1530-e

Milenijum:	2. milenijum
Vjekovi:	15. vijek – 16. vijek – 17. vijek
Decenije:	1500-e 1510-e 1520-e – 1530-e – 1540-e 1550-e 1560-e
Godine:	1530 1531 1532 1533 1534 1535 1536 1537 1538 1539
Kategorije:	Rođenja – Smrti – Arhitektura Nastanci – Prestanci

1530-e su decenija koja je počela 1. januara 1530. i završila 31. decembra 1539.

Hrvatska

1530

• veljača - Turci upadaju u Kočevje i u (južnu) Hrvatsku (Zapoljini Slavonci su u sporazumu sa Turcima).
• srpanj, koncem - Pojačanje građanskog rata u Slavoniji.
• 24. 8. - Vuk Frankapan Brinjski drži govor na Augsburškom rajhstagu, kojim poziva na pomoć Hrvatskoj.
• 8. 10. - Primirje u Slavoniji između Ferdinandove i Zapoljine stranke.
• jesen - Prva uskočka kolonija u Žumberku (tokom godine prva veća seoba iz Bosne u Hrvatsku, od 50 kuća); kolonizacija počinje i u Beloj krajini.
• 7. 11. - Nikola Jurišić i Josip Lamberg u poslanstvu pred sultanom u Carigradu.
• 1523-1530 - Priliv pravoslavnog stanovništva u Dalmaciju, podignute mnoge crkve.
• Ferdinand I potvrdio gradski statut Rijeke.

1531

• 23. 1. - Mali rat u Ugarskoj: Ivan Zapolja pristao na primirje (tromjesečno, pa do 1. 5. 1532., uz privolu sultana Sulejmana).
• 13. 6. - Bosanski paša Gazi Husrev-beg došao pred Klis, za 15 dana u solinskom polju pravi kaštel za ometanje veze grada sa morem.
• kolovoz - Umro ban Ivan Karlović, privremeno postavljen kninski biskup Andrija Tuškanić (banski namjesnik, locumtenens banalis); Nikola III. Zrinski, kao Karlovićev šurjak, preuzima njegove gradove Medvedgrad, Lukavec i Rakovec.
• Moliški Hrvati izgradili crkvu u mjestu Palata i ostavili prvi natpis.
• Vuk Frankapan podigao dominikanski samostan u Bosiljevu.

1532

• 25. 4. - Začetak Vojne krajine: ugarsko-hrvatski kralj Ferdinand dao doseljenicima iz turskih krajeva da besplatno žive na zemljištu, koje će sami kultivisati, i odobrio im je da sami sebi biraju svoje starešine (na leto dobili i pravo nasleđivanja i oslobođenje od poreza na 20 godina).
• 4. 6. - Turska vojska na čelu sa Mlečaninom Nikolom Querinijem ušla u Klis, uz pomoć subverzije lažnog redovnika.
• 19-20. 7. - Sulejmanova vojska prešla Dravu kod Osijeka, ide jugozapadnom Ugarskom prema Beču.
• 5 - 30. 8. - Opsada Kisega (Kesega - Kőszeg, Güns) - Nikola Jurišić dugom odbranom osujetio Sulejmanov pohod na Beč.
• 24. 8. - Hrvatski sabor u Kladuši, kralj Ferdinand poslao iz tamnice senjskog biskupa Franju Jožefića da obnovi red u Hrvatskoj.
• lipanj - rujan? - Petar Kružić povratio Klis doplovivši iz Ankone, dok je Querini bio odsutan iz grada.
• septembar - Sulejman prelazi Dravu kod Maribora, ide Slavonijom, razorena Rasinja (zarobljen Juraj Hus Rasinjanin), dva krila (sultanovo i velikog vezira Ibrahim-paše) haraju oblast.
• De origine successibusque Slavorum ("O poreklu i zgodama Slovena") Vinka Pribojevića.
• Svetački podigli utvrdu u Novskoj.
• Bezvlašće u Hrvatskoj (1532-37): Stjepan Blagajski "zatire" plemiće Smrčkoviće i Siraviće, kmetovi iz Hrvatske bježe u Kranjsku i Štajersku.

1533

• 22. 7. (ili 23. 6.?)- Carigradski ugovor (poslanici su bili Jerolim Zadranin i Kornelij Schepper): Ferdinand se odriče pretenzija na veći deo Ugarske, Ivan Zapolja legitimiran kao njen kralj pod Sulejmanovim sizerenstvom; Austrija plaća 30.000 guldena godišnje (u Hrvatskoj objavljeno u listopadu).
  • Međusobni upadi oko Klisa se nastavljaju (Kružićevi uskoci na tursko područje i obratno).
• Petar Keglević imenovan od Ferdinanda za komesara Hrvatske i Slavonije.
• Pobune kod Metlike i Žumberka protiv uskoka koji, zbog gladi, pljačkaju imanja.

1534

• 30. 1. - Franjo Keglević, Petrov sin, dobio opatiju u Topuskom.
• 27. 2. - Jeronim Zadranin predlaže kralju Ferdinandu da skine Petra Kružića s kliske kapetanije, jer njegovi uskoci ne miruju (uprkos primirju s Turcima).
• proleće - Pod kraljevim pritiskom, posednici grada Žumberka ustupili taj grad srpskim uskocima (350 kuća, naselja proširena i na područje Metlike, Kostanjevca, Frauenbruna i Pletarja).
• lipanj - Bosanski i hercegovački sandžak neuspješno opsjedaju Klis 28 dana.
• 30. 11. - Sastanak hrvatskog nižeg plemstva u Ripaču, traže od kralja da imenuje bana.
• 4. 12. - Ferdinandova povelja Ljudevitu Pekriju od Petrovine: obećaje mu da će ga imenovati za bana, kao i gradove Medvedgrad, Rakovec i Lukavec, koje treba otkupiti od udovice Nikole Zrinskog.

1535

• 9. 2. - Turci pokušali da osvoje Klis izdajom.
• 9. 9. - Hrvatski sabor u Topuskom, sastavljena predstavka za kralja Ferdinanda - između ostalog žale se na "mamljenje" kmetova u Kranjsku, Štajersku i Korušku.
• prvih mjeseci - Biskup Šimun od Erdeda napustio Ivana Zapolju i priklonio se Ferdinandu, ovaj mu daje Susedgrad, Zelin i Stubicu (pripadalo nedavno preminulom Stjepanu Deshazu).
• Petar Keglević kapetan kraljevskih gradova Bihaća i Ripača na Uni (do 1537).

1536

• srpanj/kolovoz - Bosanski paša Husref-beg i beogradski Mehmed-beg Jahjapašić napali požešku županiju; vojska branitelja se rasula zbog unutarnjeg sukoba.
  • Turska osvajanja: Požega, Brod, Đakovo, Cerna, Cernik (kao i utvrde u Šagu, Gračanici i Podvrškom), Dobor Grad i Modriča, Gorjani, Kutjevo, Našice, Pleternica.
  • Turski upadi se ponavljaju i najesen, mnogi kmetovi im prilaze.
• 15. 8. - Sabor u Križevcima, Ivan Alapić izabran za zemaljskog kapetana.
• rujan i kasnije - Opsada Klisa: Husref-beg bosanski i Piri-beg hercegovački podigli dva utvrđenja ispred Klisa.
• Petar Zoranić napisao prvi hrvatski roman "Planine", objavljen tek 1569.
• Pietro Paolo Vergerio, ml. preuzima modrušku biskupiju nakon Kožičićeve smrti.
• Samostan franjevaca glagoljaša u Vižinadi (do 1805).

1537

Kliška tvrđava

• 10. 1. - Kralj Ferdinand dozvolio podizanje broda za prelaženje Mure između Legrada i Dubrave zbog velikog broja izbeglica iz Slavonije.
• ožujak - Opsada Klisa: u pomoć gradu stiže vojska od kralja Ferdinanda i pape Pavla III.
• 12. 3. - Murat-beg Tardić i Malkoč-beg rasuli kršćansku vojsku kod Solina, ubijen Petar Kružić, Kliška tvrđava se predaje.
  • Osnovaće se Kliški sandžak, uskoci odlaze u Senj.
  • Uz Klis pada i Solin.
• 15. 4. - Slavonski sabor u Križevcima: proglašen opći zemaljski mir do Božića, pripreme za rat.
• lipanj - Vojska iz svih Ferdinandovih zemalja se okuplja kod Koprivnice, vrhovni kapetan Ivan Kacijaner.
• 10. 9. - Kacijanerova vojska stigla do Virovitice, ponestaje hrane, mnogo vojnika strada od bolesti.
• rujan, krajem - Vojska pred Osijekom nema izgleda, jer ga je ojačao beogradski sandžak Mehmed-beg Jahjapašić (s bosanskim pojačanjima).
• listopad, početkom - Kacijanerova vojska se povlači od Osijeka, Pavle Bakić poginuo štiteći odstupnicu - (kraj srpske despotske titule).
• 9. 10. - Bitka kod Đakova (tj. Gorjana ili Valpova), Turci uništili ostatke Ferdinandove vojske; Kacijaner napustio položaj zbog čega je zatočen u prosincu (pobjegli i neki drugi komandanti).
• 19. 10. - Nikola Jurišić imenovan zemaljskim kapetanom Kranjske i vrhovnim kapetanom vojske na hrvatskoj granici.
• 5. 11. - Slavonski sabor u Dubravi, radi izbora zastupnika za stanak Ferdinandovih nasljednih zemalja u Gracu (neuobičajeno učešće) - tamo su ispunili Ferdinandovu anketu o potrebama za odbranu kraljevstva.
• 9. 12. - Petar Keglević i Toma Nádasdy imenovani hrvatskim banovima (do 1542 odn. 1539) - zemlja nije imala bana od 1532.
• Gazi Husrev-beg uzeo Gradišku, nakon pada Požege se osniva Požeški sandžak.

1538

• 6. 1. - Sabor Hrvatske i Slavonije u Križevcima, ustoličeni novi banovi Tomo Nadaždi i Petar Keglević, doneseni zaključci o obrani zemlje i pomoći kralju za rat.
• 31. 1. - Ivan Kacijaner bježi iz zatvora u Beču, odlazi u Susjedgrad gdje radi protiv kralja Ferdinanda.
• 24. 2. - Mir u Velikom Varadinu između Ferdinanda i Zapolje - tajni deo ugovora priznaje Zapolji ono što drži a naslednik će mu biti Ferdinand - okončan Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj (1527-1538).
• 20. 4. - Mletačko-osmanski rat 1537. - 1540.: Gazi Husrev-beg uzeo Mlečanima Nadin i Vranu.
• 24. 4. - Turci osvajaju Dubicu.
  • Zatim: posade Novske i Jasenovca zapalile svoje gradove; Nadaždi i Marko Tomasović porazili Turke u Jasenovcu.
• svibanj, druga polovica - Sabor u Zagrebu povodom pada Dubice, neki traže da se Turcima plaća danak.
• Turci zauzeli Neorić.
• Nekoliko stotina kuća iz Srba i obrovačkih Čiča, sa 40.000 komada stoke prešlo sa turske na austrijsku teritoriju, 1540. smešteni na ogulinska dobra Stjepana Frankopana.

1539

• siječanj - U Slavoniju stigle Ferdinandove španjolske plaćeničke čete, na čelu sa Ivanom Kaštelanovićem.
• svibanj - Turski konjanici upadali u Slavoniju.
• 8. 5. - Sabor u Dubravi - odredbe o izdržavanju Kaštelanovićeve i Jurišićeve vojske, unovačiće se "haramije", lako naoružani pješaci.
• 24. 7. - Povelja kralja Ferdinanda Ivanu i Nikoli Zrinskom: potvrđena Jurišićeva obećanja - Susjedgrad, Zelin, Kostajnica i Petrovljan kao i Medvedgrad, Rakovec i Lukavec
• 27. 10. - Zrinski ubili Ivana Kacijanera u Kostajnici (dogovarao se s Turcima protiv Ferdinanda, nameravao im predati grad) - sultan Sulejman I traži od Ferdinanda da kazni ubojice.
• 7. 11. - Audijencija Ferdinandovog izaslanika Łaskog kod sultana - zamalo zatočen, produžio primirje za šest mjeseci od 1. siječnja, knezovi Zrinski izuzeti.
• Tomo Nadaždi se odrekao banske časti, ostaje Petar Keglević.
• Sukob knezova Zrinskih i biskupa Šimuna Erdeda, Zrinski i dr. napali biskupove posjede na jugu Kupe.

Bosna

1530

Begova džamija

• Benedikt Kuripečič je član Ferdinandovog poslanstva sultanu Sulejmanu.
  • Beleži da Bosna opušćuje zbog epidemija i iseljavanja, mada ima doseljavanja iz Srbije i da se stanovništvo žali na nove namete koji su pokvarili ranije stanje.
  • Zabeleške o stanovništvu: istočno od Sarajeva preovlađuju Srbi, a da osim "pravih Turaka" u donjoj Bosni ima i "starosjedioca Bosanaca rimokršćanske vjere"; između Banje Luke i Ključa spominje vlaške ovčare.
• 1530-31 - Podignuta Begova džamija u Sarajevu.
• 1530-1570 - Vlasi se doseljavaju u severozapadnu Bosnu iz istočne Hercegovine, zapadne Crne Gore i jugozapadne Srbije.

1531

• pribl. - Gazi Husrev-beg osnovao dervišku školu (hanikah), koja se smatra začetkom Univerziteta u Sarajevu.
• Prvi pomen Kiseljaka, u putopisu Benedikta Kuripečiča.

1537

• Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu (napisana vakufnama za njegovu medresu).

1538

• 24. 4. - Turci osvajaju Dubicu.
• Turci razorili franjevački samostan u Zvorniku.

Srbija, Crna Gora, Srbi

1530

• Mali rat u Ugarskoj: austrijske snage zauzele Estergom, neuspešno opsedaju Zapoljin Budim (Pavle Bakić i Radoslav Čelnik su s Ferdinandom, a Petar Ovčarević sa Zapoljom i Turcima).
• Smederevski episkop Pavle objavio otcepljenje srpske crkve od (grčke) Ohridske arhiepiskopije.

1531

• septembar - Četvorica patrijarha osuđuju postupak smederevskog episkopa Pavla, koji je prošle godine otcepio srpsku crkvu od Ohridske arhiepiskopije.
• "Alpiski staleži" rešili da unajme jedan broj uskoka za čuvanje granice; iz Dalmacije oko Cetine u Sloveniju došlo oko 1000 doseljenika.
• Pavle Bakić imenovan od ugarskog sabora za komandanta šajkaša od Požuna/Bratislave do Ostrogona.

1532

• 13. 3. - Crkveni sabor u Ohridu - isključen iz crkve smederevski episkop Pavle, čelnik srpske opozicije Ohridskoj arhiepiskopiji, kao i svi episkopi i sveštenici koje je rukopoložio, ali on to ne priznaje i proglasiće se za patrijarha .
• proleće - Turci pripremaju Herceg Novi za mogući napad Andrea Dorije (admiral svetog rimskog cara Karla V).
• 13. 6. - Ferdinandovi poslanici pred Sulejmanom u Nišu (on stiže 21. 6. u Beograd).
• 19. 9. - Kasim-beg poražen i ubijen u Donjoj Austriji (protiv Turaka se u ovoj oblasti bori i Pavle Bakić
• Kotorski biskup Trifun Bizanti se odrekao položaja.

1533

• maj - Španska flota preti turskom gradu Novom.

1534

• Vojvoda Radoje Hrabren Miloradović podigao crkvu Sv. Nikole u Trijebnju.

1535

• 3. 5. - Peraštani ubili Pompeja Paskvalića, opata Svetoga Đurđa.

1536

• 20. 9. - Tokom austrijske ofanzive u Slavoniji (Katzianerova vojna) Pavle Bakić dobio titulu srpskog despota.
• Despot Stefan Berislavić ubijen u sukobu sa bos. pašom Husrev-begom.
• 1536/37 - Sukob Valentina Tereka i Pavla Bakića, Terek između ostalog uzeo grad Lak.
• Božidar Vuković nastavlja štampanje u Veneciji ("Zbornik" i "Molitvenik").
• Nakratko radi štamparija u Rujnu pod Zlatiborom.

1537

• oktobar, početkom - Kacijanerova vojska se povlači od Osijeka, Pavle Bakić poginuo štiteći odstupnicu - kraj srpske despotske titule.
• Knez Đurađ Vraneš obnovio manastir Zastup na Limu, za nepuna tri mjeseca dovršen živopis i prepisano 12 mineja.
• Prezviter Marko, sveštenik crkve sv. Save Osveštenog, "premnoge je pravoslavne" u Budvi obratio u katoličanstvo.
• Kotor pogođen zemljotresom, a i Turci ga opsedaju.
• Pisar iz Manastira Sv. Trojice kod Plevlja: Turci nasrću na hrišćane „kao lavi svirepi”; „...i velika nam nužda od njih beše. Što imasmo imanja, sve nam uzimahu, jedni nam dolazeći, a drugi othodeći, i sve što smo sticali, sve nam uzimahu”.

1538

• 19. 1. - Božidar Vuković u Veneciji odštampao Praznični minej.
• 27. 10. - Sveta liga (Vincenzo Cappello i Ferrante I Gonzaga) zauzeli Herceg Novi od Turaka (drže ga Španjolci, samo do 1539.).

1539

• 8. 8. - Opsada Herceg Novog (Castelnuova): Turci pod Barbarosom povratili Herceg Novi od Španjolaca.
  • opsedali i Kotor (razrušen manastir Sv. Frana kako ga Turci ne bi iskoristili), Risan im se predao.
• U Gračanici, u vreme mitropolita Nikanora, radi štamparija (odštampan Oktoih).
• Sagrađen srpski manastir Bezdin kod Arada.

Reference

Literatura

• Vjekoslav Klaić, Svezak treći: dio prvi..... Prva knjiga: Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527-1608) (archive.org)
• Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959

1530-e na Wikimedijinoj ostavi