N-Acetilglukozamin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
N-Acetilglukozamin
IUPAC ime
Drugi nazivi N-Acetyl-D-Glucosamine
GlcNAc
NAG
Identifikacija
CAS registarski broj 7512-17-6
PubChem[1][2] 24139
ChemSpider[3] 22563 DaY
UNII V956696549 DaY
ChEBI 28009
ChEMBL[4] CHEMBL447878 DaY
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C8H15NO6
Molarna masa 221.21
Tačka topljenja

211

Opasnost
S-oznake S24/25
Srodna jedinjenja
Srodna Monosaharidi N-Acetilgalaktozamin
Srodna jedinjenja Glukozamin
Glukoza

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

N-Acetilglukozamin (N-acetil-D-glukozamin, GlcNAc, NAG) je monosaharidni derivat glukoze. On je amid između glukozamina i sirćetne kiseline. Njegova molekulska formula je C8H15NO6, i molarna masa je 221.21 g/mol. On je značajan u više bioloških sistema.[5]

On je deo biopolimera bakterijskog ćelijskog zida, izgraćenog od alternirajućih jedinica GlcNAc i N-acetilmuraminske kiseline (MurNAc), umrežene sa oligopeptidima na laktatnim ostacima MurNAc. Ova slojasta struktura se naziva peptidoglikan.

GlcNAc je monomerna jedinica polimera hitina, koji formira spoljašnji pokrivač insekata i rakova.

Polimerizovan sa glukuronskom kiselinom on formira hialuronan.

Medicinska upotreba[uredi | uredi kod]

Smatra se da može da nađe primenu u lečenju autoimunih bolesti.[6]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  5. Bruce Alberts, Alexander Johnson, Julian Lewis, Martin Raff, Keith Roberts, Peter Walter (2002). Molecular Biology of the Cell. New York: Garlard Science. ISBN 0-8153-3218-1. 
  6. „Sugar supplement may treat immune disease - health - 07 June 2007 - New Scientist”. Pristupljeno 8. 6. 2007. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]