1510-e

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek16. vijek17. vijek
Decenije: 1480-e 1490-e 1500-e1510-e1520-e 1530-e 1540-e
Godine: 1510 1511 1512 1513 1514 1515 1516 1517 1518 1519
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

1510-e su decenija koja je počela 1. januara 1510. i završila 31. decembra 1519.

Događaji i trendovi[uredi | uredi kod]

Hrvatska[uredi | uredi kod]

1510
1511
  • 22. 8. - Turci haraju okolinom Modruša (frankopanske zemlje) - navodno po poticaju krbavskog kneza Ivana Karlovića koji se pokorio Turcima[2].
  • 13. 9. - Umro hrvatski ban Andrija Bot od Bajne - s izborom novog se oteže pol godine (u ovo doba je poginuo i drugi ban Marko Mišljenović).
  • rujan, polovicom - Iz Carigrada se vratili ugarski poslanici, primirje sa Osmanlijama produženo za još pet godina (uključujući i Mletke, Poljsku i Vlašku).
  • listopad - Izaslanici Ivana Karlovića i Bernardina Frankopana se žale kralju Vladislavu II. da će se morati pokoriti sultanu preko bosanskog paše ako ne dobiju pomoć (Turci ne poštuju primirje jer se Hrvatska u njemu ne pominje[3]).
  • Despot Ivaniš Berislavić postavljen i za jajačkog bana, uzima Brod za sedište.
  • Turski upad u Istru; iz okolice Šibenika ljudi bježe na Zlarin.
1512
1513
  • siječanj - Turske čete haraju Hrvatskom, ugrožen Knin, zamalo zauzeli Sinj (pet branitelja).
    • Turci zauzeli Čačvinu (do 1718), Nutjak na Cetini, Vir (posljednje mjesto Hercegovine koje su Turci osvojili).
  • ca. svibanj - Umjesto oboljelog Emerika Perenja, novi hrvatski ban (tj. upravitelj banije) je vespremski biskup i vrhovni blagajnik Petar Berislavić (do 1521).
  • 15. 7. - Bula pape Lava X.: Toma Bakač proglašen legatom za sve sjeverne i istočne zemlje, sa punovlašću da pokrene križarski rat (u buli se pominje da je Sinj pao).
  • 16. 8. - Ban Petar Berislavić potukao Turke kod Dubice (ranijih mjeseci bosanski Turci napali kraj između Une i Kupe, naročito Blinju kod Petrinje).
    • Berislavić zatim imenovan i za vranskog priora i dubičkog župana.
  • 13. 12. - Krsto Frankopan u habsburškoj službi uzeo Mlečanima Marano u Furlaniji.
  • Papa Lav X. prvi put naziva Hrvatsku Antemurale Christianitatis.
  • Toma Bakač preuzeo i Senjsku biskupiju (pominje se i Šimun Kožičić).
1514
+ Turci pred Skradinom, odbijeni od Knina uz znatne gubitke.
  • 16. 4. (Uskrs) - Kardinal Toma Bakač proglasio u Budimu papinsku bulu kojom navješta križarski rat protiv Turaka.
    • Okupilo se mnogo seljaka, ali Bakač im poručio da više nisu potrebni, nakon Selimovog pisma da želi mir.
  • maj - Pobuna kuruca u Mađarskoj - ubijanje plemića i paljenje dvorova, vođa im je Đerđ Doža.
  • 5. 6. - Mlečani zarobili Krstu Frankopana (25. 3. ranjen u glavu) - u zarobljeništvu ostaje do 1519.
  • rujan - Turci provaljuju u oblasti krbavskog kneza Ivana Karlovića i susjedne mletačke kotare u Dalmaciji; Karlović i vojvoda Kozulić krenuli za njima u Bosnu, ali odbijeni.
  • prosinac - Turci osvojili kaštel kod Novigrada, zatim Karin Ivana Hranovića i grad Jurja Korlatovića (odveli stotine porobljenih), odbijeni od Perušića.
  • Mletačka mornarica ugušila Hvarski ustanak.
1515
1516
1517
  • 29. 9. - Ugarski sabor raspravlja o nestašici novca i ugroženosti Jajca i Hrvatske, ali u listopadu se razišao u neredu.
  • Bosanski paša napada tvrđavu Klis i Skradin.
  • Tutor Zagrebačke biskupija Toma Bakač dovršio utvrde oko Zagrebačke katedrale, uključujući Bakačevu kulu (porušeno 1906-07).
1518
  • svibanj, koncem - Ban Berislavić sa hrvatskim knezovima napada turski kaštel u blizini Skradina.
  • srpanj, početkom - Građani Skradina dogovorili davati harač Turcima.
  • 25. 7. - Zasebni sabor ugarskog nižeg plemstva u Tolni, predsjedava kraljevski personal Stjepan Verbeci - zaključci o odbrani Jajca i krajine.
  • srpanj-kolovoz - Turci zauzeli poslednji ugarski kaštel u okolini Jajca, svađa bana Berislavića sa primasom Tomom Bakačom i palatinom Emerikom Perenjom; na bana se žali i općina Gradec.
  • listopad - Sabor u Baču, izmirenje između velikaša i nižeg plemstva, uključujući bana Berislavića i ostale, određena pomoć za Jajce.
  • Šimun Bakač novi zagrebački biskup.
  • Molitvenik Krste i Apolonije Frankopan.
1519
  • ožujak - Krbavski knez Ivan Karlović dobija pomoć u Veneciji, njegov poslanik Stjepan Posedarski kod pape Lava X. (sačuvan njegov latinski govor).
  • ca. 24. 6. - Ivan Karlović poražen u boju sa Turcima.
  • 13/14. 10. - Krsto Frankapan pobjegao poslije pet godina iz mletačkog zarobljeništva (tj. iz francuskog Milana kamo je premješten u siječnju)[1] - opet je u habsburškoj službi.
  • 12. 12. - Toma Niger, izaslanik bana Berislavića, u Rimu izlaže nevolje Hrvata (imenovan skradinskim biskupom).



Bosna[uredi | uredi kod]

1510
1512
1513
1515
  • svibanj - Bosanski paša razbio bana Petra Berislavića kod Novigrada, nakon što je ovaj upadao u Bosnu.
  • lipanj - Turci opsedaju Jajce do kolovoza (u pomoć došao palatin Emerik Perenj).
  • Ban Berislavić uspeo doprijemiti hranu u Jajce, Turci zauzeli Bočac i Jezero.
1516
1517
1518
  • veljača/ožujak - Nakon što je ban Petar Berislavić upao u Bosnu, u boju pobedio bosanskog sandžakbega[6].
  • srpanj-kolovoz - Turci zauzeli poslednji ugarski kaštel u okolini Jajca.
  • ca. 11. 11. - Izgladnela ugarska posada Jajca zarobila turski karavan sa hranom iz Bočca.
1519


Srbija, Crna Gora, Srbi[uredi | uredi kod]

1510
  • 12. 3. - Mircea III Dracul nakratko postaje vladar Vlaške, nakon što je njegov otac Mihna Zli ubijen od Dmitra Jakšića, pristalice njegovih vlaških protivnika.
1511
1512
1513
1514
1515
1516
  • 18. 1. - Umro beogradski arhiepiskop Maksim i bivši despot Đorđe Branković, sahranjen u svojoj zadužbini Krušedolu - ovim se završavaju mnogi srpski letopisi i spiskovi stare gospode[4], mada se titula despota koristi još par decenija.
1517
  • Andronik Kantakuzin s braćom podigao crkvu sv. Jovana Preteče kod Leskovca[11].
1518
  • Vesti o napadu turskih četa na Beograd[12].
1519
  • 1519-38 - Božidar Vuković iz Podgorice štampa crkvene knjige i tekstove u Veneciji[13], prva knjiga je Služabnik.


Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 V. Klaić, str. 246
  2. V. Klaić, str. 247
  3. V. Klaić, str. 248
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 V. Ćorović, Srpska despotovina u Sremu, rastko.rs
  5. V. Ćorović, Književnost u Bosni i Hercegovini, rastko.rs
  6. V. Klaić, str. 283
  7. V. Klaić, str. 286
  8. 8,0 8,1 Klaić, str. 254
  9. L. Ćoralić, Staleški raskol - tragom građe o društvenim sukobima u Baru, str. 66, hrcak.srce.hr/file/26698
  10. Klaić, str. 261
  11. Gojko Subotić, Umetnost od pada srpskih država pod tursku vlast do Velike seobe (1459-1690), rastko.rs
  12. V. Klaić, str. 275
  13. Ćorović, Obnova pećke patrijaršije, rastko.rs