5. 8. – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: pt:5 de agosto |
m robot Dodaje: arz:5 اغسطس |
||
Red 62: | Red 62: | ||
[[an:5 d'agosto]] |
[[an:5 d'agosto]] |
||
[[ar:5 أغسطس]] |
[[ar:5 أغسطس]] |
||
[[arz:5 اغسطس]] |
|||
[[ast:5 d'agostu]] |
[[ast:5 d'agostu]] |
||
[[az:5 avqust]] |
[[az:5 avqust]] |
Verzija na datum 29 januar 2009 u 13:52
5. kolovoza - 5. avgust
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartnd. |
5.8. je 217. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (218. u prestupnoj godini) Do kraja godine ima još 148 dana.
Događaji
- 1583. Hemfri Gilbert osnovao prvu englesku koloniju u Severnoj Americi, u Sent Džonu na Njufaundlendu.
- 1716. austrijski princ Eugen Savojski sa armijom od 40.000 vojnika u bici kod Petrovaradina naneo težak poraz turskoj vojsci od 150.000 ljudi pod komandom Darnada Ali Paše. U bici poginulo oko 30.000 turskih vojnika. Godinu dana kasnije Eugen Savojski osvojio Beograd, koji je ostao pod austrijskom vlašću do 1739.
- 1914. Crna Gora objavila rat Austro-Ugarskoj.
- 1914. Kuba, Meksiko, Urugvaj i Argentina proglasile neutralnost u Prvom svetskom ratu.
- 1914. prvi električni saobraćajni signali za regulisanje različitih saobraćajnih pravaca postavljeni u aveniji Euklid i Istočnoj 105. ulici u Klivlendu, u američkoj državi Ohajo.
- 1915. Nemci u Prvom svetskom ratu okupirali poljsku prestonicu Varšavu.
- 1940. Letonija ušla u sastav SSSR pod nazivom Letonska Sovjetska Socijalistička Republika.
- 1943. plotunima iz 222 artiljerijska oružja u Moskvi su, u Drugom svetskom ratu, obeležene pobede nad nemačkim trupama na Istočnom frontu. Sovjetska armija oslobodila gradove Orel i Bjelgorod.
- 1949. u zemljotresu jačine 6,7 stepeni Rihterove skale u Ekvadoru poginulo oko 6.000 ljudi, a oko 100.000 ostalo bez domova.
- 1960. Gornja Volta stekla nezavisnost od Francuske.
- 1963. SSSR, SAD i Velika Britanija potpisali u Moskvi sporazum o zabrani nuklearnih proba.
- 1974. predsednik SAD Ričard Nikson priznao da je učestvovao u prikrivanju afere „Votergejt“ i blokiranju istrage o upadu u sedište Demokratske stranke u poslovnom centru „Votergejt“. Podneo ostavku 9. avgusta.
- 1994. avioni NATO bombardovali položaje bosanskih Srba oko Sarajeva, pošto su pripadnici Vojske Republike Srpske uzeli deo naoružanja iz skladišta mirovnih snaga UN na planini Igman.
- 1995. SAD i Vijetnam uspostavili diplomatske odnose posle višedecenijskog neprijateljstva i založili se za unapređenje međusobne saradnje.
- 1995. - U operaciji "Oluja" oslobođen grad Knin, koji je bio snažno uporište pobunjenih Srba
- 2001. talibanska vlada u Avganistanu zatvorila osam stranih humanitarnih radnika pod optužbom da su širili hrišćanstvo među muslimanima.
Rođenja
- 1813 - Ivar Aasen, norveški pisac
- 1844. rođen ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio velik uticaj na umetnike svog vremena, a sovjetski socijalistički realisti smatrali ga svojim uzorom.
- 1850. rođen francuski pisac Gi de Mopasan, jedan od najznačajnijih autora kratka forma, književnakratke forme. Objavio oko 300 pripovedaka od kojih se velik broj smatra remek-delima svetske književnosti.
- 1930. Nil Armstrong (Neil Armstrong), prvi čovek koji je kročio na Mesec 20. jula 1969.
- 1906. rođen Džon Hjuston, jedan od najpoznatijih američkih filmskih reditelja.
Smrti
- 1895. - Friedrich Engels, njemački sociolog, filozof i revolucionar (r. 1820.)
- 1923. - Vatroslav Jagić, hrvatski jezikoslovac (r. 1838.)
- 1940 - Frederick Albert Cook, američki istraživač i pisac
- 1962. američka filmska glumica Merilin Monro izvršila samoubistvo u 36. godini.
- 1984. umro britanski pozorišni i filmski glumac Ričard Barton. U jugoslovenskom filmu „Sutjeska“ igrao Josipa Broza Tita.
- 1998. umro bugarski komunistički lider Todor Živkov, sekretar Komunističke partije Bugarske od 1954., šef države od 1971. do 1989., kada su ga reformisti u Komunističkoj partiji prisilili da podnese ostavku.
- 2000. umro britanski glumac Alek Ginis, dobitnik „Oskara“ za film „Most na reci Kvaj“ 1957. i „Oskara“ za ukupan doprinos filmskoj umetnosti 1980.
Praznici i dani sećanja
- U hrvatskoj: Dan pobjede i domovinske zahvalnosti