  • 15. 9. - Smederevski namjesnik Gazi Husrev-beg odlazi u Bosnu (1521-25, 1526-34 i 1536-41), a bosanski Gazi Bali-beg Jahjapašić u Smederevo tj. Beograd.
  • U Goraždu odštampan Psaltir s posledovanjem.
  • Posle pada Beograda, jurisdikcija nad pravoslavnim stanovništvom u Ugarskoj preneta na mitropolita u Jenopolju[40].
1522
1523
1524
  • Turci obnovili utvrđenje Fetislam kod Kladova.
  • Zabeležen pećki mitropolit Marko.
1525
  • april, krajem - Afrički brodovi plove ispred Boke ka gornjem Jadranu; Novljanin Mistan-rajs ovih godina gusari oko južne Italije[43].
  • listopad - Pál Tomori provalio preko Save i spalio "neki grad"[44].
  • 1. 12. - Sultan Sulejman I poziva podanike na oružje i da se u Beograd dovozi građa za mostove - sprema se pohod na Budim[16].
  • decembar - Šumadijski vlastelin Pavle Bakić prešao na mađarsku stranu, u dogovoru sa Tomorijem.
+ Turska četa spalila Titel[44].
1526
  • siječanj, početkom - Pavle Bakić na ugarskom dvoru izveštava o turskim planovima za osvajanje Budima[16].
  • 12. 1. - Pál Tomori, kaločki nadbiskup i branitelj južne Ugarske, došao u Budim da se odrekne titula jer njegove čete i posade 11 mjeseci nisu dobile plaću (vratio se u ožujku na molbu papinskog legata Burgija).
  • srpanj, početkom - Sultan Sulejman stigao u Beograd; veliki vezir Ibrahim-paša se utaborio nekoliko dana ranije kod Zemuna gdje su mu se pridružile bosanske (Kosrev-paša) i hercegovačke čete i Bali-beg beogradski.
  • 18. 7. - Ugarski kralj poklonio grad Šoljmoš Pavlu Bakiću.
  • 28. 7. - Turci zauzeli Petrovaradinsku tvrđavu (varoš zauzeta 15. 7.).
  • 29. 8. - Mohačka bitka, Turci na čelu sa Sulejmanom Veličanstvenim razbili mađarsku vojsku i državu, poginuo kralj Ljudevit II (kraj nada i za Srbiju).
  • septembar-oktobar - Sultan se iz Budima 25. 9. vraća nazad, 7. 10. je u Petrovaradinu, u međuvremenu opustošeni krajevi između Dunava i Tise.
    • Turci iz Ugarske i Slavonije odvode 200.000 robova[18].
  • jesen? - Bačkom zagospodario Jovan Nenad koji se proglasio za srpskog cara, sedište mu je u Subotici.
+ Despot Stevan Berislavić ima neke uspehe u Sremu.
  • 16. 12. - Ugarski sabor u Požunu/Bratislavi izabrao Ferdinanda za mađarskog kralja (bez krunisanja jer je kruna u Zapoljinim rukama).
  • Mlečani ukinuli javne gozbe u Kotoru povodom proslave sv. Trifuna[45].
1527
1528
1529
  • januar - Pavlu Bakiću, vrhovnom zapovedniku šajkaša, sused oteo posed Banhidu - kralj Ferdinand morao posredovati za povratak[9].
  • 22. 3. - Kralj Ferdinand izdao naredbu za zatvaranje despota Stevana Berislavića i njegove majke, jer je napustio Bač i Feleđhaz, koje su odmah zaposeli Turci[9] (Berislavić se ranije žalio ugarskoj komori da "mora sa svojima od gladi umrijeti"[49]).
  • 17. 6. - Pavle Bakić upozorava Ferdinanda da šajkaši odavno nisu primili platu - ovi zato prilaze Turcima (prišao im je i nekadašnji vojvoda Jovana Nenada Subota Vrlić)[9].
  • 17. 7. - Sultan Sulejman kod Beograda, kod Vukovara 31. 7..
  • 18. 8. - Ivan Zapolja se na Mohaču pridružio Sulejmanu; despot Berislavić u ovo vreme pobegao iz pritvora i pridružio se sultanu, koji mu je vratio slavonske posede[9].
  • 27. 9. - 15. 10. - Opsada Beča 1529.
  •  ? - Kralj Ferdinand daje Radoslavu Čelniku Mitrovicu ako je osvoji od Turaka (ali on još sarađuje s njima)[9].


Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. V. Klaić, str. 287
  2. 2,0 2,1 V. Klaić, str. 293
  3. V. Klaić, str. 317
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Ratna prošlost Beograda, Pad Beograda pod Tursku vlast (Gliša Elezović, Gavra Škrivanić), Beogradske novine 1954.
  5. V. Klaić, str. 292
  6. V. Klaić, str. 300
  7. 7,0 7,1 V. Klaić, str. 318
  8. V. Klaić, str. 323
  9. 9,00 9,01 9,02 9,03 9,04 9,05 9,06 9,07 9,08 9,09 9,10 9,11 Vladimir Ćorović, Srbi pod tuđom vlašću, rastko.rs
  10. V. Klaić, str. 326
  11. 11,0 11,1 V. Klaić, str. 328
  12. V. Klaić, str. 331
  13. V. Klaić, str. 330
  14. V. Klaić, str. 339
  15. V. Klaić, str. 346
  16. 16,0 16,1 16,2 V. Klaić, str. 349
  17. V. Klaić, str. 347
  18. 18,0 18,1 Jovan Hadži Vasiljević, Muslimani naše krvi u Južnoj Srbiji, rastko.rs
  19. V. Klaić, Svezak treći, dio prvi str. 59
  20. 20,0 20,1 Ćorović, Nove srpske seobe, rastko.rs
  21. V. Klaić, Svezak treći, dio prvi str. 38
  22. Klaić, 172
  23. V. Klaić, str. 73
  24. V. Klaić, str. 76
  25. V. Klaić. str. 78-79
  26. V. Klaić, str. 85
  27. 27,0 27,1 27,2 27,3 V. Klaić, str. 86
  28. V. Klaić, str. 87
  29. V. Klaić, 88
  30. V. Klaić, 88-89
  31. V. Klaić, 92
  32. V. Klaić, 156
  33. 33,0 33,1 Pavle Ivić i Mitar Pešikan, Srpsko štamparstvo, rastko.rs
  34. Vladimir Ćorović, Bosna i Hercegovina, Historiski pregled, rastko.rs
  35. V. Klaić, str. 82 (on pominje i Bočac i Jezero, ali oni su pali 1515-16?)
  36. Pećka eparhija, rastko.rs
  37. 37,0 37,1 37,2 37,3 Vladimir Ćorović, Srpska despotovina u Sremu, rastko.rs (pristup 16.1.2013.)
  38. V. Klaić, str. 296-7
  39. V. Klaić, str. 297
  40. Ljubivoje Cerović, Srbi u Rumuniji od ranog srednjeg veka do današnjeg vremena, rastko.rs (pristup 16.1.2013.)
  41. 41,0 41,1 Ćorović, Obnova pećke patrijaršije, rastko.rs
  42. Crna Gora od kraja XV veka do 1914. godine, rastko.rs
  43. Dr Goran Ž. Komar, Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, rastko.rs (pristup 25.01.2013.)
  44. 44,0 44,1 V. Klaić, str. 333
  45. Петар Д. Шеровић, Св. Трифун у Котору и Бокељска морнарица, rastko.rs
  46. V. Klaić, str. 82
  47. Dr Goran Ž. Komar, Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, rastko.rs
  48. Буна смедеревског епископа Павла, glassacera.wordpress.com (pristup 2013-02-03)
  49. V. Klaić, 87
Literatura