1500–1509

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek16. vijek17. vijek
Decenije: 1470-e 1480-e 1490-e1500-e1510-e 1520-e 1530-e
Godine: 1500 1501 1502 1503 1504 1505 1506 1507 1508 1509
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

1500-e su decenija koja je počela 1. januara 1500. i završila 31. decembra 1509.

Događaji i trendovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrvatska[uredi - уреди | uredi izvor]

1500
  • svibanj - Petar Gereb, gospodar Valpova u Slavoniji, novi je ugarski palatin.
  • 25. 10. - Slavonski sabor u Križevcima, pripreme za rat sa Turcima, koji u ratu sa Mlečanima u Dalmaciji (okolica Nina, Zadra, Trogira i Splita) često upadaju i na ugarsko-hrvatske posjede.
  • Poljički vojvoda Žarko Dražojević uzvraća na turske upade u Dalmaciju provalama u Bosnu i Hercegovinu.
1501
  • 18. 1. - Mlečani proglasili vitezom poljičkog vojvodu Žarka Dražojevića koji je u dva navrata upadao u tursku Bosnu odn. Hercegovinu.
  • siječanj - ožujak? - Vojvoda Dražojević i banovci iz Knina i Ostrovice upali treći put u Bosnu odn. Hercegovinu, ali ovaj put razbijeni i jedva umakli[1].
  • 3. 4. - Kralj Vladislav II. obaveštava slavonske staleže o potrebi ojačanja Jajca (primirje s Turcima isteklo 24. 2.).
  • ca. studeni - Hrvatski ban Ivaniš Korvin razbio tursku vojsku koja je opsjedala Jajce.
  • Marko Marulić napisao Juditu (objavljena 1521).
1502
1503
1504
  • 10. 1. - Ugarsko-hrvatski kralj Vladislav II. imao moždani udar (i još jedan u lipnju)[3].
  • 15. 2. - Kralj Vladislav II. i Mletačka Republika sklapaju novi ugovor: Mlečani daju 30.000 dukata godišnje za obranu Hrvatske (inače, tokom godine žale se na vojvodu Kozulića)[4].
  • 8. 5. - Završen Ugarski sabor, odbijene vanredne daće, Emerik Perenj je novi palatin.
  • rujan - Ban Ivaniš Korvin boravi u Kninu, zamalo zarobljen od četujućih Turaka, dobio groznicu[5].
  • 12. 10. - Umro hrvatski ban Ivaniš Korvin, ostaje udovica Beatrica Frankopan s dvoje male djece koja ubrzo umiru; novi banovi su Andrija Bot od Bajne (do 1507) i Franjo Balaš od Gjarmata (slavonski staleži ih dočekuju s nepovjerenjem).
1505
  • 17. 3. - Umro mali Krsto Korvin, čime se prekida loza ove porodice; ubrzo zatim njegova majka Beatrica Frankopan sklapa bračni savez sa Jadvigom Zapolja (Beatricina Elizabeta sa Jurjem Zapoljom).
  • 29. 5. - Mlečani se žale na vojvodu Kozulića i njegova sina i glave im ucjenjuju na 3000 libara.
  • lipanj - Ugarski sabor: Ivan Zapolja traži od kralja Vladislava II njegovu dvogodišnju kćerku Anu (čime bi postao nasljednik), ali kralj to odbija[6].
  • srpanj? - Turci odveli 8000 ljudi sa područja Frankopana[7].
  • 12. 10. - Zaključak Ugarskog sabora na polju Rakošu da se za ugarsko-hrvatskog kralja više ne biraju tuđinci (tj. Habsburzi).
  • novembar - Noćni ispad Turaka u šibenskom kraju, odvedeno 120 ljudi, kao i krupna i sitna stoka[7].
1506
  • siječanj - Kralj Vladislav II. imenuje Hrvata Marka Mišljenovića za bana, umjesto omraženog Franja Balaše (drugi ban je Andrija Bot).
  • 20. 3. - Poslanici ugarskog kralja Vladislava II. u Bečkom Novom Mjestu sklopili sporazum sa Maksimilijanom I: carev unuk Ferdinand uzet će kraljevu kćerku Anu, a careva unuka Marija poći će za još nerođenog Ljudevita II.
  • travanj/svibanj - Car Maksimilijan poslao vojsku u Mađarsku, u lipnju i sam na ratištu (Vladislav navjestio rat 7. 5. ali ugarski velikaši, protiv kojih Maksimilijan zapravo i ratuje, sporo se odazivaju).
  • 19. 7. - U Beču sklopljen mir između Maksimilijana i ugarske gospode.
1507
  • 24. 4. - Ugarski sabor odbija krunisati Vladislavljevog sina Ludviga, ograničava kraljevsku vlast (mora imati saglasnost državnog vijeća), Ivan Zapolja proglašen vrhovnim kapetanom kraljevstva - kralj nije potvrdio ove zaključke.
  • 12. 11. - U Konstancu potvrđen sporazum o bračnom savezu ugarskih Jagelonaca i Habsburga.
  • Silvestar Bedričić tiskao Naručnik plebanušev.
  • Dubrovčanin Nikša Ranjina počeo zapisivati u svoj "Zbornik".
1508
  • siječanj - Oduzeta hrvatska banovska čast Andriji Botu i Marku Mišljenoviću i dodeljena Jurju Kanižaju i Ivanu Ernuštu od Čakovca (ali vlast starih banova se još dvije godine priznaje u južnim krajevima).
  • 15. 1. - Pokušaj doturanja zaire iz mletačkog Splita u Sinj - vojvoda Žarko Dražojević poginuo u borbi sa turskom četom.
  • 26. 5. - Rijeka se predala Mlečanima, koji su uzeli i najveći dio austrijske Istre s Pazinom, a flota im je u Kvarneru; dva dana kasnije uzimaju Trsat a predaju se i mjesta između Rijeke i Raše.
  • 27. 5. - Ugarski sabor: kralj Vladislav II., prinuđen od staleža, izdao ispravu u sinovljevo ime da će poštivati slobode naroda i da neće poslije smrti predati sina nekom stranom vladaru (misli se na Maksimilijana).
  • 4. 6. - Krunisan dvogodišnji Ljudevit II Jagelović.
  • 6. 6. - Maksimilijan I poražen u Friulima, sklapa trogodišnje primirje sa Mlecima kojima ostaje Istra sa Rijekom i Trsatom.
  • 26. 7. - U Dubrovniku donesena odluka da trgovci iz Turske trebaju plaćati carinu za uvoz i izvoz isto kao i Dubrovčani - mnogi turski trgovci nakon ovoga nose robu na ušće Neretve[8].
  • "Korizmenjak" Silvestra Bedričića i Pera Jakovčića (završava se aktivnost senjske tiskare).
1509


Bosna[uredi - уреди | uredi izvor]

1501
1502
  • siječanj-veljača - Turci opet upadaju u Jajačku banovinu.
  • lipanj - Sin bosanskog Skender-paše opsjeda Jajce.
  • 3. 7. - Kraljevski kapetan Ivan Tarcaj porazio Turke kod Jajca.
  • leto - Despot Jovan Branković sa 10.000 ljudi porazio Turke kod Zvornika[10].
  • listopad - Erdeljski vojvoda Petar osvojio vidinsku oblast, temeški župan Josip Som s vranskim priorom Bartolom Berislavićem prodro u istočnu Bosnu[2].
  • studeni - Ban Ivaniš Korvin u jajačkoj banovini, hrvatski banovci iz Knina osvojili podgrađe Roga (kod Duvna), u povratku napali martolose koji su harali u župi Cetina[2].
1503
1505
1506
  • Mehmed-beg Isabegović (İsa Beyzade Mehmed Bey) hercegovački sandžakbeg (do 1509).
  • Hadum Sinan-paša Borovinić premešten iz hercegovačkog u smederevski sandžak (do 1512/13).
1507
  • Sarajevo se prvi put pominje pod tim imenom, u gradu je osnovana Firuz-begova medresa.
1509


Srbija, Crna Gora, Srbi[uredi - уреди | uredi izvor]

1500
1501
  • jul - Despot Jovan Branković provaljuje sa beogradskim banom u Srbiju, nakon čega mu Turci nude povratak Despotovine u zamenu za mir[12].
  • oktobar - Mađarska vojska pod temišvarskim županom upada u Srbiju, pali i pljačka u Pomoravlju, Turci pobeđeni dva puta kod Smedereva, zarobljen jedan paša[12].
  • decembar - Despot Jovan Branković provalio u Bosnu[13], ili zapadnu Srbiju[12].
1502
1503
1504
1506
1507
1508
1509


Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. V. Klaić, str. 215
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 V. Klaić, str. 320
  3. V. Klaić, str. 222
  4. V. Klaić, str. 236
  5. V. Klaić, str. 233
  6. V. Klaić, str. 224
  7. 7,0 7,1 B. Hrabak, Turske provale i osvajanja na području današnje severne Dalmacije do sredine XVI stoleća (cashe PDF fajla hrcak.srce.hr/file/76941)
  8. Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5
  9. V. Klaić, str. 239
  10. 10,0 10,1 10,2 10,3 10,4 V. Ćorović, Srpska despotovina u Sremu, rastko.rs
  11. 11,0 11,1 V. Ćorović, Pad Crne Gore, rastko.rs
  12. 12,0 12,1 12,2 12,3 Dr. Željko Fajfrić, Sveta loza Brankovića, rastko.rs
  13. V. Ćorović, Istorija srpskog naroda
  14. .Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, Dr Goran Ž. Komar, rastko.rs
  15. Mitropolit Amfilohije, III Deo Isihazam kao osvajanje unutarnjih prostora, napomena 182, rastko.rs
  16. Aleksej Jelačić, Русија и Балкан, rastko.rs