Prijeđi na sadržaj

Antropogeografija

Izvor: Wikipedija

Antropogeografija ili humanistička geografija (ljudska geografija), grana je geografije koja se usredotočuje na sustavno proučavanje obrazaca i procesa koji oblikuju čovjekovu interakciju s okolinom, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice prostorne raspodjele ljudske aktivnosti na zemljinoj površini. Ona obuhvaća humanističke, političke, kulturne, društvene i ekonomske aspekte. Kako se antropogeografija ne usredotočuje na fizički krajolik Zemlje (vidi fizička geografija) teško je moguće razglabati o antropogeografiji bez spominjanja utjecaja fizičkog krajolika na kojem se izvode ljudske djelatnosti, a kao važna poveznica između njhi dvoje uzdiže se nova grana regionalne geografije.

Nastanak nauke i razvoj

[uredi | uredi kod]

Osnivač antropogeografije je nemački naučnik Fridrih Racel (njemački: Friedrich Ratzel). Iz ove nauke su se razvile ostale društvenogeografske discipline: geografija stanovništva, geografija naselja, ekonomska geografija, politička geografija i dr.

Područja antropogeografije

[uredi | uredi kod]
Područja antropogeografijeSrodna područja
Bihevioralna geografijaPsihologija
Kulturna geografijaAntropologija
Razvojna geografijaEkonomski razvoj
Ekonomska geografijaEkonomija
Feministička geografijaFeminizam
Historijska geografijaPovijest
Jezična geografijaLingvistika
Marketinška geografijaPosao
Medicinska geografijaMedicina
Vojna geografijaVojska
Politička geografijaGeopolitika, Politika
Populacijska geografijaDemografija
Regionalna znanostRegionalizacija
Religijska geografijaReligija
Socijalna geografijaSociologija
Strateška geografijaGeostrategija
Urbana geografijaUrbane studije i planiranje

Povezano

[uredi | uredi kod]

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Mastilo, Natalija (2005): Rečnik savremene srpske geografske terminologije, Geografski fakultet, Beograd