Špansko Carstvo – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
|||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Flag of Cross of Burgundy.svg|mini|desno|300px|Zastava s burgundskim križem koristila se kao zastava Španjolskog imperija do kraja 18. stoljeća kada je zamjenjena tzv. ''[[Zastava Španjolske|rojigualdom]]'' ([[1785]].). Burgundski križ danas se nalazi u kraljevskom grbu.]] |
[[Datoteka:Flag of Cross of Burgundy.svg|mini|desno|300px|Zastava s burgundskim križem koristila se kao zastava Španjolskog imperija do kraja 18. stoljeća kada je zamjenjena tzv. ''[[Zastava Španjolske|rojigualdom]]'' ([[1785]].). Burgundski križ danas se nalazi u kraljevskom grbu.]] |
||
'''Špansko Carstvo''' (također i '''Španjolski imperij''') bilo je prvo pravo svjetsko kolonijalno carstvo, a ujedno i prva evropska država u kojoj sunce nikada ne zalazi. Osvajanjem [[Kanari|Kanarskih otoka]] i [[Kristofor Kolumbo|Kolumbovim]] otkrićem [[Amerika|Amerike]] [[1492]]., kao i |
'''Špansko Carstvo''' (također i '''Španjolski imperij''') bilo je prvo pravo svjetsko kolonijalno carstvo, a ujedno i prva evropska država u kojoj sunce nikada ne zalazi. Osvajanjem [[Kanari|Kanarskih otoka]] i [[Kristofor Kolumbo|Kolumbovim]] otkrićem [[Amerika|Amerike]] [[1492]]., kao i [[Ferdinand Magellan|Magellanovim]] putovanjem između [[1520]]. i [[1522]]., [[Španjolska]] je pokrenula velik proces kolonizacije novootkrivenih područja, stvorila carstvo u kojem sunce nikad ne zalazi, te započela eru [[kolonijalizam|kolonijalizma]]. Španjolsko kolonijalno carstvo protezalo se na [[Južna Amerika|Južnu]] i [[Središnja Amerika|Središnju Ameriku]], značajan dio [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Karibi|Kariba]], zatim na dijelove [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Oceanija|Oceanije]]. |
||
Svoj vrhunac, Španjolsko je Carstvo doživjelo u 16. i 17. stoljeću, a svoj kraj u 19. stoljeću, osamostaljenjem kolonija u Južnoj Americi te gubitkom svojih drugih kolonijalnih posjeda. |
Svoj vrhunac, Španjolsko je Carstvo doživjelo u 16. i 17. stoljeću, a svoj kraj u 19. stoljeću, osamostaljenjem kolonija u Južnoj Americi te gubitkom svojih drugih kolonijalnih posjeda. |
||
| Red 12: | Red 12: | ||
=== Amerika === |
=== Amerika === |
||
*'''Potkraljevstvo Nova Španjolska:''' sadašnje države [[Meksiko|Meksika]], i države [[Kalifornija]], [[Novi Meksiko]], [[Arizona]], [[Teksas]], [[Nevada]], [[Florida]], [[Utah]] i dio |
* '''Potkraljevstvo Nova Španjolska:''' sadašnje države [[Meksiko|Meksika]], i države [[Kalifornija]], [[Novi Meksiko]], [[Arizona]], [[Teksas]], [[Nevada]], [[Florida]], [[Utah]] i dio [[Colorado|Colorada]], [[Wyoming]]a, [[Kansas]] i [[Oklahoma|Oklahome]] u [[SAD]]-u. Ova je područja španjolska držala pod svojom konrolom od [[1519]]. do [[1821]]. Također, potrebno je napomenuti da je je nezavisnost Nove Španjolske potaknutno [[1810]]., a formalno deklarirano [[1813]]. na Kongresu u Chilpancingu. Period između te godine i proglašenja nezavinosti Meksika ([[1821]].) označavao je borbu protiv metropole i napore za međunarodno prizanje nove nacije. |
||
*'''Glavna kapetanija Guatemala''' ili '''Kraljevstvo Gutemale''': obuhvaćala je područja [[Gvatemala|Gvatemale]], [[Salvador]]a, [[Nikaragva|Nikaragve]], [[Honduras]]a, [[Kostarika|Kostarike]], i meksičke države [[Chiapas]]. Proglasila je svoju neovisnost [[1821]]. ušavši u Prvo meksičko carstvo, iz kojeg su izašli [[1824]]. |
* '''Glavna kapetanija Guatemala''' ili '''Kraljevstvo Gutemale''': obuhvaćala je područja [[Gvatemala|Gvatemale]], [[Salvador]]a, [[Nikaragva|Nikaragve]], [[Honduras]]a, [[Kostarika|Kostarike]], i meksičke države [[Chiapas]]. Proglasila je svoju neovisnost [[1821]]. ušavši u Prvo meksičko carstvo, iz kojeg su izašli [[1824]]. |
||
*'''Luisiana:''' ustupljena od strane [[Francuska|Francuske]], Španjolska je vršila svoju vlast na ovim područjem od [[1762]]. do [[1801]]. Uključivala je područja današnjih američkih država [[Louisiana]], [[Arkansas]], [[Oklahoma]], [[Kansas]], [[Nebraska]], [[Južna Dakota]], [[Sjeverna Dakota]], [[Wyoming]], [[Montana]], [[Idaho]], [[Minnesota]] i [[Iowa]]. |
* '''Luisiana:''' ustupljena od strane [[Francuska|Francuske]], Španjolska je vršila svoju vlast na ovim područjem od [[1762]]. do [[1801]]. Uključivala je područja današnjih američkih država [[Louisiana]], [[Arkansas]], [[Oklahoma]], [[Kansas]], [[Nebraska]], [[Južna Dakota]], [[Sjeverna Dakota]], [[Wyoming]], [[Montana]], [[Idaho]], [[Minnesota]] i [[Iowa]]. |
||
*'''Potkraljevstvo Nova Granada:''' obuhvaćalo današnje države [[Panama|Panamu]], [[Kolumbija|Kolumbiju]] i [[Ekvador]]. |
* '''Potkraljevstvo Nova Granada:''' obuhvaćalo današnje države [[Panama|Panamu]], [[Kolumbija|Kolumbiju]] i [[Ekvador]]. |
||
*'''Glavna kapetanija Venezuela:''' obuhvaćala današnju [[Venezuela|Venezuelu]]. |
* '''Glavna kapetanija Venezuela:''' obuhvaćala današnju [[Venezuela|Venezuelu]]. |
||
*'''Potkraljevstvo Perua:''' obuhvaćalo današnji [[Peru]]. |
* '''Potkraljevstvo Perua:''' obuhvaćalo današnji [[Peru]]. |
||
*'''Potkraljevstvo Río de la Plata:''' obuhvaćalo današnje države [[Bolivija|Boliviju]], [[Argentina|Argentinu]] (osim [[Patagonija|Patagonije]]), [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]]. |
* '''Potkraljevstvo Río de la Plata:''' obuhvaćalo današnje države [[Bolivija|Boliviju]], [[Argentina|Argentinu]] (osim [[Patagonija|Patagonije]]), [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]]. |
||
*'''Opća kapetanija Čile:''' današnji [[Čile]] i regija [[Patagonija]]. |
* '''Opća kapetanija Čile:''' današnji [[Čile]] i regija [[Patagonija]]. |
||
*'''Otočna odručja:''' današnja [[Kuba]], [[Portoriko]], [[Dominikanska Republika]], [[Bahami]] (do [[1670]].), [[Antigva i Barbuda]] (od [[1493]]. do [[1632]].), [[Trinidad i Tobago]], [[Granada]] (od [[1498]]. do [[1674]].), [[Jamajka]] (do [[1655]].), [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Dominika]] (od [[1493]]. do [[1783]].), [[Barbados]] (od [[1518]]. do [[1624]].), [[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]] (od [[1504]]. do [[1654]].), |
* '''Otočna odručja:''' današnja [[Kuba]], [[Portoriko]], [[Dominikanska Republika]], [[Bahami]] (do [[1670]].), [[Antigva i Barbuda]] (od [[1493]]. do [[1632]].), [[Trinidad i Tobago]], [[Granada]] (od [[1498]]. do [[1674]].), [[Jamajka]] (do [[1655]].), [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Dominika]] (od [[1493]]. do [[1783]].), [[Barbados]] (od [[1518]]. do [[1624]].), [[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]] (od [[1504]]. do [[1654]].), |
||
=== Azija === |
=== Azija === |
||
*'''[[Filipini]]''' ([[1521]]. - [[1898]].) |
* '''[[Filipini]]''' ([[1521]]. - [[1898]].) |
||
*[[Protektorat]] na '''[[Kambodža|Kambodžom]]''' ([[1597]]. - [[1599]].) |
* [[Protektorat]] na '''[[Kambodža|Kambodžom]]''' ([[1597]]. - [[1599]].) |
||
*sjever '''[[Tajvan]]a''' ([[1626]]. - [[1642]].) |
* sjever '''[[Tajvan]]a''' ([[1626]]. - [[1642]].) |
||
*Također su postojalna neka španjolska naselja na otocima [[Nova Gvineja]] i [[Borneo]]. |
* Također su postojalna neka španjolska naselja na otocima [[Nova Gvineja]] i [[Borneo]]. |
||
=== Afrika === |
=== Afrika === |
||
*'''[[Zapadna Sahara]]:''' od [[1885]]. do [[1975]]. |
* '''[[Zapadna Sahara]]:''' od [[1885]]. do [[1975]]. |
||
*'''španjolski protektorat nad [[Maroko]]m:''' od [[1912]]. do [[1956]]. |
* '''španjolski protektorat nad [[Maroko]]m:''' od [[1912]]. do [[1956]]. |
||
*'''[[Ifni]]:''' od [[1860]] do [[1969]]. |
* '''[[Ifni]]:''' od [[1860]] do [[1969]]. |
||
*'''Španjolska Gvineja''' (danas [[Ekvatorska Gvineja]]: od [[1843]]. do [[1968]]. |
* '''Španjolska Gvineja''' (danas [[Ekvatorska Gvineja]]: od [[1843]]. do [[1968]]. |
||
=== Europa === |
=== Europa === |
||
*'''Napuljsko kraljevstvo:''' današnji jug [[Italija|Italije]], zajedno s otocima [[Sicilija]], [[Sardinija]] i [[Malta]]. |
* '''Napuljsko kraljevstvo:''' današnji jug [[Italija|Italije]], zajedno s otocima [[Sicilija]], [[Sardinija]] i [[Malta]]. |
||
*'''[[Franche-Comté]]:''' u središnjem dijelu [[Francuska|Francuske]]. |
* '''[[Franche-Comté]]:''' u središnjem dijelu [[Francuska|Francuske]]. |
||
*'''Vojvodstvo [[Milano]]''' na sjeveru Italje. |
* '''Vojvodstvo [[Milano]]''' na sjeveru Italje. |
||
*'''Španjolska Nizozemska:''' današnje [[Belgija]], [[Luksemburg]] i [[Nizozemska]]. |
* '''Španjolska Nizozemska:''' današnje [[Belgija]], [[Luksemburg]] i [[Nizozemska]]. |
||
Većinu posjeda u Europi izgubljeni su [[1710]]. Mirom u Utrechtu. |
Većinu posjeda u Europi izgubljeni su [[1710]]. Mirom u Utrechtu. |
||
=== Oceanija === |
=== Oceanija === |
||
*'''[[Guam]]''', sve do [[1898]]., izgubljen u Španjolsko-američkom ratu. |
* '''[[Guam]]''', sve do [[1898]]., izgubljen u Španjolsko-američkom ratu. |
||
*'''[[Karolinški otoci]], [[Marijanski otoci]] i [[Palau]]:''' sve do [[1899]]., kad su prodani [[Njemačka|Njemačkoj]]. |
* '''[[Karolinški otoci]], [[Marijanski otoci]] i [[Palau]]:''' sve do [[1899]]., kad su prodani [[Njemačka|Njemačkoj]]. |
||
== Baština == |
== Baština == |
||
Verzija na datum 25 juni 2014 u 05:46
Špansko Carstvo (također i Španjolski imperij) bilo je prvo pravo svjetsko kolonijalno carstvo, a ujedno i prva evropska država u kojoj sunce nikada ne zalazi. Osvajanjem Kanarskih otoka i Kolumbovim otkrićem Amerike 1492., kao i Magellanovim putovanjem između 1520. i 1522., Španjolska je pokrenula velik proces kolonizacije novootkrivenih područja, stvorila carstvo u kojem sunce nikad ne zalazi, te započela eru kolonijalizma. Španjolsko kolonijalno carstvo protezalo se na Južnu i Središnju Ameriku, značajan dio Sjeverne Amerike, Kariba, zatim na dijelove Afrike, Azije i Oceanije.
Svoj vrhunac, Španjolsko je Carstvo doživjelo u 16. i 17. stoljeću, a svoj kraj u 19. stoljeću, osamostaljenjem kolonija u Južnoj Americi te gubitkom svojih drugih kolonijalnih posjeda.
Španjolsko Carstvo je bilo prvo svjetsko carstvo, zbog toga što se po prvi put u povijesti prostiralo na gotovo svim kontinentima, a komunikacija se, za razliku od Rimskog Carstva, nije odvijala samo putem kopna, već je ono obuhvaćalo i prekomorska područja.
Područja Španjolskog Carstva
Ne postoji suglasnost među povjesničarima oko odgovora na pitanje koja područaj je obuhvaćalo Španjolsko Carstvo. Problem nastaje prvenstveno u razgraničenju između posjeda Španjolske na čelu s kraljem, i kraljevih nasljednih posjeda. Tako se javlj problem španjolske Nizozemske, koja se tradicionalno smatra dijelom Carstva, dok je s druge strane neki povjesničari isključuju, tvrdeći da su to osobni nasljedni posjedi Habsburgovaca.
Amerika
- Potkraljevstvo Nova Španjolska: sadašnje države Meksika, i države Kalifornija, Novi Meksiko, Arizona, Teksas, Nevada, Florida, Utah i dio Colorada, Wyominga, Kansas i Oklahome u SAD-u. Ova je područja španjolska držala pod svojom konrolom od 1519. do 1821. Također, potrebno je napomenuti da je je nezavisnost Nove Španjolske potaknutno 1810., a formalno deklarirano 1813. na Kongresu u Chilpancingu. Period između te godine i proglašenja nezavinosti Meksika (1821.) označavao je borbu protiv metropole i napore za međunarodno prizanje nove nacije.
- Glavna kapetanija Guatemala ili Kraljevstvo Gutemale: obuhvaćala je područja Gvatemale, Salvadora, Nikaragve, Hondurasa, Kostarike, i meksičke države Chiapas. Proglasila je svoju neovisnost 1821. ušavši u Prvo meksičko carstvo, iz kojeg su izašli 1824.
- Luisiana: ustupljena od strane Francuske, Španjolska je vršila svoju vlast na ovim područjem od 1762. do 1801. Uključivala je područja današnjih američkih država Louisiana, Arkansas, Oklahoma, Kansas, Nebraska, Južna Dakota, Sjeverna Dakota, Wyoming, Montana, Idaho, Minnesota i Iowa.
- Glavna kapetanija Venezuela: obuhvaćala današnju Venezuelu.
- Potkraljevstvo Perua: obuhvaćalo današnji Peru.
- Potkraljevstvo Río de la Plata: obuhvaćalo današnje države Boliviju, Argentinu (osim Patagonije), Paragvaj i Urugvaj.
- Opća kapetanija Čile: današnji Čile i regija Patagonija.
- Otočna odručja: današnja Kuba, Portoriko, Dominikanska Republika, Bahami (do 1670.), Antigva i Barbuda (od 1493. do 1632.), Trinidad i Tobago, Granada (od 1498. do 1674.), Jamajka (do 1655.), Sveti Kristofor i Nevis, Dominika (od 1493. do 1783.), Barbados (od 1518. do 1624.), Sveta Lucija (od 1504. do 1654.),
Azija
- Također su postojalna neka španjolska naselja na otocima Nova Gvineja i Borneo.
Afrika
- Zapadna Sahara: od 1885. do 1975.
- Španjolska Gvineja (danas Ekvatorska Gvineja: od 1843. do 1968.
Europa
- Napuljsko kraljevstvo: današnji jug Italije, zajedno s otocima Sicilija, Sardinija i Malta.
- Franche-Comté: u središnjem dijelu Francuske.
- Vojvodstvo Milano na sjeveru Italje.
- Španjolska Nizozemska: današnje Belgija, Luksemburg i Nizozemska.
Većinu posjeda u Europi izgubljeni su 1710. Mirom u Utrechtu.
Oceanija
- Guam, sve do 1898., izgubljen u Španjolsko-američkom ratu.
- Karolinški otoci, Marijanski otoci i Palau: sve do 1899., kad su prodani Njemačkoj.
Baština
Širenjem španjolskog kolonijalnog carstva širio se i utjecaj španjolskog jezika i kulture. Osim toga, Španjolska kao izrazito katolička zemlja, širila je vjerski nauk Katoličke Crkve nasilno pokrštavajući lokalno stanovništvo.
Rezultati stoljetne dominacije Španjolske vidljivi su i danas, ponajprije u činjenici što je španjolski u svim državama koje su nastale na području nekadašnjeg Carstva službeni jezik. Pored toga, većina stanovnika (u nekima gotovo stopostotna) su Katolici.
Španjolska (slično kao i Velika Britanija) i dalje razvija posebne odnose s državama koje su bile dio njezinog Carstva.
