Skijalište

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Skijalište
Tipično skijalište sa žičarom
Tipično skijalište sa žičarom

Skijalište je ime za mjesto gdje se nalaze staze za alpsko skijanje, snoubording i druge zimske sportove.

U Evropi se skijalištem zove i grad ili selo u planini gdje se skijaški tereni nalaze, oni su ujedno i turistički centri sa svim pratećim objektima za udoban smještaj gostiju, kao što su hoteli, restorani, servisi za iznajmljivanje opreme, a sami tereni u planini premreženi su čitavim lancem žičara.

Za razliku od tog skijališta u Sjevernoj Americi su najčešće udaljena od gradova, pa se izraz skijalište koristi samo za skijaški resort, najčešće izgrađen samo za tu svrhu, koji također ima i prateće objekte.

Historija i karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Karta skijališta po svijetu

Kako se skijanje počelo prakticirati tek od kraja 19. i početkom 20. vijeka po alpskim planinama Centralne Evrope[1], tako su i prva skijališta bile su blage prirodne padine planina koje bi sami skijaši utabali radi lakšeg spusta.

Ispočetka su se prvi skijaši morali nakon svakog spusta, nanovo uspinjati uz brdo, pa je to ograničavalo broj spuštanja, a bilo je i prilično naporno[2], tako da je u to vrijeme skijaša bilo malo, a uređenih skijališta još i manje. Za njih su se odabirala ona mjesta po planinama koja su po svojoj konfiguraciji bila idealna, i nije ih bilo potrebno preuređivati nekim građevinskim radovima.

Veliki doprinos popularnosti skijanja donio je izum i izgradnja prvih žičara tokom 1930-ih. Od tad alpsko skijanje postaje sve popularnije, najprije u Evropi i Sjevernoj Americi, a nakon tog i po Australiji, Novom Zelandu, Čileu, Argentini i Japanu.[2]

Kako je Sloveniji postojala tradicija skijaškog trčanja još od 17. vijeka, tako se i u njoj razvilo alpsko skijanje u tom vremenu, kao i u Grčkoj, Portugalu, Libanonu, Turskoj i Iranu nešto kasnije.[2]

Tad su i nastala prva uređena skijališta Davos, St. Moritz, Kitzbühel, Chamonix-Mont-Blanc, Garmisch-Partenkirchen, Megève, Val Gardena.

Prva skijaška natjecanja za muškarce organizirana su početkom 1930-ih, a za žene tek 1950-ih,[1]

Nakon 1970-ih otpočeo je pravi bum popularnosti skijanja, poboljšanjem skijaške i prateće opreme (gusjeničari za pripremu staza) i izgradnjom brojnih novih skijališta na mjestima koja su se prije činila potpuno nedostupnima

Tako da danas postoji oko 5146 skijališta širom svijeta od Evrope, Sjeverne i Južne Amerike, Azije, Australije i Oceanije do Afrike.[3]

Najveće od njih je Les Trois Vallées (Val Thorens/Les Menuires/Méribel/Courchevel) u Francuskoj koje ima 600 km staza.[3] Najveće sjevernoameričko ima 290, južnoameričko 120, azijska i australska imaju po 100, a najveće afričko samo 20 km staza.[3]

Najviše skijalište na svijetu nalazi se kod kineskog Lijianga u masivu Yulong Xueshan na visini od 4700 m, najviše američko Breckenridge ima 3914 m, a najviše evropsko Zermatt 3899.[4]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Alpine skiing" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/sports/Alpine-skiing. pristupljeno 27. 12. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Skiing" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/sports/skiing. pristupljeno 27. 12. 2015. 
  3. 3,0 3,1 3,2 "Worldwide: biggest ski resorts " (engleski). Skiresort Service. http://www.skiresort.info/ski-resorts/sorted/slope-length/. pristupljeno 27. 12. 2015. 
  4. "Worldwide: biggest ski resorts " (engleski). Skiresort Service. http://www.skiresort.info/ski-resorts/sorted/mountain-altitude/. pristupljeno 27. 12. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]