1530-e

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek16. vijek17. vijek
Decenije: 1500-e 1510-e 1520-e1530-e1540-e 1550-e 1560-e
Godine: 1530 1531 1532 1533 1534 1535 1536 1537 1538 1539
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

1530-e su decenija koja je počela 1. januara 1530. i završila 31. decembra 1539.

Događaji i trendovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrvatska[uredi - уреди | uredi izvor]

1530
  • veljača - Turci upadaju u Kočevje i u (južnu) Hrvatsku (Zapoljini Slavonci su u sporazumu sa Turcima).
  • srpanj, koncem - Pojačanje građanskog rata u Slavoniji.
  • 24. 8. - Vuk Frankapan Brinjski drži govor na Augsburškom rajhstagu, kojim poziva na pomoć Hrvatskoj.
  • 8. 10. - Primirje u Slavoniji između Ferdinandove i Zapoljine stranke.
  • jesen - Prva uskočka kolonija u Žumberku (tokom godine prva veća seoba iz Bosne u Hrvatsku, od 50 kuća)[1]; kolonizacija počinje i u Beloj krajini.
  • 7. 11. - Nikola Jurišić i Josip Lamberg u poslanstvu pred sultanom u Carigradu.
  • 1523-1530 - Priliv pravoslavnog stanovništva u Dalmaciju, podignute mnoge crkve[2].
  • Ferdinand I potvrdio gradski statut Rijeke.
1531
1532
  • 25. 4. - Začetak Vojne krajine: ugarsko-hrvatski kralj Ferdinand dao doseljenicima iz turskih krajeva da besplatno žive na zemljištu, koje će sami kultivisati, i odobrio im je da sami sebi biraju svoje starešine (na leto dobili i pravo nasleđivanja i oslobođenje od poreza na 20 godina)[1].
  • 4. 6. - Turska vojska na čelu sa Mlečaninom Nikolom Querinijem ušla u Klis, uz pomoć subverzije lažnog redovnika.
  • 19-20. 7. - Sulejmanova vojska prešla Dravu kod Osijeka[4], ide jugozapadnom Ugarskom prema Beču.
  • 5 - 30. 8. - Opsada Kisega (Kesega - Kőszeg, Güns) - Nikola Jurišić dugom odbranom osujetio Sulejmanov pohod na Beč.
  • 24. 8. - Hrvatski sabor u Kladuši, kralj Ferdinand poslao iz tamnice senjskog biskupa Franju Jožefića da obnovi red u Hrvatskoj.
  • lipanj - rujan? - Petar Kružić povratio Klis doplovivši iz Ankone, dok je Querini bio odsutan iz grada[5].
  • septembar - Sulejman prelazi Dravu kod Maribora, ide Slavonijom, razorena Rasinja (zarobljen Juraj Hus Rasinjanin), dva krila (sultanovo i velikog vezira Ibrahim-paše) haraju oblast[6].
  • De origine successibusque Slavorum ("O poreklu i zgodama Slovena") Vinka Pribojevića.
  • Svetački podigli utvrdu u Novskoj.
  • Bezvlašće u Hrvatskoj (1532-37): Stjepan Blagajski "zatire" plemiće Smrčkoviće i Siraviće, kmetovi iz Hrvatske bježe u Kranjsku i Štajersku[7].
1533
  • 22. 7. (ili 23. 6.?[8])- Carigradski ugovor (poslanici su bili Jerolim Zadranin i Kornelij Schepper): Ferdinand se odriče pretenzija na veći deo Ugarske, Ivan Zapolja legitimiran kao njen kralj pod Sulejmanovim sizerenstvom; Austrija plaća 30.000 guldena godišnje (u Hrvatskoj objavljeno u listopadu).
    • Međusobni upadi oko Klisa se nastavljaju (Kružićevi uskoci na tursko područje i obratno).
  • Petar Keglević imenovan od Ferdinanda za komesara Hrvatske i Slavonije.
  • Pobune kod Metlike i Žumberka protiv uskoka koji, zbog gladi, pljačkaju imanja[1].
1534
  • 30. 1. - Franjo Keglević, Petrov sin, dobio opatiju u Topuskom.
  • 27. 2. - Jeronim Zadranin predlaže kralju Ferdinandu da skine Petra Kružića s kliske kapetanije, jer njegovi uskoci ne miruju (uprkos primirju s Turcima)[5].
  • proleće - Pod kraljevim pritiskom, posednici grada Žumberka ustupili taj grad srpskim uskocima (350 kuća, naselja proširena i na područje Metlike, Kostanjevca, Frauenbruna i Pletarja)[1].
  • lipanj - Bosanski i hercegovački sandžak neuspješno opsjedaju Klis 28 dana.
  • 30. 11. - Sastanak hrvatskog nižeg plemstva u Ripaču, traže od kralja da imenuje bana.
  • 4. 12. - Ferdinandova povelja Ljudevitu Pekriju od Petrovine: obećaje mu da će ga imenovati za bana, kao i gradove Medvedgrad, Rakovec i Lukavec, koje treba otkupiti od udovice Nikole Zrinskog[9].
1535
1536
1537
1538
1539
  • siječanj - U Slavoniju stigle Ferdinandove španjolske plaćeničke čete, na čelu sa Ivanom Kaštelanovićem.
  • svibanj - Turski konjanici upadali u Slavoniju.
  • 8. 5. - Sabor u Dubravi - odredbe o izdržavanju Kaštelanovićeve i Jurišićeve vojske, unovačiće se "haramije", lako naoružani pješaci[21].
  • 24. 7. - Povelja kralja Ferdinanda Ivanu i Nikoli Zrinskom: potvrđena Jurišićeva obećanja - Susjedgrad, Zelin, Kostajnica i Petrovljan kao i Medvedgrad, Rakovec i Lukavec
  • 27. 10. - Zrinski ubili Ivana Kacijanera u Kostajnici (dogovarao se s Turcima protiv Ferdinanda, nameravao im predati grad) - sultan Sulejman I traži od Ferdinanda da kazni ubojice[22].
  • 7. 11. - Audijencija Ferdinandovog izaslanika Łaskog kod sultana - zamalo zatočen, produžio primirje za šest mjeseci od 1. siječnja, knezovi Zrinski izuzeti.
  • Tomo Nadaždi se odrekao banske časti, ostaje Petar Keglević.
  • Sukob knezova Zrinskih i biskupa Šimuna Erdeda, Zrinski i dr. napali biskupove posjede na jugu Kupe[23].


Bosna[uredi - уреди | uredi izvor]

1530
  • Benedikt Kuripečič je član Ferdinandovog poslanstva sultanu Sulejmanu.
    • Beleži da Bosna opušćuje zbog epidemija i iseljavanja, mada ima doseljavanja iz Srbije[1] i da se stanovništvo žali na nove namete koji su pokvarili ranije stanje[24].
    • Zabeleške o stanovništvu: istočno od Sarajeva preovlađuju Srbi, a da osim "pravih Turaka" u donjoj Bosni ima i "starosjedioca Bosanaca rimokršćanske vjere"[25]; između Banje Luke i Ključa spominje vlaške ovčare[26].
  • 1530-31 - Podignuta Begova džamija u Sarajevu.
  • 1530-1570 - Vlasi se doseljavaju u severozapadnu Bosnu iz istočne Hercegovine, zapadne Crne Gore i jugozapadne Srbije[27].
1531
1537
1538


Srbija, Crna Gora, Srbi[uredi - уреди | uredi izvor]

1530
1531
  • septembar - Četvorica patrijarha osuđuju postupak smederevskog episkopa Pavla, koji je prošle godine otcepio srpsku crkvu od Ohridske arhiepiskopije.
  • "Alpiski staleži" rešili da unajme jedan broj uskoka za čuvanje granice; iz Dalmacije oko Cetine u Sloveniju došlo oko 1000 doseljenika[1].
  • Pavle Bakić imenovan od ugarskog sabora za komandanta šajkaša od Požuna/Bratislave do Ostrogona[29].
1532
  • 13. 3. - Crkveni sabor u Ohridu - isključen iz crkve smederevski episkop Pavle, čelnik srpske opozicije Ohridskoj arhiepiskopiji, kao i svi episkopi i sveštenici koje je rukopoložio, ali on to ne priznaje i proglasiće se za patrijarha [30].
  • proleće - Turci pripremaju Herceg Novi za mogući napad Andrea Dorije (admiral svetog rimskog cara Karla V).
  • 13. 6. - Ferdinandovi poslanici pred Sulejmanom u Nišu (on stiže 21. 6. u Beograd).
  • 19. 9. - Kasim-beg poražen i ubijen u Donjoj Austriji (protiv Turaka se u ovoj oblasti bori i Pavle Bakić[2]
  • Kotorski biskup Trifun Bizanti se odrekao položaja.
1533
1534
1535
1536
1537
  • oktobar, početkom - Kacijanerova vojska se povlači od Osijeka, Pavle Bakić poginuo štiteći odstupnicu[15] - kraj srpske despotske titule[2].
  • Knez Đurađ Vraneš obnovio manastir Zastup na Limu[30], za nepuna tri mjeseca dovršen živopis i prepisano 12 mineja[33].
  • Prezviter Marko, sveštenik crkve sv. Save Osveštenog, "premnoge je pravoslavne" u Budvi obratio u katoličanstvo[34].
  • Kotor pogođen zemljotresom, a i Turci ga opsedaju.
  • Pisar iz Manastira Sv. Trojice kod Plevlja: Turci nasrću na hrišćane „kao lavi svirepi”; „...i velika nam nužda od njih beše. Što imasmo imanja, sve nam uzimahu, jedni nam dolazeći, a drugi othodeći, i sve što smo sticali, sve nam uzimahu”[35].
1538
1539


Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Vladimir Ćorović, Nove srpske seobe, rastko.rs (pristup 10. feb. 2013)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Ćorović, Srbi pod tuđom vlašću, rastko.rs (pristup 2013-02-07)
  3. Klaić, 156
  4. Klaić, 105
  5. 5,0 5,1 Klaić, 116
  6. Klaić, 107
  7. Klaić, 108
  8. Klaić, 109
  9. 9,0 9,1 Klaić, 111
  10. Klaić, 117
  11. Klaić, 113
  12. Klaić, 115, 117
  13. Klaić, 118
  14. Klaić, 120
  15. 15,0 15,1 15,2 Klaić, 121
  16. Klaić, 124-7
  17. Klaić, 122
  18. Klaić, 132
  19. Klaić, 134
  20. Klaić, 135
  21. Klaić, 136
  22. Klaić, 140
  23. Klaić, 148
  24. Ćorović, Turski zamah, rastko.rs (pristup 2013-02-07)
  25. Historija, str. 595-6
  26. Historija, str. 843
  27. Encyclopedia of the Ottoman Empire, p. 585
  28. Župa sv. Petra i Pavla - Tuzla (Povijest (pristup 24.7.2013.)
  29. Ljubivoje Cerović, Srbi u Slovačkoj, rastko.rs
  30. 30,0 30,1 Ćorović, Obnova pećke patrijaršije, rastko.rs
  31. Dr Goran Ž. Komar, Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, rastko.rs (pristup 13. feb. 2013)
  32. 32,0 32,1 Miroslav Pantić, XVI vek: Doba humanizma i renesanse, rastko.rs (pristup 20. feb. 2013)
  33. Historija, 577
  34. Mladen S. Crnogorčević, Crkve i manastiri u općini Budvanskoj, rastko.rs (pristup 1. mart 2013)
  35. Ćorović, Historiski pregled (BiH), rastko.rs
  36. Dr Goran Ž. Komar, Планинска села Драчевице под влашћу Венеције 1687-1797, rastko.rs (pristup 4. mart 2013)
Literatura
  • Vjekoslav Klaić, Svezak treći: dio prvi..... Prva knjiga: Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527-1608) (archive.org)
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959