Popis geografskih tema

Geografija je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.^[1] Doslovni je prijevod grčke riječi koja ima značenje "opisivanja ili pisanja o Zemlji", "geografija". Prva osoba koja je koristila tu riječ ("geografija") bio je Eratosten (276. - 194. pne.). Četiri historijske tradicije u geografskom istraživanju su prostorna analiza prirodnih i ljudskih pojava (geografija kao znanost distribucije), znanost o područjima (mjesta i regije), znanost o odnosima čovjek-Zemlja, te istraživanje u znanostima o Zemlji.^[2] Unatoč svemu, moderna geografija je sveobuhvatna disciplina koja ponajprije pokušava razumjeti svijet i sve ljudske i prirodne kompleksnosti--ne samo gdje se objekti nalaze, već i kako se mijenjaju i nastaju. Kao "most između društvenih i prirodnih znanosti," geografija se dijeli na dvije glavne grane - humanističku geografiju ili antropogeografiju i fizičku geografiju.^[3]

Sljedeći okvir je sastavljen kao pregled i uvod u geografiju:

Bit geografije[uredi | uredi kod]

Glavni članci: Geografija i svijet

Teme 18 Nacionalnih geografskih standarda Nacionalnog vijeća za geografsku edukaciju uključuju sljedeća poglavlja^[4]^[5]^[6]:

1. Karta

2. Mentalno mapiranje

3. Dužina i smjer, lokacija i distribucija

4. Osjećaj mjesta

5. Regije i regionalna geografija

6. Kultura i kulturna geografija

7. Reljef i geomorfološki procesi koji ga stvaraju
8. Ekosustavi
9. Populacijska dinamika, migracije, svjetsko stanovništvo
10. Kulturni mozaici i multikulturalizam
11. Globalizacija i Globalno selo
12. Naselja

13. Granice i geopolitika

14. Antropogeni i ekologizam

15. Kulturna ekologija i geografski determinizam

16. Prirodni resursi, upravljanje prirodnim resursima i ekomenadžment

17. Bihevioralna geografija i ekohistorija

18. Svijet, svjetonazori i futurologija

Grane geografije[uredi | uredi kod]

Geografija se dijeli u dvije grane: fizičku geografiju i antropogeografiju. Svaka od tih grana dijeli se na brojna polja:

Polja antropogeografije[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Antropogeografija

Polja antropogeografije	Predmeti proučavanja
Bihevioralna geografija	Ponašanje
Dječje geografije	Djeca
Ekološka geografija	Ekologija, okolina
Ekonomska geografija	Ekonomija
Feministička geografija	Feminističke znanosti
Historijska geografija	Historija
Kulturna geografija	Kultura
Politička geografija uključujući geopolitiku	Politika
Populacijska geografija ili demografija	Stanovništvo, gustoća stanovništva
Razvojna geografija	Ekonomski razvoj
Regionalna geografija	Regija
Socijalna geografija	Društvo, Sociologija
Strateška geografija	Vojna strategija
Transportna geografija	Prijevoz
Vojna geografija	Vojna znanost
Vremenska geografija	Životni stil, gibanje
Turistička geografija	Turizam
Urbana geografija	Grad
Zdravstvena geografija	Zdravlje, epidemiologija

Polja fizičke geografije[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Fizička geografija

Polja fizičke geografije	Predmeti istraživanja
Biogeografija	Vrste
Ekološka geografija	Ekologija
Geodezija	Gravitacija, magnetsko polje
Geomorfologija	Reljef
Hidrologija	Ciklus vode, vodni resursi
Glaciologija	Ledenjak
Oceanografija	Ocean, more
Limnologija	Jezero, bara, rijeka
Klimatologija	Klima
Krajobrazna ekologija	Ciklus dušika
Obalni/morski studiji	Obale
Paleogeografija	Kontinentalni drift
Pedologija	Tlo

Geografska multidisciplinarna polja[uredi | uredi kod]

Polja koja se nalaze unutar različitih disciplina i imaju primjenu u geografiji:

Lokacija i mjesto[uredi | uredi kod]

Koncepti o lokaciji ili mjestu:

Zadaće i oruđa geografije[uredi | uredi kod]

Glavni članci: Geozofija i filozofija geografije

Pristupi i aktivnosti geografa, te oruđa koja koriste:

Svijet[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Svijet

Polje geografije ne djeluje u vakuumu već je uvelike isprepleteno s ostalim poljima istraživanja. To se posebno nazire na globalnoj razini.

Geografija, geoznanost i Zemljine sfere[uredi | uredi kod]

Glavni članci: Geoznanost i Zemljine sfere

Gegorafija je ključna komponenta geoznanosti, koja se uz fiziku, geologiju, meteorologiju, matematiku, kemiju i biologiju koristi za izgradnju kvantitativnog razumijevanja glavnih područja ili interaktivnih sfera Zemljinog sustava uključujući sljedeće:

Hidrosfera - sva voda na, ispod i iznad površine Zemlje
Biosfera - sav život na Zemlji
Litosfera - kora i najgornji dio Zemljinog plašta
Atmosfera - plinovi koji okružuju Zemlju (njen zrak)

Ostale interpretacije ovog modela Zemlje uključuju sljedeće dodatne sfere:

Pedosfera - najgornji sloj Zemlje koji se sastoji od tla i podložan je procesima formiranja tla
Geosfera - čvrsti dijelovi Zemlje (koji se uglavnom sastoje od stijena i regolita)
Antroposfera - svi dijelovi Zemlje koje oblikuju ljudi
Kriosfera - ponekad uključena u hidrosferu, led na Zemlji (ledene kape, ledenjaci, itd.)

Regije svijeta[uredi | uredi kod]

Glavni članci: Regija, subregije, lokacija, i popisi mjesta

Regije su područja definirana fizičkim, humanim i funkcionalnim karakteristikama. Termin se koristi na razne načine u različitim granama geografije. Regija se obično doživljava kao skup manjih jedinica poput država i njenih administrativnih jedinica ili kao dio veće cjeline poput države na kontinentu.

Kontinenti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Kontinent

Kontinent je velika kopnena masa na Zemlji. Općenito se klasificiraju prema konvenciji radije nego prema nekom specifičnom kriteriju, pa se tako sedam područja obično smatra kontinentima. Oni su:

Na Zemlji je nekoć vjerojatno postojao superkontinent nazvan "Pangea"

1. Afrika

2. Antarktika

3. Australija

Amerika:

4. Sjeverna Amerika

5. Južna Amerika

Euroazija:

6. Europa

7. Azija

Biogeografske regije[uredi | uredi kod]

Karta šest od osam svjetskih ekozona
  Neoarktik

  Paleoarktik

  Afrotropik

  Indomalaja

  Australazija

  Neotropik

  Oceanijska i antarktička ekozona nisu prikazane

Ekozona[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Ekozona

World Wildlife Fund (WWF) razvio je sustav osam biogeografskih carstava (ekozona):

Neoarktik 22.9 mil. km² (uključujući većinu Sjeverne Amerike)
Paleoarktik 54.1 mil. km² (uključujući Euroaziju i sjevernu Afriku)
Afrotropik 22.1 mil. km² (uključujući subsaharsku Afriku)
Indomalaja 7.5 mil. km² (uključujući južnoazijski potkontinent i jugoistočnu Aziju)
Australazija 7.7 mil. km² (uključujući Australiju, Novu Gvineju i susjedne otoke). Sjeverna granica ove zone poznata je kao Wallaceova linija.
Neotropik 19.0 mil. km² (uključujući Južnu Ameriku i Karibe)
Oceanija 1.0 mil. km² (uključujući Polineziju, Fidži i Mikroneziju)
Antarktik 0.3 mil. km² (uključujući Antarktiku).

Ekoregije[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Ekoregija

Ekozone se dalje dijele na ekoregije. Na svijetu postoji preko 800 terestričkih ekoregija. Vidi Popisi ekoregija po državama.

Države svijeta[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Politička podjela

Politička podjela, obično države, je regija pod kontrolom vlasti. Države se dalje dijele na administrativne podjele uključujući savezne države, grofovije, gradove, itd.

Države s više od jednog glavnog grada

Države po kontinentima[uredi | uredi kod]

Afričke države	Azijske države	Europske države
Sjevernoameričke države	Oceanijske države	Južnoameričke države

Više teritorija: Bouvetov otok • Francuski južni teritoriji • Heardov otok i McDonaldovi otoci • Južna Georgia i Južni Sandwichevi otoci • Antarktičke teritorijalne pretenzije

Tipovi administrativnih podjela država[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Državna podjela

Državna podjela je označeni teritorij stvoren unutar države u administrativne i identifikacijske svrhe. Primjeri tipova državnih podjela:

Bailiwick
Departman
Distrikt
Država
Emirat
Grofovija
Kanton
Kneževina
Komuna
Naselje
- Grad
  - Borough
- Municipij
- Općina
- Selo

.

Ostali tipovi regija ili područja[uredi | uredi kod]

Neka specifična područja[uredi | uredi kod]

Geografska obilježja[uredi | uredi kod]

Regije se dalje diferenciraju prema tome jesu li same geografska obilježja ili se geografska obilježja nalaze u njima (ili oboje). Geografsko obilježje je reljefni oblik, vodena masa ili umjetna tvorevina dovoljno velika da bude prikazana na regionalnim kartama.

Prirodna geografska obilježja[uredi | uredi kod]

Obilježja svijeta koja se prirodno pojavljuju:

Reljefni oblici[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Reljefni oblik

Reljefni oblik je dio terena definiran svojim oblikom, lokacijom u krajoliku i tipični je topografski element. Reljefni oblici su karakterizirani aspektima poput visine, nagiba, orijentacije, stratifikacije, izloženosti stijena i vrsti tla.

Arroyo
Badlands
Brdo
- Dina
- Podgorje
Cove
Cuesta
Delta
Dolina (također vala ili dol)
Eskarpa
Gejzir
Greben
Hoodoo
Kanjon
Klanac
Klif
Klisura
Kopnena masa
- Kontinent
- Superkontinent
- Veliki otok
Koraljni greben
Krater, udarni
Krater, vulkanski
Ledenjak
Litica
Litoralni kordon
Livada
Mesa
Morena
Morski greben
Nizina
Obala

Otok
- Arhipelag
- Atol
- Otočić
- Vulkanski luk
Pingo
Planina
Planinski lanac
Plaža
Pobrđe
Poluotok
Premantura
Presque-isle
Prevlaka
Prijevoj
Pustinja
Ravnica
- Prerija
- Savana
- Stepa
- Tundra
Sprud
Špilja
Šuma
Travnjak
Visoravan
Vododjelnica
Vulkan
Zaljev
- Cirk
- Gudura
- Rt
- Vododerina

Vodene mase[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Vodene mase

Vodena masa je svaka akumulacija vode značajna na geografskoj skali. Neke vodene mase mogu biti umjetne, ali većinom predstavljaju prirodnu pojavu. Neke vodene mase sakupljaju i prenose vodu poput rijeka i tokova, dok druge primarno zadržavaju vodu poput jezera i oceana. Vodene mase koje su plovne nazivaju se vodenim putovima.

Cove
Gejzir
Estuarij
Firth
Fjord
Humidna zona
- Bara
- Blatne ravni
- Fen
- Močvara
- Tresetište
Izvor
Jezero
Tjesnac
Laguna
Loch
Luk

Umjetna geografska obilježja[uredi | uredi kod]

Umjetna geografska obilježja su tvorevine nastale djelovanjem čovjeka, a dovoljno su velike da se mogu prikazati na mjesnoj karti:

Akumulacijsko jezero
Akvedukt
Brana
- Nasip
Cesta
- Autocesta
- Autodrom
- Brza cesta
- Ulica
Cjevovod
Farma
Farma stabala
Kanal
Luka
Lukobran
Marina
Mol
Most
Nacija
Nacionalni park
Nasuti put

Naselje
- Selo
- Grad
- Velegrad
- Megalopolis
Park
Prirodni rezervat
Pristanište
Ranč
Skijalište
Slegnuti krater
Tunel
Umjetna luka
Umjetni greben
Umjetni otok
Umjetno stambeno brdo
Viadukt
Voćnjak
Zračna luka
Željeznička pruga
Željeznička stanica

Alaskan Way Viaduct u Seattleu omogućuje promet velikog obujma na ograničenom prostoru.

Geografija specifičnih regija[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Regionalna geografija

Demografija po regijama[uredi | uredi kod]

Glavni članci: Demografija i svjetsko stanovništvo

Demografija je statističko proučavanje populacija. To je primjenjena znanost koja se koristi za analizu dinamičkih populacija, to jest onih koji se mijenjaju u vremenu ili prostoru. Obuhvaća proučavanje veličine, strukture i distribucije populacija, te prostorne i/ili vremenske promjene u njima u odgovoru na rođenje, smrt, migraciju i starenje.

Historija geografije[uredi | uredi kod]

Glavni članci: Historija geografije i historijska geografija

Članci koji obrađuju geografska istraživanja svijeta kroz historiju:

Historija fizičke geografije
Historija geografskih multidisciplinarnih polja
Regionalna geografija
Stanovništvo svijeta kroz historiju
Velika geografska otkrića

Geografske institucije i društva[uredi | uredi kod]

Geografski institut Anton Melik (u Sloveniji)
Hrvatsko geografsko društvo
National Geographic Society
Royal Geographical Society

Geografske nagrade[uredi | uredi kod]

Neke nagrade i natjecanja u polju geografije:

Slavni geografi[uredi | uredi kod]

Glavni članci: Geograf, popis geografa, i popis grčko-rimskih geografa

Geograf je znanstvenik koji proučava Zemljinu fizičku okolinu i čovjekov habitat. Geografi su u historiji poznati po izradi karata, geografskoj disciplini poznatoj kao kartografija. Međutim oni nisu sposobni samo proučavati fizičke detalje okoline već mogu tumačiti i njihov utjecaj na ljudsko, biljno i životinjsko stanište, obrasce vremena i klime, ekonomiju i kulturu. Geografi se posebice fokusiraju na prostorne odnose između navedenih elemenata.

Geografski popisi[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Popisi mjesta

Popisi geografskih obilježja[uredi | uredi kod]

Popisi reljefnih oblika[uredi | uredi kod]

Popisi vodenih masa[uredi | uredi kod]

Popisi umjetnih geografskih obilježja[uredi | uredi kod]

Više informacija[uredi | uredi kod]

Popis osnovnih astronomskih tema - dok geografija proučava i mapira svijet, astronomija je znanost o ostatku svemira, a mapira zvijezde i galaksije
Zemlja - na planetu postoji mnogo više stvari od same njegove geografije. Neka polja blisko povezana s geografijom jesu:
- Geologija - dok geografija proučava površinu Zemlje i lokaciju stvari na njoj, geologija je znanost o samoj Zemlji, to jest o njenoj čvrstoj tvari: zemlji (u užem smislu riječi) od koje je sačinjena i o onome ispod nje.
- Oceanografija - dok geografija imenuje i mapira vodene mase, oceanografija proučava mnogo veće vodene mase, uključujući vodu koju sadrže kao i cjelokupan život u njoj.
Svemir - prostor u kojem se nalazi svijet.
Popis osnovnih hrvatskih tema

Reference[uredi | uredi kod]

↑ "Geography". The American Heritage Dictionary/ of the English Language, Fourth Edition. Houghton Mifflin Company. Preuzeto 9. listopada 2006.
↑ Pattison, W.D. (1990). "The Four Traditions of Geography". Journal of Geography 89 (5): pp. 202–6. doi:10.1080/00221349008979196. ISSN 0022-1341. Pretisak članka iz 1964.
↑ web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf.
↑ "National Geography Standards Arhivirano 2008-12-02 na Wayback Machine-u". National Council for Geographic Education. Preuzeto 2007-11-17. "The Geographically Informed Person knows and understands . . ."
↑ "Geography Standards". National Geographic Society. Retrieved on 2007-11-17.
↑ Roger M. Downs. "Geography for Life". National Geographic Society. Preuzeto 2007-11-17. "The National Geography Standards stvoreni su pod pokroviteljstvom četiri glavne geografske organizacije: Američko geografsko društvo (American Geographical Society), Udruženje američkih geografa (Association of American Geographers), Nacionalno vijeće za geografsku edukaciju (National Council for Geographic Education) i Nacionalno geografsko društvo (National Geographic Society). Stoga one nisu samo tvrdnje za sve koje zanima geografija nego i za glavne sudionike u geografskoj edukaciji."

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Podučavanje geografije

Multimedijalni geografski izvori

Geografska društva i interesne grupe

[1] "Geography". The American Heritage Dictionary/ of the English Language, Fourth Edition. Houghton Mifflin Company. Preuzeto 9. listopada 2006.

[2] Pattison, W.D. (1990). "The Four Traditions of Geography". Journal of Geography 89 (5): pp. 202–6. doi:10.1080/00221349008979196. ISSN 0022-1341. Pretisak članka iz 1964.

[3] web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf.

[4] "National Geography Standards Arhivirano 2008-12-02 na Wayback Machine-u". National Council for Geographic Education. Preuzeto 2007-11-17. "The Geographically Informed Person knows and understands . . ."

[5] "Geography Standards". National Geographic Society. Retrieved on 2007-11-17.

[6] Roger M. Downs. "Geography for Life". National Geographic Society. Preuzeto 2007-11-17. "The National Geography Standards stvoreni su pod pokroviteljstvom četiri glavne geografske organizacije: Američko geografsko društvo (American Geographical Society), Udruženje američkih geografa (Association of American Geographers), Nacionalno vijeće za geografsku edukaciju (National Council for Geographic Education) i Nacionalno geografsko društvo (National Geographic Society). Stoga one nisu samo tvrdnje za sve koje zanima geografija nego i za glavne sudionike u geografskoj edukaciji."

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]