Draguć

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Draguč - Draguccio, kulturno-povijesna cjelina

*

Draguć
Draguć na mapi Hrvatske
Draguć
Draguć
Županija Istarska županija
Općina/Grad Cerovlje
Geografske koordinate
 - z. š. 45.333 N
 - z. d. 14.003 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 79
 - Broj domaćinstava 29
Pošta 52402 Cerovlje
Pozivni broj +385 052
Autooznaka PU

Draguĉ - Draguccio (tal), Dragus (istrovenet.), Dragutsch (njem.), Draguch (venetski) je gradić u sjevernoj Istri, 7,5 km jugoistočno od Buzetau sastavu Općine Cerovlje, Istarska županija. Zbog brojnih filmova koji su u Draguću snimljeni mjesto je dobilio nadimak – istrijanski Hollywood.

Geografija[uredi | uredi kod]

Draguĉ se nalazi na cesti između Pazina i Buzeta na brdu iznad doline rječice Bottonega. Gradić je opasan zidinama i izgrađen je longitudinalno.

Povijest[uredi | uredi kod]

Prapovijesno kašteljersko naselje Histra koje u V./IV. st.pr.n.e. istjeruje premamoru keltsko pleme Subokrini.

Rimljani grade castrum (nepoznatog imena) na rimskoj cesti. mnogi kameni ostaci, između ostalog rim. nadgrobna stella s imenom Cassia Secunda te cipus Graciana Proculusa. Ti su nalai avršili u bečkom muzeje da bi 1920. bili vraćeni i nalaze se u Arheološkom muzeju u Puli.

1102. se prvi put spominje Dragutsch u spisu u kome Ulrich II. iz Weimera daje svoj posjed Akvilejskoj patrijaršiji. U XIII. st. Draguĉ je pod goričkim feudalcima, iako je pripadao barunu Lurnu. Od 1350. je pod Paziskom grofovijom, a 1374. je pod austrijskim dukatom. 1421. nakod pada pazinske grofovije u ratu s Mlečanima Teddeo d'Este osvaja i pljačka Draguĉ, Lindar, Sovinjak, Keršan i Žminj.

XV. i XVI. st. istarska naselja su izložena stalnim ratovima, pljačkanjima i pustošenjima kampanje. Tako je Draguč 1472., 1482. i 1511. pljačkan, a mnogi stanovnici odvedeni u roblje. Ostaje zabilježeno da draguĉka crkva 1482. nije mogla platiti desetinu tršćanskoj biskupiji.

U ratu Venecije s Maksimilijanom Habsburškim 1508. Venecija osvaja i mirom u Wormsu (1523.) te potvrđeno ugovorom u Trentu (1535.) Draguĉ je u posjedu Venecijanske republike. Venecija dodatno utvrđuje grad sa zidinama i kulama. 1616. Frankpan s Uskocima prodire iz Krasa u sjevernu Istru i pljačka Draguĉ. Kroničari bilježe da za vrijeme Mletačko-uskočkog rata (1612-1618.) je vladala velika glad zbog uništenih usjeva žitarica (krumpir i kukuruz se tek 1750. počinje uzgajati). Draguč je imao preradu konoplje i lana.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Kro Draguĉ ide popločana ulica i kada se prođe ispod srednjovjekovne porte ispod komunalne palače bile su štale i skladišta stiže se do parohijalne crkve koja se nalazi na četverokutnom trgu sa stoljetnim ladonjama i fontanom iz 1888. s reljefom Mustacciona izbuljenih očiju i skulpturom zmije na cijevi.

  • kapela SS Roka i Sebatijana iz 1529. s lođom ispred (iz 1565.). Bačvastog je svoda a na zidovima su 32 freske Antonija da Padova s prikazima iz Isusovog života. Antonio je slikao u 2 navrata 1529. i 1537., jednostavnim stilom bez utjecaja italskog i germanskog slikarstva.
  • parohijalna crkva sv. Križa (Santa Croce) s odvojenim zvoniko (visok 28 m) gotskog pročelja iz istarskog kamena s hostensorijem (monstrancom) s reljefima u bazi (kruna od trnja, čavli i veo sv. Veronike, a na drugoj strani čekić, škale, spužva, kliješta...). Treba istaknuti platno s prikazom ss Florijana i Fabijana slikara Venerija Trevisana iz Vodnjana.
  • crkvica Madonne s karakterističnim otvorima trapezastog oblika.
  • crkva sv. Elizeja na cimiteru od sivog i bijelog kamena s freskama iz XII. st.
  • zidine iz XIV./XV. st. s grbom Bassadona - izgradio ih je Francesco Bassadona

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 79 stanovnika[1] te 29 obiteljskih kućanstava.[2]


Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]

Zanimljive su promjene kod popisa stanovništva (samo za gradić) po materinjem jeziku. Tako 1880. od 193 st. 190 tal. a 3 slov.; 1890. od 189 st. 172 hrv.srp., 3 slov., 14 tal.; 1900. od 222 st. 126 tal., 61 slov., 35 hrv.srp.; 1910. od 249 st. 201 hrv.srp., 47 tal., 1 slov.

Pogled na Draguć
Pogled na glavnu ulicu

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]


Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Draguć treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.