Pariško geografsko društvo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Société de géographie plaque 04923.jpg

Pariško geografsko društvo (franc. Société de Géographie) najstarije je geografsko društvo na svijetu[1]. Utemeljeno je na sastanku održanom 15. prosinca 1821. u Paris Hôtel de Villeu, a među 217 osnivača nalaze se neka od najvećih znanstvenih imena tog vremena: Pierre-Simon Laplace, prvi predsjednik društva; Georges Cuvier, Charles Pierre Chapsal, Vivant Denon, Joseph Fourier, Gay-Lussac, Claude Louis Berthollet, Alexander von Humboldt, Champollion, François-René de Chateaubriand među ostalim. Većina od onih koji su pratili Bonapartea na njegovoj egipatskoj ekspediciji bili su članovi: Edmé François Jomard, Conrad Malte-Brun, Jules Dumont d'Urville, Jules Paul Benjamin Delessert, Hottinguer, Henri Didot, Bottin i ostali.

Društvena revija se pojavljuje od 1822. jednom mjesečno kao Bulletin de la Société de Géographie (1822.-1899.)—nudeći u octavo formatu rane novosti o svim otkrićima u devetnaestom stoljeću—ili jedno u tri mjeseca kao La Géographie sa stankom u razdoblju 1940-46. Od 1947. društveni magazin se pojavljivao triput godišnje kao Acta Geographica. Društvena knjižnica, zbirka karata i zbirka fotografija jedne su među najvećima i najopsežnijima u cijelom svijetu.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Ostala geografska društva ubrzo su osnovana u drugim gradovima: u Berlinu (1828.), Londonu (1830.), Frankfurtu (1836.), St. Petersburgu (1845.), New Yorku (1852.), Beču (1856.), Ženevi (1858.), Mexicu (1859.).

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]