1490-e

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 14. vijek15. vijek16. vijek
Decenije: 1460-e 1470-e 1480-e1490-e1500-e 1510-e 1520-e
Godine: 1490 1491 1492 1493 1494 1495 1496 1497 1498 1499
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

1490-e su decenija koja je počela 1. januara 1490. i završila 31. decembra 1499.

Događaji i trendovi[uredi | uredi kod]

Hrvatska[uredi | uredi kod]

1490
Vladislav II.
(vl. u Ugarskoj 1490-1516)
  • 6. 4. - Kralj Matija Korvin umire u Beču bez zakonitog naslednika.
  • travanj - Frankapani pokušavaju povratiti Senj od Ugarske[1].
  • 17. 6. - U očekivanju izbora kralja, Ivaniš Korvin sklapa ugovor sa Vladislavljevim pristalicama (da postane kralj Bosne, herceg Slavonije, ban Hrvatske itd.)[2] - delimično ispunjen.
  • 7. 6. - 15. 7. - Ugarski sabor u Pešti bira[3] češkog kralja Vladislava, unuka Alberta II., za vladara (1490-1516; protivkandidati bili Ivaniš Korvin, Maksimilijan I Habsburg i češki princ Jan I Olbracht).
    • Ivaniš će se postati slavonski herceg.
    • Srpski despot Đorđe Branković bio za Ivaniša, kao i slavonski velikaši.
  • 18. 9. - Češki kralj Vladislav II. je krunisan za ugarsko-hrvatskog kralja u Stolnom Biogradu od zagrebačkog biskupa Osvalda Tuza. Hrvatski sabor ga neće priznati za kralja do 1492. godine.
  • 8. 10. - Maksimilijan I Habsburški ulazi s vojskom u Ugarsku.
  • ca. listopad - Jan Olbraht opsjeda Košice.
  • 17. 11. - Maksimilijan osvojio Stolni Biograd, njegova vojska poharala grad, pa i crkve i kraljevske grobnice (mnogi hrvatski plemići nakon osvojenja grada prilaze Maksimilijanu).
  • kraj godine - Okončano ugarsko-tursko primirje.
  • Na Jadranu gusare Nikola i Pavao Pričevići[4].
1491
  • 20. 2. - Mir kod Košica između ugarskog kralja Vladislava II. i poljskog pretendenta i brata Jana Olbrahta; Vladislav nastavlja borbu protiv Maksimilijana I koji kontrolira dijelove jugozapadne Ugarske i Hrvatske.
  • srpanj - Slavonski herceg Ivaniš Korvin i ban Ladislav Egervari oslobodili Zagreb od Nijemaca[5].
  • rujan - Bosanski Turci haraju oko Zagreba i u Kranjskoj, ali naneti im gubici[6].
    • Nakon isteka primirja (1483-90) bosanski i smederevski paša opet haraju Hrvatskom, Ugarskom i dan. Slovenijom.
  • listopad - Ban Ladislav Egervari sa Frankopanima razbio Turke na Uni.
  • 7. 11. - Požunski mir: razrešenje Austro-ugarskog rata (1477-88), Vladislav se odriče donje Austrije, Maksimilijan, koji ima pravo na ugarsku titulu, naslediće ga ako ne bi imao naslednika (slično ugovoru iz 1463, začetak habsburške vlasti u ugarsko-hrvatskim zemljama).
  • 24. 12. - Bitka kod Košica - konačno poražen poljski pretendent na ugarski presto, princ Jan Olbraht .
  • Otiskan glagoljaški Kosinjski brevijar.
  • Jedan reljef u senjskoj crkvi sv. Franje je prvi prikaz hrvatske šahovnice.
1492
  • 2. 2. - 7. 3. - Ugarsko-hrvatski sabor u Budimu - prihvaćen Požunski mir od prošle godine i nasljedstvo kuće Habsburg[7]; smanjenje kraljevske vlasti na račun velikaša.
  • ožujak - Mađarsko-otomanski rat 1492-94: Sultan Bajazit II došao u Sofiju a granične paše napadaju susedne ugarske zemlje, od Severinske do Jajačke banovine.
  • Hrvatska od ove godine plaća ratnu kontribuciju i polovičnom iznosu[8].
  • Frankopani se sukobljavaju međusobno i sa hercegom Ivanišom i banom Egervarijem[9].
  • Maksimilijan I porazio Osmanlije kod Villacha u Koruškoj[10].
  • Osmanlije osvojile dio makarskog područja.
  • 1492-98? - Osnovan Arboretum Trsteno kod Dubrovnika, najstariji na svijetu.
1493
1494
  • 8. 3. - Drniš se prvi put pominje pod tim imenom.
  • ožujak-svibanj - Nakon što je Ivaniš Korvin otišao u istočnu Ugarsku u borbu protiv Turaka, zagrebački biskup Osvald Tuz mu uzima grad Rakovec i dr.; Ivaniš mu zatim uzvraća haranjem u zagrebačkom polju.
  • travanj - Hrvatski sabor u Bihaću.
  • 7. 8. - Blaž Baromić otiskao Senjski glagoljski misal (tiskara u Senju radi do 1508, otiskaće sedam knjiga).
  • kolovoz - Turci haraju od Slavonije do Štajerske (zaobišli posjede Lovre Iločkog), štajerski carski kapetan se nije odazvao pozivima hrvatskog bana.
  • rujan - Hadum-paša Bosanski opet napada Hrvatsku - pokušava privoleti Bernardina Frankapana u Modrušu, u listopadu kreće u Kranjsku i Štajersku.
  • ca. 20. 11. - Kralj Vladislav II. iz Bača poslao vojsku pred Ilok.
  • 21. 12. - Kraljevske čete zauzele Lovrin Ilok; srpski despot Đorđe će uzeti Mitrovicu i Orahovicu.
  • Nebljuška župa pripojena lapačkoj zbog turskog prodiranja.
1495
  • 1. 2. - Ugarsko-hrvatski kralj Vladislav II. prešao iz Valpova u Viroviticu, nastavlja rat sa Lovrom Iločkim;
    • u Virovitici održan sabor o pitanjima obrane (odluka o "nekoj vrsti domobranstva" od 10.000 konjanika), Ivaniš Korvin postavljen za bana hrvatskih zemalja (poslednji boravak kralja Vladislava u Hrvatskoj).
  • 27. 3. - Turski poslanici u Pečuhu zaključili primirje na tri godine sa Ugarskom.
  • lipanj i studeni - Slavonija plaća vanrednu daću (u četiri županije između Save i Drave izbrojeno 29.390 dimnjaka).
  • Drugi Novljanski brevijar (hrvatski glagoljski rukopis), Misal Jurja Topuskog i Lekcionar Bernardina Splićanina, prva datirana latinična hrvatska knjiga.
  • Barbara Frankopan, udovica despota Vuka, se udala za Franju Berislavića.
1496
1497
  • ca. 7. 5. - Ban Ivaniš Korvin uvršćen među mletačke plemiće.
  • listopad - Kralj Vladislav II. se vratio u Ugarsku, postavio Juraja Kanižaja za bana u Hrvatskoj, ali Ivaniš Korvin ne želi odstupiti.
  • Petar iz Trogira izradio osmerokutnu krstionicu u Rabu.
1498
  • prosinac, krajem - Ivaniš Korvin se izmirio s kraljem Vladislavom, postaje doživotni hrvatski ban.
1499


Bosna[uredi | uredi kod]

1490
1491
1493
1494
1495
  • Prvi pomen Bilaja u Bosni.
  • Ivan Keglević preuzima Bužim od preminulog Jurja Mikuličića.
  • Poslednji spomen bosanske kraljice Mare.
1497


Srbija, Crna Gora, Srbi[uredi | uredi kod]

1490
1491
  • 24. 12. - Bitka kod Košica - konačno poražen poljski pretendent na ugarski presto, princ Jan Olbraht (na Vladislavljevoj strani učestvovale i srpske čete).
  • Neprijateljstvo despota Đorđa i Lovre Iločkog.
1492
  • ožujak - Mađarsko-otomanski rat 1492-94: Sultan Bajazit II došao u Sofiju a granične paše napadaju susedne ugarske zemlje, od Severinske do Jajačke banovine (Sulejman-paša napada Beograd[13][10]).
  • Brat despota Đorđa, Jovan Branković takođe dobija despotsku titulu.
  • Pominje se Lukarevac, mesto sa srpskom većinom u Rumuniji[14].
1493
1494
1495
  • oko februara - Šarl VIII prepušta Konstantinu Arijanitu, ujaku Đurđa Crnojevića i Filipu Kominu, izaslaniku u Veneciji, planiranje rata protiv Turaka - ali Mlečani to sprečavaju i obaveštavaju Turke.
  • april, krajem - Sastanak Vladislava II. sa velikašima u Irigu - on sam će zadržati sve posede oduzete Lovri Iločkom, despoti Đorđe i Jovan moraju nadoknaditi štetu u gradovima koje su osvojili.
  • U štampariji Crnojevića odštampani Psaltir s posledovanjem, Trebnik i možda Četvorojevanđelje (1495-96).
  • Barbara Frankopan, udovica despota Vuka, se udala za Franju Berislavića.
  • Poslednji spomen bosanske kraljice Mare.
1496
1497
1498
1499


Reference[uredi | uredi kod]

  1. V. Klaić, str. 164
  2. V. Klaić, str. 166
  3. V. Klaić, str. 164-169
  4. V. Klaić, str. 174
  5. V. Klaić, str. 180
  6. V. Klaić, str. 188
  7. V. Klaić, str. 183
  8. Historija naroda Jugoslavije II, str. 1020, Školska knjiga Zagreb, 1959
  9. V. Klaić, str. 189
  10. 10,0 10,1 George C. Kohn, Dictionary of Wars, p. 240
  11. 11,0 11,1 Ž. Fajfrić, Sveta loza Brankovića, rastko.rs
  12. Istorija Crne Gore, str. 336
  13. Članak Süleyman Paşa na tr wiki (nejasan Google prevod)
  14. Srpske pravoslavne crkve u Rumuniji - Lukarevac
  15. Сеобе српског народа у Краљевину Угарску у 14. и 15. веку, rastko.rs
  16. Rastko Budimpešta, Seobe srpskog naroda