Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Izvor: Wikipedia
Socijalistička Republika
Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika
Bosna i Hercegovina
Социјалистичка Pепублика
Босна и Херцеговина

Federalna jedinica
Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
Flag of Independent State of Croatia.svg
1943 — 1992 Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg
Flag of Republika Srpska.svg
Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg
Zastava Grb
Locator map Bosnia and Herzegovina in Yugoslavia.svg
Glavni grad Sarajevo
Službeni jezik srpsko-hrvatski
Uspostavljena
u SFRJ:
 - Od
 - Do
25.11. 1943.

31.1. 1946.
1.3. 1992.
Površina
 - Ukupno
 - Voda
Rang 3. u SFRJ
51.129 km²
zanemarivo
Stanovništvo
 - Ukupno 
 - Gustina
Rang 3rd u SFRJ
4,377.053
85,6/km²
Valuta Jugoslovenski dinar (dinar)
Vremenska zona UTC + 1

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je bila federalna jedinica Socijalističke Federativne Republike Juoslavije. Utemeljena je 25.11. 1943. godine na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu. Iako su u njoj godine 1990. provedene reforme kojima je uspostavljeno višestranačje i napušten dotadašnji socijalistički poredak, izraz "socijalistička" je ostao u vrijeme raspada SFRJ, te je promijenjen u Republika Bosna i Hercegovina tek nakon izbijanja rata u proljeće 1992.

Glavni grad SR Bosne i Hercegovine je bio Sarajevo. Konstitutivni narodi bili su kao i danas Muslimani (zvanično šesta jugoslovenska nacija, od 1971. godine, što je ozakonjeno Ustavom SFRJ iz 1974. godine. Danas je ime nacije Bošnjaci), Srbi i Hrvati. Od autohtonih nacionalnih zajednica najbrojniji su bili Ukrajinci, ali nisu imali status zvanične narodnosti.

Spadala je među srednje razvijene jugoslovenske republike. Po privrednom razvoju iza nje je bila samo SR Makedonija. Bila je treća po veličini poslije SR Srbije i SR Hrvatske.

Historija[uredi - уреди]

Na dan 28. 4. 1945. godine na zasjedanju ZAVNOBiH-a je imenovana narodna vlada Bosne i Hercegovine. Po AVNOJ-skim dogovorima i jugoslavenskim ustavima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima historijskih činjenica postojanja bosanske države definisana je država Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru bivše Jugoslavije. Imala je svoj specifikum jer je u svom sastavu imala tri glavna slavenska naroda i ostale svoje građane. Josip Broz Tito je često naglašavao da je "Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska".

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je jedinstven dio bosanskohercegovačke historije. Jugoslavenski komunistički slogan "bratstvo i jedinstvo" uistinu je ujedinio multietničku Bosnu i Hercegovinu i u njoj stvorio jedinstven sustav kulturne, socijalne, etničke i vjerske tolerancije. Zbog svoje centralne geografske pozicije u sklopu Jugoslavenske federacije, poslijeratna Bosna i Hercegovina je označena kao baza za razvijanje vojne obrane. To je značilo veliku koncentraciju Jugoslovenske narodne armije i razvoj vojne industrije. Nekoliko godina nakon završetka Drugog svjetskog rata kreće se sa obnovom i izgradnjom razorene zemlje, grade se nove željezničke pruge, ceste, tvornice i hidroelektrane. Dolazi do ubrzanog razvoja industrije, posebice tekstilne, metalurške i vojne te industrije lijekova. Čitav taj ubrzani privredni i prometni razvoj znači širenje postojećih gradova te nastanak novih, kao i porast broja stanovnika. Važnost SR Bosne i Hercegovine u SFRJ i svijetu potvrđena je izborom Sarajeva za domaćina Zimske Olimpijade 1984.

Potkraj 1988. godine, počinje se rušiti socijalistički poredak u Jugoslaviji. U novembru 1990. na prvim višestranačkim izborima pobijedile su tri najveće nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica. U oktobru 1991. godine Bosna i Hercegovina izglasava suverenost, da bi potom uslijedio i referendum za nezavisnost u februaru 1992. godine. Nakon proglašenja nezavisnosti i međunarodnog priznanja BiH u aprilu 1992. godine je izbio rat.

Politika[uredi - уреди]

Bosna i Hercegovina je u peridou od 1945. do 1992. godine po svojm ustrojstvu bila socijalistička republika te je bila federalna jedinica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Utemeljena je 25.11. 1943. godine na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u tadašnjem socijalističkom sistemu je brojalo 9 članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, imalo sedam članova; po dva člana iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, te jednog člana iz reda ostalih. Jedan član Presjedništva je bio Predsjednik Predsjedništva.

Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine je bilo zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine koje je donosilo odluke i zakone o unutrašnjoj i vanjskoj politici SRBiH, koja se morala slagati sa politikom i zakonima SFRJ.

Vlada SR Bosne i Hercegovine je bila organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine koji vrši svoja prava i dužnosti u skladu sa Ustavom SFRJ i Ustavom SRBiH, zakonima i drugim propisima SFRJ i SRBiH.

Državni čelnici[uredi - уреди]

Šefovi vlade[uredi - уреди]

Administrativna podjela[uredi - уреди]

Glavni grad je bio Sarajevo, a republika se sastojala od 109 opština.

  • Grad Sarajevo (10 opština): Vogošća, Ilijaš, Ilidža, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Stari Grad, Trnovo, Hadžići i Centar.
  • ostale opštine u SR Bosni i Hercegovini, bile su: Banovići, Banja Luka, Bijeljina, Bileća, Bihać, Bosanska Gradiška (danas Gradiška), Bosanska Dubica (danas Kozarska Dubica), Bosanska Krupa, Bosanski Brod, Bosanski Novi (danas Novi Grad), Bosanski Petrovac, Bosanski Šamac (danas Šamac), Bosansko Grahovo, Bratunac, Breza, Brčko, Bugojno, Busovača, Vareš, Velika Kladuša, Visoko, Vitez, Višegrad, Vlasenica, Gacko, Glamoč, Goražde, Gornji Vakuf (danas Gornji Vakuf-Uskoplje), Gradačac, Gračanica, Grude, Derventa, Doboj, Donji Vakuf, Drvar (samo na popisu iz 1981. godine zvao se Titov Drvar), Žepče, Živinice, Zavidovići, Zvornik, Zenica, Jablanica, Jajce, Kakanj, Kalesija, Kalinovik, Kiseljak, Kladanj, Ključ, Konjic, Kotor Varoš, Kreševo, Kupres, Laktaši, Livno, Lopare, Lukavac, Ljubinje, Ljubuški, Maglaj, Modriča, Mostar, Mrkonjić Grad, Nevesinje, Neum, Novi Travnik (samo na popisu iz 1981. godine zvao se Pucarevo), Olovo, Orašje, Odžak, Posušje, Prijedor, Prnjavor, Prozor, Rogatica, Rudo, Sanski Most, Skender Vakuf (danas Kneževo), Sokolac, Srbac, Srebrenik, Srebrenica, Stolac, Teslić, Tešanj, Tomislavgrad (od popisa 1991. godine, prije toga zvao se Duvno), Travnik, Trebinje, Tuzla, Ugljevik, Fojnica, Foča, Han Pijesak, Cazin, Čajniče, Čapljina, Čelinac, Čitluk, Šekovići, Šipovo i Široki Brijeg (od popisa 1991. godine, prije toga zvao se Lištica).

Geografija[uredi - уреди]

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je bila smještena na jugoistoku Evrope, u zapadnom dijelu Balkana, u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ukupna površina republike je bila 51.129 km².

SR Bosna i Hercegovina se sastojala od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (oko 42.000 km²) i manjeg hecegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska pokrajina, a isto se odnosi i na Hercegovinu, s tom razlikom da je riječ o različitim karakterima tla.

Na sjeveru se planinsko područje spušta u lagano-brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u Panonsku nizinu. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između Neuma i poluotoka Klek izbija i na Jadransko more. Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina), od juga ka sjeveru, odnosno u slučaju Neretve od sjevera ka jugu.

13.60% površine SR Bosne i Hercegovine je bila plodna zemlja, a 2.96% zemlje se upotrebljavalo za poljoprivredu, dok 83.44% zemlje za ostalo. Neki prirodni resursi SR Bosne i Hercegovine su ugalj, željezo, boksit, mangan, drvo, bakar, hrom, cink, i hidropotencijal. Najviši vrh SR Bosne i Hercegovine je bio "Maglić" (2.386 m), dok najniži dio republike je bio pored mora. Rijetki zemljotresi su bili jedina ozbiljna prirodna opasnost u SR Bosni i Hercegovini.

Klima SR Bosne i Hercegovine je bila umjereno kontinentalna sa toplim ljetima i hladnim zimama. Područja sa velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge žestoke zime. Primorje zemlje ima blage kišovite zime.

Privreda[uredi - уреди]

Uz Makedoniju, Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u SFRJ. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u BiH je forsirana teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Industrijska razvijesnot[uredi - уреди]

Industrijska razvijenost BiH bila je 33%, što je bilo ispod jugoslavenskog prosjeka. Istovremeno, razvijenost Sarajeva iznosila je oko 300% što je preko 9 puta više od državne razine. Grad Banja Luka bila je 98,7% što je 3 puta iznad prosjeka BiH. Tekstilna i metalurška industrija, te industrija oružja i lijekova je donosila najviše prihoda. Neki dijelovi zemlje su imali izuzetno mali prosjek industrijske razvijenosti. Sarajevo je pak važilo za jedan od najrazvijenijih gradova u SFRJ.

Stanovništvo[uredi - уреди]

1948.[uredi - уреди]

Na prvom popisu stanovništva u socijalističkoj Jugoslaviji 1948. godine, SR Bosna i Hercegovina je imala 2.565.283 stanovnika. Od toga broja, Srba je bilo 1.067.728 ili 41,60 % od svukupnog stanovništva, Nacionalno neopredjeljenih (Bošnjaka) je bilo 890.094 ili 34,70 %, Hrvata je bilo 580.790 ili 22,60 %. Otalih nacionalnosti je bilo 26.671 ili 1,00 %.

1953.[uredi - уреди]

Na popisu stanovništva iz 1953. godine, SR Bosna i Hercegovina je imala 2.847.790 stanovnika. Od toga broja, Srba je bilo 1.264.371 ili 44,40 % od svukupnog stanovništva, Nacionalno neopredjeljenih (Bošnjaka) je bilo 891.800 ili 31,30 %, Hrvata je bilo 654.229 ili 23,00 %. Otalih nacionalnosti je bilo 30.027 ili 1,30 %.

1961.[uredi - уреди]

1971.[uredi - уреди]

1981.[uredi - уреди]

1991.[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva iz 1991 u BiH je živjelo 1.902.956 Bošnjaka (43,47%) 1.366.104 Srba (31,21%).

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]


Heraldic hourglass.svg Nedovršeni članak Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina koji govori o historiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.