1480-e

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 14. vijek15. vijek16. vijek
Decenije: 1450-e 1460-e 1470-e1480-e1490-e 1500-e 1510-e
Godine: 1480 1481 1482 1483 1484 1485 1486 1487 1488 1489
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

1480-e su decenija koja je počela 1. januara 1480. i završila 31. decembra 1489.

Događaji i trendovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrvatska[uredi - уреди | uredi izvor]

1480
Mlečani zauzeli Krk, Ugri se učvrstili u Vinodolu
  • 8. 2. - Kapetan Blaž Mađar se prevezao sa 6000 ljudi na Krk koji drži Ivan VII. Frankopan pod mletačkim okriljem, te bombardira Omišalj koji će i zauzeti.
  • ca. 20. 2. - Blaž Mađar pred gradom Krkom.
  • 22. 2. - Ivan VII. na prevaru predao Krk pod mletačku zaštitu, koji nastavljaju borbu protiv ugarskog kapetana.
  • ožujak, druga polovica - Blaž Mađar napustio otok Krk (ostaje mletački do 1797, Ivan VII. ga pokušavao povratiti do smrti 1486); papa dao za pravo Mlečanima.
  • rujan/listopad - Kralj Matija Korvin boravi u Zagrebu, zatim ide prema Bosni.
  • 30. 11. - Sultan Mehmed II ipak priznao dubrovačke posede, nakon što je hercegovački Ajas-beg upadao u Konavle; danak od sledeće godine 12.500 dukata.
  • Matija Korvin zauzima Karlobag i priključuje ga Senjskoj kapetaniji.
1481
  • 30. 1. - 2. 3. - Veliki slavonski Sabor i opći kraljevski sud u Zagrebu (i kralj Matija je u gradu).
  • 13. 7. - Kralj Matija dozvolio Slavoncima da smiju po volji prodavati sol i izvan oblasti kraljevskih solnih komora.
  • 15. 7. - Ugarski sabor oslobodio "Rašane i ostale šizmatike" od plaćanja desetine katoličkoj crkvi.
  • 17. 12. - Pismo Bajazita II preti Dubrovniku prekidom mira ako i dalje budu pomagali Mađarima u Novom.
  • Prvi put spomenute Delnice i Tounj.
1482
1483
1484
  • 21. 4. - Ilija Crijević ovjenčan lovorovim vjencem od rimske Akademije za raspravu o Vergiliju, enciklopedijski rječnik i cikluse erotske poezije.
  • U Austriji se javljaju prvi kirasiri (regrutovani u Hrvatskoj?).
1485
  • 1. 6. - Beč se predao ugarskum kralju Matiji Korvinu posle četiri meseca opsade - često će boraviti u njemu do smrti 1490.
    • Rat se nastavlja, Matijine vojvode haraju po gornjoj Austriji, Štajerskoj, Koruškoj i Kranjskoj i Istri (ban Matijaš Gereb pokušava uzeti Trst i Rijeku).
  • 17. 6. - Mletačka općina Šibenika ucenila glave vlaškog katunara Kožulića i tri brata Visića jer haraju u njenom kotaru; u isto vrijeme Hrvati iz Klisa napadaju kotare mletačkih Splita i Trogira[3].
  • Stolnobiogradski prepošt Dominik je novi gubernator grada i varoši Senja, nakon Dubrovčanina Maroja Žunjevića.
  • 1485-87 - Blagajski knezovi u sukobu sa susjedima[4].
1486
  • Međusobna provaljivanja između mletačkih i hrvatskih kotara u Dalmaciji.
  • Čakavski glagoljaški Kolunićev zbornik.
1487
  • 27. 8. - Izaslanik Ankone Franjo Cynthius de Dionysiis dobio od kralja Matije grad Bakar - Ankona se odmetnula od papine vlasti zbog njegovog saveza sa Mlecima, Matija je pristao staviti pod svoju zaštitu[5].
  • Riječki carski kapetan Gašpar Rauber osvojio Trsat kojeg je držao Bernardin Frankapan.
  • Knjiga De situ Illyriae et civitate Sibenici Jurja Šižgorića - prvi kod nas poistovjećuje Ilire i južne Slavene.
1488
  • 10. 4. - Venecija šalje poslanika u Dalmaciju, kako bi sredila razmirice sa susjednim Hrvatima i Vlasima.
  • Kralj Matija poslao Jakova Sekelja na pobunjenog zagorskog kneza Jurja Vitovca - oteo mu niz gradova[4].
1489
  • Ladislav Egervari postaje hrvatski ban nakon Matijaša Gereba.
  • Obnovljen samostan u Lepoglavi.


Bosna[uredi - уреди | uredi izvor]

1480
  • kolovoz - Bosanski Daut-paša pustoši Kranjsku, Korušku i Štajersku.
  • novembar - Da bi nadoknadio štetu od Davud-pašine pljačke, ugarska vojska ide u Bosnu a laka konjica (Ladislav Egervari, Petar Dojčin, despot Vuk) prodrla do Sarajeva i poharala ga; u povratku se vodile teške borbe oko Lašve[6], Turci poraženi kod Travnika[7].
  • pribl. - Osnovan Zvornički sandžak.
1481
1482
  • januar, krajem - Herceg Novi se predao Ajas-begu, slobodan prolaz mađarskoj posadi - to je kraj države hercegâ (od Hercegovine, u mađarskim rukama, ostala utvrda Koš na ušću Neretve).
  • Jahja-beg, osnivač porodice Jahjapašića, postaje bosanski sandžakbeg (1482-83).
1489


Srbija, Crna Gora, Srbi[uredi - уреди | uredi izvor]

1480
1481
1482
  • januar, krajem - Herceg Novi se predao hercegovačkom Ajas-begu, slobodan prolaz mađarskoj posadi.
  • 4. 4. - Kralj Matija izdao povelju Vuku Grgureviću kojom mu daje kaštele Komogovinu i Gradušu, približno u ovo vreme i Kostajnicu, sledećeg meseca Vuk daje svojoj supruzi Barbari Sigismundovoj Frankapan Bijelu Stijenu i Totuševinu.
  • 9. 9. - Despot Vuk, Petar Doci i Pavle Kiniži kod Bečeja porazili Turke koji su upali u Banat; Kiniži zatim upada preko Dunava.
  • Prema iskazu kralja Matije, od 1478. do '82 u Ugarsku preseljeno "do 200.000 Srba"[12].
  • Sultan Bajazit II nudi mir Ugarskoj a Vuku Grgureviću obnovu despotovine[7].
1483
1484
1485
1486
1487
1488
1489


Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. JAMOMETIĆ, Andrija, Hrvatski biografski leksikon
  2. V. Klaić, str. 131
  3. V. Klaić, str. 144
  4. 4,0 4,1 V. Klaić, str. 146
  5. V. Klaić, str. 142
  6. V. Ćorović, Pad Hercegovine, rastko.rs
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 Ž. Fajfrić, Sveta loza Brankovića, rastko.rs
  8. Istorija Crne Gore, str. 321
  9. 9,0 9,1 Istorija Crne Gore, str. 323
  10. Istorija Crne Gore, str. 319
  11. Dimitrije Bogdanović, Pustošenja srpskih zemalja i prve seobe u XV i XVI veku, rastko.rs
  12. 12,0 12,1 V. Ćorović, Srpska despotovina u Sremu, rastko.rs
  13. Istorija Crne Gore, str. 329
  14. Boniface IV Paleologue, genealogy.links.org
  15. Istorija Crne Gore, str. 338
  16. Istorija Crne Gore, str. 334