Laktoza
| Laktoza | |
|---|---|
| Hemijska formula | C12H22O11 |
| Molekulska masa | 342.296 g/mol |
| CAS broj | 63-42-3 |
Laktoza je disaharid koji se sastoji od molekula β-D-galaktoze i β-D-glukoze koji su vezani preko β1-4 glikozidne veze. Laktoza sačinjava oko 2-8% čvrste supstance u mleku. Ime dolazi od latinske reči za mleko, plus sufiks "-oza" koji označava šećere.
Sadržaj/Садржај |
Varenje laktoze [uredi - уреди]
Mladunci sisara se hrane mlekom svojih majki. Kako bi ga svarili, crevne resice luče enzim nazvan laktaza (β1-4 disaharidaza) i ovaj enzim deli molekul na dve podjedinice (glukozu i galaktozu) zbog apsorpcije.
S obzirom da se laktoza pojavljuje uglavnom u mleku, kod većine vrsta, proizvodnja laktaze postepeno prestaje sa sazrevanjem i tada ona ne može više da se metaboliše. Ovaj gubitak laktaze po sazrevanju dešava se i kod većine ljudi. Međutim, mnogi ljudi poreklom iz Evrope, Srednjeg Istoka, Indije, kao i Masai narod iz istočne Afrike, imaju verziju gena za laktazu koji nije onemogućen nakon sazrevanja, i u mnogim od ovih kultura ostali sisari kao što su stoka, koze i ovce, muzu se zbog mleka.
Rastvorljivost [uredi - уреди]
8 g laktoze u 10 g [1]
Vidi još [uredi - уреди]
Eksterni linkovi [uredi - уреди]
- Studija primećuje skori pomak u ljudskoj evoluciji (otkriće da je tolerancija na laktozu skorašnja promena)
|
|||||||||||||||||||||||||||||||