1530-e
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Milenijum: | 2. milenijum |
Vjekovi: | 15. vijek – 16. vijek – 17. vijek |
Decenije: | 1500-e 1510-e 1520-e – 1530-e – 1540-e 1550-e 1560-e |
Godine: | 1530 1531 1532 1533 1534 1535 1536 1537 1538 1539 |
Kategorije: | Rođenja – Smrti – Arhitektura Nastanci – Prestanci |
1530-e su decenija koja je počela 1. januara 1530. i završila 31. decembra 1539.
Događaji i trendovi[uredi | uredi kod]
Hrvatska[uredi | uredi kod]
- veljača - Turci upadaju u Kočevje i u (južnu) Hrvatsku (Zapoljini Slavonci su u sporazumu sa Turcima).
- srpanj, koncem - Pojačanje građanskog rata u Slavoniji.
- 24. 8. - Vuk Frankapan Brinjski drži govor na Augsburškom rajhstagu, kojim poziva na pomoć Hrvatskoj.
- 8. 10. - Primirje u Slavoniji između Ferdinandove i Zapoljine stranke.
- jesen - Prva uskočka kolonija u Žumberku (tokom godine prva veća seoba iz Bosne u Hrvatsku, od 50 kuća)[1]; kolonizacija počinje i u Beloj krajini.
- 7. 11. - Nikola Jurišić i Josip Lamberg u poslanstvu pred sultanom u Carigradu.
- 1523-1530 - Priliv pravoslavnog stanovništva u Dalmaciju, podignute mnoge crkve[2].
- Ferdinand I potvrdio gradski statut Rijeke.
- 23. 1. - Mali rat u Ugarskoj: Ivan Zapolja pristao na primirje (tromjesečno, pa do 1. 5. 1532., uz privolu sultana Sulejmana).
- 13. 6. - Bosanski paša Gazi Husrev-beg došao pred Klis, za 15 dana u solinskom polju pravi kaštel za ometanje veze grada sa morem.
- kolovoz - Umro ban Ivan Karlović, privremeno postavljen kninski biskup Andrija Tuškanić (banski namjesnik, locumtenens banalis); Nikola III. Zrinski, kao Karlovićev šurjak, preuzima njegove gradove Medvedgrad, Lukavec i Rakovec[3].
- Moliški Hrvati izgradili crkvu u mjestu Palata i ostavili prvi natpis.
- Vuk Frankapan podigao dominikanski samostan u Bosiljevu.
- 25. 4. - Začetak Vojne krajine: ugarsko-hrvatski kralj Ferdinand dao doseljenicima iz turskih krajeva da besplatno žive na zemljištu, koje će sami kultivisati, i odobrio im je da sami sebi biraju svoje starešine (na leto dobili i pravo nasleđivanja i oslobođenje od poreza na 20 godina)[1].
- 4. 6. - Turska vojska na čelu sa Mlečaninom Nikolom Querinijem ušla u Klis, uz pomoć subverzije lažnog redovnika.
- 19-20. 7. - Sulejmanova vojska prešla Dravu kod Osijeka[4], ide jugozapadnom Ugarskom prema Beču.
- 5 - 30. 8. - Opsada Kisega (Kesega - Kőszeg, Güns) - Nikola Jurišić dugom odbranom osujetio Sulejmanov pohod na Beč.
- 24. 8. - Hrvatski sabor u Kladuši, kralj Ferdinand poslao iz tamnice senjskog biskupa Franju Jožefića da obnovi red u Hrvatskoj.
- lipanj - rujan? - Petar Kružić povratio Klis doplovivši iz Ankone, dok je Querini bio odsutan iz grada[5].
- septembar - Sulejman prelazi Dravu kod Maribora, ide Slavonijom, razorena Rasinja (zarobljen Juraj Hus Rasinjanin), dva krila (sultanovo i velikog vezira Ibrahim-paše) haraju oblast[6].
- De origine successibusque Slavorum ("O poreklu i zgodama Slovena") Vinka Pribojevića.
- Svetački podigli utvrdu u Novskoj.
- Bezvlašće u Hrvatskoj (1532-37): Stjepan Blagajski "zatire" plemiće Smrčkoviće i Siraviće, kmetovi iz Hrvatske bježe u Kranjsku i Štajersku[7].
- 22. 7. (ili 23. 6.?[8])- Carigradski ugovor (poslanici su bili Jerolim Zadranin i Kornelij Schepper): Ferdinand se odriče pretenzija na veći deo Ugarske, Ivan Zapolja legitimiran kao njen kralj pod Sulejmanovim sizerenstvom; Austrija plaća 30.000 guldena godišnje (u Hrvatskoj objavljeno u listopadu).
- Petar Keglević imenovan od Ferdinanda za komesara Hrvatske i Slavonije.
- Pobune kod Metlike i Žumberka protiv uskoka koji, zbog gladi, pljačkaju imanja[1].
- 30. 1. - Franjo Keglević, Petrov sin, dobio opatiju u Topuskom.
- 27. 2. - Jeronim Zadranin predlaže kralju Ferdinandu da skine Petra Kružića s kliske kapetanije, jer njegovi uskoci ne miruju (uprkos primirju s Turcima)[5].
- proleće - Pod kraljevim pritiskom, posednici grada Žumberka ustupili taj grad srpskim uskocima (350 kuća, naselja proširena i na područje Metlike, Kostanjevca, Frauenbruna i Pletarja)[1].
- lipanj - Bosanski i hercegovački sandžak neuspješno opsjedaju Klis 28 dana.
- 30. 11. - Sastanak hrvatskog nižeg plemstva u Ripaču, traže od kralja da imenuje bana.
- 4. 12. - Ferdinandova povelja Ljudevitu Pekriju od Petrovine: obećaje mu da će ga imenovati za bana, kao i gradove Medvedgrad, Rakovec i Lukavec, koje treba otkupiti od udovice Nikole Zrinskog[9].
- 9. 2. - Turci pokušali da osvoje Klis izdajom[10].
- 9. 9. - Hrvatski sabor u Topuskom, sastavljena predstavka za kralja Ferdinanda - između ostalog žale se na "mamljenje" kmetova u Kranjsku, Štajersku i Korušku.
- prvih mjeseci - Biskup Šimun od Erdeda napustio Ivana Zapolju i priklonio se Ferdinandu, ovaj mu daje Susedgrad, Zelin i Stubicu (pripadalo nedavno preminulom Stjepanu Deshazu)[9].
- Petar Keglević kapetan kraljevskih gradova Bihaća i Ripača na Uni (do 1537).
- srpanj/kolovoz - Bosanski paša Husref-beg i beogradski Mehmed-beg Jahjapašić napali požešku županiju; vojska branitelja se rasula zbog unutarnjeg sukoba[11].
- Turska osvajanja: Požega, Brod, Đakovo, Cerna, Cernik (kao i utvrde u Šagu, Gračanici i Podvrškom), Dobor Grad i Modriča, Gorjani, Kutjevo, Našice, Pleternica.
- Turski upadi se ponavljaju i najesen, mnogi kmetovi im prilaze.
- 15. 8. - Sabor u Križevcima, Ivan Alapić izabran za zemaljskog kapetana.
- rujan i kasnije - Opsada Klisa: Husref-beg bosanski i Piri-beg hercegovački podigli dva utvrđenja ispred Klisa[12].
- Petar Zoranić napisao prvi hrvatski roman "Planine", objavljen tek 1569.
- Pietro Paolo Vergerio, ml. preuzima modrušku biskupiju nakon Kožičićeve smrti.
- Samostan franjevaca glagoljaša u Vižinadi (do 1805).
- 10. 1. - Kralj Ferdinand dozvolio podizanje broda za prelaženje Mure između Legrada i Dubrave zbog velikog broja izbeglica iz Slavonije.
- ožujak - Opsada Klisa: u pomoć gradu stiže vojska od kralja Ferdinanda i pape Pavla III.
- 12. 3. - Murat-beg Tardić i Malkoč-beg rasuli kršćansku vojsku kod Solina, ubijen Petar Kružić, Kliška tvrđava se predaje[13].
- Osnovaće se Kliški sandžak, uskoci odlaze u Senj.
- Uz Klis pada i Solin.
- 15. 4. - Slavonski sabor u Križevcima: proglašen opći zemaljski mir do Božića, pripreme za rat.
- lipanj - Vojska iz svih Ferdinandovih zemalja se okuplja kod Koprivnice, vrhovni kapetan Ivan Kacijaner[14].
- 10. 9. - Kacijanerova vojska stigla do Virovitice, ponestaje hrane, mnogo vojnika strada od bolesti.
- rujan, krajem - Vojska pred Osijekom nema izgleda, jer ga je ojačao beogradski sandžak Mehmed-beg Jahjapašić (s bosanskim pojačanjima).
- listopad, početkom - Kacijanerova vojska se povlači od Osijeka, Pavle Bakić poginuo štiteći odstupnicu[15] - (kraj srpske despotske titule)[2].
- 9. 10. - Bitka kod Đakova (tj. Gorjana ili Valpova), Turci uništili ostatke Ferdinandove vojske; Kacijaner napustio položaj zbog čega je zatočen u prosincu (pobjegli i neki drugi komandanti)[15].
- 19. 10. - Nikola Jurišić imenovan zemaljskim kapetanom Kranjske i vrhovnim kapetanom vojske na hrvatskoj granici.
- 5. 11. - Slavonski sabor u Dubravi, radi izbora zastupnika za stanak Ferdinandovih nasljednih zemalja u Gracu (neuobičajeno učešće) - tamo su ispunili Ferdinandovu anketu o potrebama za odbranu kraljevstva[16].
- 9. 12. - Petar Keglević i Toma Nádasdy imenovani hrvatskim banovima (do 1542 odn. 1539) - zemlja nije imala bana od 1532.
- Gazi Husrev-beg uzeo Gradišku, nakon pada Požege se osniva Požeški sandžak.
- 6. 1. - Sabor Hrvatske i Slavonije u Križevcima, ustoličeni novi banovi Tomo Nadaždi i Petar Keglević, doneseni zaključci o obrani zemlje i pomoći kralju za rat.
- 31. 1. - Ivan Kacijaner bježi iz zatvora u Beču, odlazi u Susjedgrad gdje radi protiv kralja Ferdinanda[17].
- 24. 2. - Mir u Velikom Varadinu između Ferdinanda i Zapolje - tajni deo ugovora priznaje Zapolji ono što drži a naslednik će mu biti Ferdinand[18] - okončan Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj (1527-1538).
- 20. 4. - Mletačko-osmanski rat 1537. - 1540.: Gazi Husrev-beg uzeo Mlečanima Nadin i Vranu[19].
- 24. 4. - Turci osvajaju Dubicu.
- svibanj, druga polovica - Sabor u Zagrebu povodom pada Dubice, neki traže da se Turcima plaća danak.
- Turci zauzeli Neorić.
- Nekoliko stotina kuća iz Srba i obrovačkih Čiča, sa 40.000 komada stoke prešlo sa turske na austrijsku teritoriju, 1540. smešteni na ogulinska dobra Stjepana Frankopana[1].
- siječanj - U Slavoniju stigle Ferdinandove španjolske plaćeničke čete, na čelu sa Ivanom Kaštelanovićem.
- svibanj - Turski konjanici upadali u Slavoniju.
- 8. 5. - Sabor u Dubravi - odredbe o izdržavanju Kaštelanovićeve i Jurišićeve vojske, unovačiće se "haramije", lako naoružani pješaci[21].
- 24. 7. - Povelja kralja Ferdinanda Ivanu i Nikoli Zrinskom: potvrđena Jurišićeva obećanja - Susjedgrad, Zelin, Kostajnica i Petrovljan kao i Medvedgrad, Rakovec i Lukavec
- 27. 10. - Zrinski ubili Ivana Kacijanera u Kostajnici (dogovarao se s Turcima protiv Ferdinanda, nameravao im predati grad) - sultan Sulejman I traži od Ferdinanda da kazni ubojice[22].
- 7. 11. - Audijencija Ferdinandovog izaslanika Łaskog kod sultana - zamalo zatočen, produžio primirje za šest mjeseci od 1. siječnja, knezovi Zrinski izuzeti.
- Tomo Nadaždi se odrekao banske časti, ostaje Petar Keglević.
- Sukob knezova Zrinskih i biskupa Šimuna Erdeda, Zrinski i dr. napali biskupove posjede na jugu Kupe[23].
Bosna[uredi | uredi kod]
- Benedikt Kuripečič je član Ferdinandovog poslanstva sultanu Sulejmanu.
- Beleži da Bosna opušćuje zbog epidemija i iseljavanja, mada ima doseljavanja iz Srbije[1] i da se stanovništvo žali na nove namete koji su pokvarili ranije stanje[24].
- Zabeleške o stanovništvu: istočno od Sarajeva preovlađuju Srbi, a da osim "pravih Turaka" u donjoj Bosni ima i "starosjedioca Bosanaca rimokršćanske vjere"[25]; između Banje Luke i Ključa spominje vlaške ovčare[26].
- 1530-31 - Podignuta Begova džamija u Sarajevu.
- 1530-1570 - Vlasi se doseljavaju u severozapadnu Bosnu iz istočne Hercegovine, zapadne Crne Gore i jugozapadne Srbije[27].
- pribl. - Gazi Husrev-beg osnovao dervišku školu (hanikah), koja se smatra začetkom Univerziteta u Sarajevu.
- Prvi pomen Kiseljaka, u putopisu Benedikta Kuripečiča.
- Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu (napisana vakufnama za njegovu medresu).
Srbija, Crna Gora, Srbi[uredi | uredi kod]
- Mali rat u Ugarskoj: austrijske snage zauzele Estergom, neuspešno opsedaju Zapoljin Budim (Pavle Bakić i Radoslav Čelnik su s Ferdinandom, a Petar Ovčarević sa Zapoljom i Turcima[2]).
- Smederevski episkop Pavle objavio otcepljenje srpske crkve od (grčke) Ohridske arhiepiskopije.
- septembar - Četvorica patrijarha osuđuju postupak smederevskog episkopa Pavla, koji je prošle godine otcepio srpsku crkvu od Ohridske arhiepiskopije.
- "Alpiski staleži" rešili da unajme jedan broj uskoka za čuvanje granice; iz Dalmacije oko Cetine u Sloveniju došlo oko 1000 doseljenika[1].
- Pavle Bakić imenovan od ugarskog sabora za komandanta šajkaša od Požuna/Bratislave do Ostrogona[29].
- 13. 3. - Crkveni sabor u Ohridu - isključen iz crkve smederevski episkop Pavle, čelnik srpske opozicije Ohridskoj arhiepiskopiji, kao i svi episkopi i sveštenici koje je rukopoložio, ali on to ne priznaje i proglasiće se za patrijarha [30].
- proleće - Turci pripremaju Herceg Novi za mogući napad Andrea Dorije (admiral svetog rimskog cara Karla V).
- 13. 6. - Ferdinandovi poslanici pred Sulejmanom u Nišu (on stiže 21. 6. u Beograd).
- 19. 9. - Kasim-beg poražen i ubijen u Donjoj Austriji (protiv Turaka se u ovoj oblasti bori i Pavle Bakić[2]
- Kotorski biskup Trifun Bizanti se odrekao položaja.
- Vojvoda Radoje Hrabren Miloradović podigao crkvu Sv. Nikole u Trijebnju.
- 20. 9. - Tokom austrijske ofanzive u Slavoniji (Katzianerova vojna) Pavle Bakić dobio titulu srpskog despota.
- Despot Stefan Berislavić ubijen u sukobu sa bos. pašom Husrev-begom[2].
- 1536/37 - Sukob Valentina Tereka i Pavla Bakića, Terek između ostalog uzeo grad Lak[2].
- Božidar Vuković nastavlja štampanje u Veneciji ("Zbornik" i "Molitvenik")[32].
- Nakratko radi štamparija u Rujnu pod Zlatiborom.
- oktobar, početkom - Kacijanerova vojska se povlači od Osijeka, Pavle Bakić poginuo štiteći odstupnicu[15] - kraj srpske despotske titule[2].
- Knez Đurađ Vraneš obnovio manastir Zastup na Limu[30], za nepuna tri mjeseca dovršen živopis i prepisano 12 mineja[33].
- Prezviter Marko, sveštenik crkve sv. Save Osveštenog, "premnoge je pravoslavne" u Budvi obratio u katoličanstvo[34].
- Kotor pogođen zemljotresom, a i Turci ga opsedaju.
- Pisar iz Manastira Sv. Trojice kod Plevlja: Turci nasrću na hrišćane „kao lavi svirepi”; „...i velika nam nužda od njih beše. Što imasmo imanja, sve nam uzimahu, jedni nam dolazeći, a drugi othodeći, i sve što smo sticali, sve nam uzimahu”[35].
- 19. 1. - Božidar Vuković u Veneciji odštampao Praznični minej.
- 27. 10. - Sveta liga (Vincenzo Cappello i Ferrante I Gonzaga[36]) zauzeli Herceg Novi od Turaka (drže ga Španjolci, samo do 1539.).
- 8. 8. - Opsada Herceg Novog (Castelnuova): Turci pod Barbarosom povratili Herceg Novi od Španjolaca.
- U Gračanici, u vreme mitropolita Nikanora, radi štamparija (odštampan Oktoih).
- Sagrađen srpski manastir Bezdin kod Arada.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Vladimir Ćorović, Nove srpske seobe, rastko.rs (pristup 10. feb. 2013)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Ćorović, Srbi pod tuđom vlašću, rastko.rs (pristup 2013-02-07)
- ↑ Klaić, 156
- ↑ Klaić, 105
- ↑ 5,0 5,1 Klaić, 116
- ↑ Klaić, 107
- ↑ Klaić, 108
- ↑ Klaić, 109
- ↑ 9,0 9,1 Klaić, 111
- ↑ Klaić, 117
- ↑ Klaić, 113
- ↑ Klaić, 115, 117
- ↑ Klaić, 118
- ↑ Klaić, 120
- ↑ 15,0 15,1 15,2 Klaić, 121
- ↑ Klaić, 124-7
- ↑ Klaić, 122
- ↑ Klaić, 132
- ↑ Klaić, 134
- ↑ Klaić, 135
- ↑ Klaić, 136
- ↑ Klaić, 140
- ↑ Klaić, 148
- ↑ Ćorović, Turski zamah, rastko.rs (pristup 2013-02-07)
- ↑ Historija, str. 595-6
- ↑ Historija, str. 843
- ↑ Encyclopedia of the Ottoman Empire, p. 585
- ↑ Župa sv. Petra i Pavla - Tuzla (Povijest Arhivirano 2012-07-12 na Wayback Machine-u (pristup 24.7.2013.)
- ↑ Ljubivoje Cerović, Srbi u Slovačkoj, rastko.rs
- ↑ 30,0 30,1 Ćorović, Obnova pećke patrijaršije, rastko.rs
- ↑ Dr Goran Ž. Komar, Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, rastko.rs (pristup 13. feb. 2013)
- ↑ 32,0 32,1 Miroslav Pantić, XVI vek: Doba humanizma i renesanse, rastko.rs (pristup 20. feb. 2013)
- ↑ Historija, 577
- ↑ Mladen S. Crnogorčević, Crkve i manastiri u općini Budvanskoj, rastko.rs (pristup 1. mart 2013)
- ↑ Ćorović, Historiski pregled (BiH), rastko.rs
- ↑ Dr Goran Ž. Komar, Планинска села Драчевице под влашћу Венеције 1687-1797, rastko.rs (pristup 4. mart 2013)
- Literatura
- Vjekoslav Klaić, Svezak treći: dio prvi..... Prva knjiga: Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527-1608) (archive.org)
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959