Prijeđi na sadržaj

Pariško geografsko društvo

Izvor: Wikipedija

Pariško geografsko društvo (franc. Société de Géographie) najstarije je geografsko društvo na svijetu[1]. Utemeljeno je na sastanku održanom 15. prosinca 1821. u Paris Hôtel de Villeu, a među 217 osnivača nalaze se neka od najvećih znanstvenih imena tog vremena: Pierre-Simon Laplace, prvi predsjednik društva; Georges Cuvier, Charles Pierre Chapsal, Vivant Denon, Joseph Fourier, Gay-Lussac, Claude Louis Berthollet, Alexander von Humboldt, Champollion, François-René de Chateaubriand među ostalim. Većina od onih koji su pratili Bonapartea na njegovoj egipatskoj ekspediciji bili su članovi: Edmé François Jomard, Conrad Malte-Brun, Jules Dumont d'Urville, Jules Paul Benjamin Delessert, Hottinguer, Henri Didot, Bottin i ostali.

Društvena revija se pojavljuje od 1822. jednom mjesečno kao Bulletin de la Société de Géographie (1822.-1899.)—nudeći u octavo formatu rane novosti o svim otkrićima u devetnaestom stoljeću—ili jedno u tri mjeseca kao La Géographie sa stankom u razdoblju 1940-46. Od 1947. društveni magazin se pojavljivao triput godišnje kao Acta Geographica. Društvena knjižnica, zbirka karata i zbirka fotografija jedne su među najvećima i najopsežnijima u cijelom svijetu.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Ostala geografska društva ubrzo su osnovana u drugim gradovima: u Berlinu (1828.), Londonu (1830.), Frankfurtu (1836.), St. Petersburgu (1845.), New Yorku (1852.), Beču (1856.), Ženevi (1858.), Mexicu (1859.).

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]