Ernest Rutherford

Izvor: Wikipedia

Ernest Rutherford

Ernest Rutherford, 1st Baron Rutherford of Nelson
Rođen/a 30. august 1871(1871-08-30)
Brightwater, Novi Zeland
Umro/la 19. oktobar 1937 (starost 66)
Cambridge, Engleska
Prebivalište Novi Zeland, UK, Kanada
Državljanstvo Ujedinjeno Kraljevstvo
Nacionalnost britansko-novozelandsko
Etnicitet Britanac
Polje Physicist-Chemist
Institucije McGill University
University of Manchester
Alma mater University of Canterbury
Cambridge University
Akademski savjetnici Alexander Bickerton
J. J. Thomson
Doktorski studenti Alexander MacAulay
Ernest Walton
Robert William Boyle
Cecil Powell
Nazir Ahmed
Ostali znameniti studenti Mark Oliphant
Patrick Blackett
Hans Geiger
Niels Bohr
Otto Hahn
Teddy Bullard
Pyotr Kapitsa
John Cockcroft
Charles Drummond Ellis
James Chadwick
Ernest Marsden
Edward Andrade
Frederick Soddy
Edward Victor Appleton
Bertram Boltwood
Kazimierz Fajans
Charles Galton Darwin
A. J. B. Robertson
George Laurence
Henry DeWolf Smyth
Harriet Brooks
Douglas Hartree
Poznat po Otac nuklearne fizike
Rutherfordov model
Rutherfordovo raspršivanje
Rutherfordova spektroskopija raspršivanja
otkriće protona
Rutherford (jedinica)
skovao izraz 'umjetna dezintegracija'
Uticaj na Henry Moseley
Hans Geiger
Albert Beaumont Wood
Potpis
Datoteka:Ernest rutherford sig.jpg

Ernest Rutherford (kasnije poznat i kao Baron Rutherford od Nelsona) (30.8. 1871. - 19.10. 1937.) je novozelandski fizičar poznat kao utemeljitelj nuklearne fizike.

Bio je profesor na fakultetu u Montrealu; pročelnik odjela za fiziku Sveučilišta u Manchesteru (od 1907.), a od 1919. direktor Cavendisheva laboratorija u Cambridgeu. Godine 1903. izabran za člana (1925.-1930. za predsjednika) Royal society. Nobelovu nagradu za kemiju dobio 1908. godine. Isprva se bavio proučavanjem radioaktivnih raspada. Prvi je uočio da se zračenje radija sastoji od dviju vrsta zraka, koje je nazvao alfa-zrake i beta-zrake te gama-zračenje. Zajedno sa Frederickom Soddyem uveo je pojam vremena poluraspada i formulirao zakone radioaktivnog raspada. Proučavanjem raspršivanja alfa-čestica na atomima Rutherford je došao do zaključka da atom čija je veličina 10-8 cm nije kompaktan djelić materije, nego složen od pozitivne jezgre (veličine 10-12 cm) i elektrona koji kruže oko nje. Rutherford je prvi upotrijebio riječ proton za pozitivno naelektriziranu česticu u jezgri atoma.

Od njega potječe i formula (nazvana njegovim imenom) za raspršivanje alfa-čestica na atomima; kasnije (1925. godine), Rutherford je utvrdio i odstupanje od te formule do kojeg dolazi kod vrlo bliskih sudara alfa-čestice i jezgre, kad nuklearno međudjelovanje postaje mnogo važnije od električnog.

Godine 1919. Rutherford je, bombardirajući dušik alfa-česticama izveo prvu pretvorbu (transmutaciju) jednog elementa u drugi. Tako je izvršena prva nuklearna reakcija.

Lični/osobni alati
interakcija - интеракција